DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 10 <-- 10 --> PDF |
i postaje štetan«. U Šum. listu 1915 J. Grünwal d navodi »da je podesno uzgajati samo čiste bagremove šastojine«. Šumarska praksa bila je kod nas često pod dojmom takvih mišljenja. Katkad je nazirala čak i.opasnost od bagrema, jer da će ovaj potisnuti ostale vrste; te da. ga se ne će moći iskorijeniti iz sastojima drugih vrsta, ako bi im bio kada primiješan. Ima međutim i stručnih mišljenja koja protivno tvrde. Austrijski šumar Fr. P o 11 a k g. 1892, je ustanovio, »da se bagrem ne smije saditi na čistinu, nego uvijek među drugo drveće«. Ing, Španovi ć g, 1947, kaže, da su šume »u kojima je bagrem stablimično pomiješan sa vrstama drveća, koje podnašaju zasjenu kao grab, klen, lipa, brest i bukva mnogo bolje od čistih bagremovih šuma, jer daju vrednije tehničko drvo, veću masti drveta i ču v a j upr o iz vodnu sp o s obn o s t z e ml j išt a.« Bagrem je kod nas uzgajan samo za proizvodnju tanjih sortimenata. Zato ne dolazi kod nas na tržište u debljim i prema tome vrednijim sortimentima, pa je zbog toga i manje cijenjen. Imali smo prilike vidjeti bagremova stabla pojedinačno- i u grupama primješana u šastojine bukve, graba, hrasta. Te šastojine su stare negdje 30 i više godina. Bagremova stabla se u tim sastojinama znatno ističu većim dimenzijama. Nakon sječe pojedinih bagremovih stabala u tim sastojinama bagremovi izbojci propadaju zbog nedovoljnog svijetla. Nisu nigdje opažene neke štetne posljedice povodom prisutnosti bagrema. Prema tome bagrem se može uspješno uzgajati kao primjesa domaćim Hstačama, koje podnose njegovu zasjenu, a naročito je sposoban za popunjavanje prirodnih mladika. U povoljnim stanišnim uslovima može se bagrem korisno unijeti i kod pošumljavanja čistina i goleti kao primiješa uz ,vrste koje dobro podnose zasjenu (bukva, grab, klen, javor, lipa), a uglavnom u svrhu produkcije rudničkog drveta. Neopravdana je bojazan da će bagrem ugroziti ostale autohtone vrste i možda ih istisnuti iz šastojine. Bagrem će naime uglavnom davati proredni prihod, a nalazit će se u pomenutim sastojinama u smjesi vrsta, koje čine jaku zasjenu. Nakon proredne-sječe bagremovi izbojci iz panja ne´ moigu se održati, pa se bagrem lako može istisnuti iz šastojine tamo, gdje bi to tražio gospodarski ili uzgojni interes. Prema tome za borbu proti bagrema postoji jako sredstvo u pome (topola, bor, ariš), ukoliko bi ove došle u njegovu zasjenu. Mogućnost većeg rasprostranjivanja bagrema- Prigodom iskorišćavanja sastojina u. svrhu obnove i industrijalizacije zemlje pruža se naročito povoljna priÜka za proširenje bagrema u mnogim sastojinama nizinskog područja i prigorja. U nizinskom podru.čju bagrem se mogao ranije uspješno uzgajati samo na suvljim gredama, koje nisu bile izvrgnute poplavama. Nakon obavljene kanalizacije mnogi predjeli nisu podvodni. Zbog spuštanja nivoa podzemne vode povećana je površina na kojoj se bagrem može uzgajati, U području Drave na znatnim površinama naročito su povoljne ´ prilike za njegov uzgoj zajedno s ,kanadskom topolom i_ to kao primjesa između redova topole. 252 |