DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Znademo nadalje, da insolacija ubrzava fruktifikaciju: stabla na osami, rubna stabla, dominantna stabla u sastojini, počinju ranije fruktificirati. Da li su loša tla sama po sebi toplija? O tom nema ni govora, jer kao što među dobrim tlima imade hladnijih i toplijih (glinena ilovača, pjeskovita ilovača], tako je i medu lošijim (živi pijesci]. Koji bi onda mogao biti razlog ili pokretač, koji bi stablima na lošem zemljištu ubrzavao fruktifikaciju? Zar možda »strah i briga za potomstvo«? O razlozima takve vrsti danas ne možemo više ozbiljno govoriti. Kakogod okrenuli, teoretski nikako ne možemo dozvoliti pretpostavku, da na lošijem zemljištu fruktifikacija nastupa ranije nego na dobrom. Prema tome tvrdnja u prilog te teze može da potječe samo na osnovu nekog opažanja, koje nije dovoljno utvrđeno i naučno obrazloženo. Nakon svega naprijed iznešenoga možemo naše »znanje« o početku fruktifikacije šum. drveća skupiti´u slijedećem: 1) na početak fruktifikacije šum. drveća utječu klimatske i edafske prilike i to one prve više; 2) topla klima ubrzava početak fruktifikacije, dok za zemljište nije još definitivno utvrđeno, u kojem smislu djeluje na početak fiziološke zrelosti stabla; 3) u kojem stadiju svog razvoja stablo počinje fruktificirati također još nije utvrđeno, a ranije postavljeno´ mišljenje, da to biva u doba iza kulminacije visinskog prirasta, odnosno u doba kulminacije prirasta drvne mase, treba još svestrano provjeriti. Prikupljanje podataka o početku fruktifikacife pojedinih vrsta drveća Utvrđivanje početka fiziološke zrelosti za razne klimatske zone i nadmorske visine ne će zadavati naročitih poteškoća. Potrebno je na sve terenske šumarske ustanove (šumarije, uprave za šumarstvo kod KNO-a) dati zadatak, da počnu sa motrenjem na svom području i točnim bilježenjem početka fruktifikacije pojedinih vrsta šumskog drveća. U tu svrhu dobro bi bilo propisati obrasce, u koje bi se unosili svi potrebni podaci, kako bismo na temelju ovih opažanja mogli stvarati i zaključke o uzročnoj vezi između početka fiziološke zrelosti i stanišnih faktora. Takav obrazac trebao bi da sadržava ove podatke; vrsta drveća, šum. predjel, nadm. visina, ekspozicija i inklinacija, bonitet zemljišta, da li je sastojina čista ili mješovita (oznaku primješanih vrsta drveća i omjer smjese), da li je uzgojena iz sjemena ili iz panja (ako je iz sjemena, da li prirodnim ili umjetnim putem), koliki je obrast i sklop sastojine, te konačno starost odnosne vrste drveća u doba početka fruktifikacije. Uz pretpostavku, da se svi traženi podaci savjesno popimjavaju, dobili bismo već.za godniu-dvije prilično materijala za sastav preglednih tabela, a najkasnije za pet godina imali bismo već toliko podataka, da bismo mogli definitivno odrediti početak fruktifikacije svih vrsti šumskog drveća za razna klimatska područja i nadmorske visine. Uporedo sa sastavljanjem tabela apsolutnih starosti na početku fruktifikacije prikupljeni materijal mogao bi služiti za analizu utjecaja raznih stanišnih faktora^ (u prvom redu boniteta tla) na početak fruktifikacije. Ipak ovi bi podaci za tu svrhu mogli u glavnom poslužiti samo kao orijentacioni, jer je vjerojatno, da ipak ne će biti posve sigurni. Za konačno 219 |