DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 5     <-- 5 -->        PDF

gućnost uvjeriti se, da oni nikako ne odgovaraju stvarnosti. Možemo si
lako zamisliti, kako ovakva konstatacija negativno djeluje na lugarsko
osoblje u pogledu kritičke ocjene i drugih podataka u odnosnom priručniku.


Još je veća grješka, što se kod ovih (a i mnogih drugih) podataka jače
ne naglašuje, da vrijede samo za stabla uzgojena iz sjemena u sastojinskom
sklopu. Nisk e šum e su i ovdje prilično zapostavljenfe, premda su one
za nas od velikog značenja. Po statistici iz 1938. godine niske šume zapremaju
23,2´´/() površine svih šuma Jugoslavije, Ako tome dodamo još i 14,3´´/(»
šikara, koje resurekcijom postaju (ukoliko vec nisu) panjače, to se postotak
niskih šuma penje na 37,5´´/o, Taj je za vrijeme rata, kad su posječene
mnoge nezrele sastojine, još više porasao, te danas sigurno iznosi 40´Vo,
Prema tome kod nas su niske šume od velike važnosti i još će dugo kao
takove ostati; stoga je potrebno njih pobliže upoznati. Znademo, da se svi
podaci raznih tablica (prirasno-prihodnih, drvnih masa i t. d,) odnos-? na
visoke šume i da u niskoj šumi vrijede posebne zakonitosti, ali te zakonitosti
nemamo izražene brojčano u formi podataka, već se služimo raznim
redukcijama iz podataka za visoke šume. Redukcioni faktori ovise naravno


o individualnoj ocjeni pojedinog stručnjaka, a dobiveni rezultati ne baziraju
na dovoljno brojno zastupanom i ispitanom materijalu.
U pogledu početka fruktiifiikadje drveća niske šume imamo u literaturi tek po
koja podatak za pojedinu vrstu drveća. Ti se podaci ne nalaze nigdje skupljeni, n.ego
ih treba tražiti po raznim imonografijaima. Tko n,a pr.´li´e zna iz vlastitog iskustva ;´IT
nije imiao prilike pročitati´ u raspravi An i ć a (1), taj će se možda začud´ti, da kestenova
panj-ača rodi već sa 4—6 godina. U visokoj šumi počinje pitomi kesten roditi
prema Ettinger u tek u 25.,, a pO´ naišim priručnicima u 40, do 50, godini. To je,
veoma veli-ka razljka, koja se pojavljuje i kod drugih vrsta, koje tjeraju iz panja. Tako
na pr, Fro n navodi za hrast kitnjaik da izbojci iz panja počinju roditi već poslije
20 godina sprema 60"—100 god, iz sjemena!).


Ne će biti na odmet, ako prikažemo tabelarno podatke o početku
fruktifikacije iz nekih naših i stranih priručnika i udžbenika kao i Ettinr
gerovu tablicu, koja bi nam mogla služiti zasad za orijentaciju, dok ne dobijemo
nove podatke specijalno za naše prilike izrađene po klimatskim
zonama i nadmorskim visinama.


Iz priložene tablice jasno se vidi s jedne strane potpuno podudaranje
podataka iz naiših priručnika s njemačkim podacima H e y e r-H e s s a, a
s druge strane oštro se vidi znatna razlika u Ettingerovi m podacima,
koji svojim mnogo nižim brojkama odmah odaju, da se odnose na
topliju klimu. Pa i njegovi će se podaci za naše toplije položaje (mediteransko
područje) morati ponegdje reducirati, kad dobijemo preglede po
klimatskim područjima i nadmorskim visinama. Tako na pr. iz vlastitog
opažanja i evidentiranja dodaju se ovdje podaci za hrast i domaći jasen iz
nizinskih i prigorskih šuma (100—300 m nadm, vis,) šumsko-privredne
oblasti zagrebačke i bjelovarske (u prigorskim šumama hrast na južnim
i zapadnim ekspozicijama) na tlima I. i II, boniteta:


hrast (lužnjak i kitnjak) iz sjemena 30—35 god-;


iz panja 15—18 ,,


jasen obični iz sjemena , , , , 10—12 ,,


215