DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 5 <-- 5 --> PDF |
gućnost uvjeriti se, da oni nikako ne odgovaraju stvarnosti. Možemo si lako zamisliti, kako ovakva konstatacija negativno djeluje na lugarsko osoblje u pogledu kritičke ocjene i drugih podataka u odnosnom priručniku. Još je veća grješka, što se kod ovih (a i mnogih drugih) podataka jače ne naglašuje, da vrijede samo za stabla uzgojena iz sjemena u sastojinskom sklopu. Nisk e šum e su i ovdje prilično zapostavljenfe, premda su one za nas od velikog značenja. Po statistici iz 1938. godine niske šume zapremaju 23,2´´/() površine svih šuma Jugoslavije, Ako tome dodamo još i 14,3´´/(» šikara, koje resurekcijom postaju (ukoliko vec nisu) panjače, to se postotak niskih šuma penje na 37,5´´/o, Taj je za vrijeme rata, kad su posječene mnoge nezrele sastojine, još više porasao, te danas sigurno iznosi 40´Vo, Prema tome kod nas su niske šume od velike važnosti i još će dugo kao takove ostati; stoga je potrebno njih pobliže upoznati. Znademo, da se svi podaci raznih tablica (prirasno-prihodnih, drvnih masa i t. d,) odnos-? na visoke šume i da u niskoj šumi vrijede posebne zakonitosti, ali te zakonitosti nemamo izražene brojčano u formi podataka, već se služimo raznim redukcijama iz podataka za visoke šume. Redukcioni faktori ovise naravno o individualnoj ocjeni pojedinog stručnjaka, a dobiveni rezultati ne baziraju na dovoljno brojno zastupanom i ispitanom materijalu. U pogledu početka fruktiifiikadje drveća niske šume imamo u literaturi tek po koja podatak za pojedinu vrstu drveća. Ti se podaci ne nalaze nigdje skupljeni, n.ego ih treba tražiti po raznim imonografijaima. Tko n,a pr.´li´e zna iz vlastitog iskustva ;´IT nije imiao prilike pročitati´ u raspravi An i ć a (1), taj će se možda začud´ti, da kestenova panj-ača rodi već sa 4—6 godina. U visokoj šumi počinje pitomi kesten roditi prema Ettinger u tek u 25.,, a pO´ naišim priručnicima u 40, do 50, godini. To je, veoma veli-ka razljka, koja se pojavljuje i kod drugih vrsta, koje tjeraju iz panja. Tako na pr, Fro n navodi za hrast kitnjaik da izbojci iz panja počinju roditi već poslije 20 godina sprema 60"—100 god, iz sjemena!). Ne će biti na odmet, ako prikažemo tabelarno podatke o početku fruktifikacije iz nekih naših i stranih priručnika i udžbenika kao i Ettinr gerovu tablicu, koja bi nam mogla služiti zasad za orijentaciju, dok ne dobijemo nove podatke specijalno za naše prilike izrađene po klimatskim zonama i nadmorskim visinama. Iz priložene tablice jasno se vidi s jedne strane potpuno podudaranje podataka iz naiših priručnika s njemačkim podacima H e y e r-H e s s a, a s druge strane oštro se vidi znatna razlika u Ettingerovi m podacima, koji svojim mnogo nižim brojkama odmah odaju, da se odnose na topliju klimu. Pa i njegovi će se podaci za naše toplije položaje (mediteransko područje) morati ponegdje reducirati, kad dobijemo preglede po klimatskim područjima i nadmorskim visinama. Tako na pr. iz vlastitog opažanja i evidentiranja dodaju se ovdje podaci za hrast i domaći jasen iz nizinskih i prigorskih šuma (100—300 m nadm, vis,) šumsko-privredne oblasti zagrebačke i bjelovarske (u prigorskim šumama hrast na južnim i zapadnim ekspozicijama) na tlima I. i II, boniteta: hrast (lužnjak i kitnjak) iz sjemena 30—35 god-; iz panja 15—18 ,, jasen obični iz sjemena , , , , 10—12 ,, 215 |