DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 4 <-- 4 --> PDF |
60—SO igod., bor 35 god., a za hrast 80´—VdO god. Uglavnom se podaci Šum. tehničkog priručnika slažu s podacima Petračića, jedino za, javor i tisu ima Pe t rači ć znatno niže vrjiednosti nego priručnik, a te´ su ujedno i mnogo vjerojatnije za naša staništa od onih iz [priručnika. Kad isu se već uzimali podaci i njemačkih aiutora, trebalo je paziti da se uzimaju takvi, koji bar donekle odgovaraju našim prilikama. U tom slučaju ne bi se godinama u Nenadićev u Sumarsko-lovačkom kalendaru podržavao podatak, da bagrem fcod nas rodi tek od 20—25. godine. Kao, primjer, da su i neki njemački podaci mogli biti bar donekle prihvatljivi, mogu poslužiti podaci F. X. P.od.l.a.k.a (´15), prema kojima smreka počinje fruktMicirati iamedu, 30.—40 godinie;, bukva između 40—60 god. i grab između 15—^20´god. (u Malom priručniku između 35—40 god.). Da su klimatski faktori od znatnog utjecaja na početak fruktifikacije vidi se dobro iz francuskih podatalia. Francuska imade nekoliko različitih klimatskih pojasa, te su prilike u mediteranskoj zoni posve drugačije nego u Alpama. Stoga F r o n (7) (iako se općenito ograđuje, da je još prilično neutvrđena doba, kad počima normalna i obilna fruktifikacija šum. drveća) navodi za hrast lužnjak, da počinje roditi od 60—100. godine. Jasno je, da se takav veliki interval odnosi na hrast u raznim klimatskim zonama. Inače bi takvi podaci bili besmisleni. I kod nas postoje medu pojedinim krajevima prilično velike razlike u klimi. Stoga bi i naše tablice, ako bi bile »jedinstvene« morale imati veće intervale, a onda bi praktički bile opet nedovoljno upotrebljive. Zato bi svakako trebalo prikupiti podatke za pojedina klimatska područja, pa čak i unutar istog područja za razne nadmorske visine. Takvi podaci kretali bi se u užim granicama, te bi prema tome bili sigurniji. Ne će biti bez interesa ako napomenemo, da je Ettinge r (5) pred gotovo (iOgodina dao poidatke o početku fruktifikacije za sve glavne vrsti šumskog drveća i grmlja. Ti se podaci odnose vjerojatno na nizinske i prigorske šume između Save i D´rave s umjerenom kontinientalnom klimom, a razlikuju se mmogo od uobičajenih podaitaika naših priručnika i udžbenika. Tako prema navodima Ettinger a hrast kitnjak počinje rađati sa 50 godina, bukva također sa 50, grab´sa 20, kesten sa 25, smreka sa 30, jela sa, 45 i t. d. — sve same brojke, koje su većinom mnogo ispod onih, koje se nalaze u priručniicima,, a koje se dosta približuju našim opažanjima u praksi. Upravo iznenađuje, kako se Ettinge r ovi podaci posve slažu sa zaključcima ing. Panova za glavne vrste naših četinjača´. Ettinge r ne navoidi, odakle crpi te podatke, već ih donosi kaO´ gotovu činjenicu, te ih uzima, kao bazu za isvoje daljnje izvode (inače dosta problematične vjerojatnosti). No možemo priMčmo sigurno zaključiti, da je te podatke prikupio na terenu, a da ih mije preuzeO´ iz literature, jer ne znamo sličnog izvora, kojim bi se on tada mogao poslužiti´. Osim toga on je bio vrlo oprezan prema podacima njemačke literature, o čemu svjedoče i ove njegove riječi: »Naniia nije nuždmo. da uviek ono, što Njemačka i drugi preporučuju, prihvatimo; oni što pišu j savjetuju, čine to za svoje predjele i naroidno^gospodarstvene odnošaje, koji nam uviek na uhar ne služe. A kaiko je s time ,tako valja da smo oprezni i kod uporabe njihove strukovne literature . ..« (6). Kad smo dakle već pred 60 godina imali prilično dobre podatke i ovako jasnu opomenu na oprez pred stranim podacima, onda je nerazumljivo i zaista štetno, da se tako dugo služimo za naše prilike posve neprihvatljivim tuđim podacima. Ovo je to štetnije, što su ti podaci ušli u priručnike, kojima se služi i niže štimarsko osoblje (»Šumarsko-lovački kalendar « još je i danas veoma raširen kod lugarskog osoblja, a »Mali šumiarskotehnički priručnik« sadrži posve iste podatke, jedino je za bagrem izvršen ispravak). Ovo osoblje nije u mogućnosti nadoći na misao, da su to doduše točni podaci, ali ne za naše prilike, ali ima zato svakodnevno sjajnu mo 214 |