DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 33     <-- 33 -->        PDF

uimjetnoig areala jele .(Abiles peotinaltia La^m), glavne vrsti drveta koju oai napada. P.
v(>ranitzowi i spdnidens imiaju daleko uže podiručje rasprostranjenja,


Iiako nije hiloi teškoćia u određivanju roda, determinacione tabele po Escherichu
i Reittori nisu date mogućnost za> oštro razlJkovainje pojedinih variijteteta. Da je u tome
pogledu bilo nejasnoća vidi se iz toga što je Nitsche označio 3 P. spinidens var. heieroidon
i S P. spinidens var. spinidens kao pojedinosti za lakše raspoznarvanje pojedinih varijeteta.


Kod P. curvidensa nijie bilia poznata sestrims´ka generacija. Kasnije se ustanovilo
dia imaga iposMje odlaganja jajla nai jednom stalblu napuštaju ovo i ubušuju se u druga,
gdje također odlažu jaja. Slika griizotina u oba slučaja znatno se razlikuje. U hodnicima
drugoga napada (sestrinske generacije) ugibaju stari kukci. Prema prisutnosti
Coirporaa lutea zaključiloi se da su kukci koja prezimljuju većim dijelom mladi kukci.
Time je pitanje generacija postalo jasno. Oo 800 m visine P. curvidcns imiai 2 generacije;
ispod te visine može ilmati t treću. Broj generacija i duljina razvitka´ o^v^sna je


o vremensfciim prilikama.
Pored dviije spomenute slike žderanja autor spoimiinjc´ u´bušivanje kukaca u koru
radi prezimljavanja i žderanje preko´ zime. Na tim mjestima curi smola. (U jesen
razvijeni kukci ne i´zlijieću već prezimi ju ju u grizoitiUiamia pod korom). TakovO´ stablo
se redovno- oporavljia, jer ga fcukac u proljeće napušta. Ako j´e sltiaiblo napadnuto po
malo´m jelinioim pii.saru (Crvphalus piceae Ratz), imiože toiMko oslabiiti: da pod njegO:vom
korom P. curvidcns ipak odloži jaja. Slika grizenja je specifična za pojedine vrste drveća.
Pod konac razvitka larve se ubušuju u bijel i to prestavlja veliku teškoću za njegovo
suzbijanje. ,


P, curvidens se roji rano. Autor Je opazio rojenje već u februaru, a Bergmann
spominje rojenje već 14 jlanuana. Kukac ibrzo« reagira na- proimj´cne temperature i inten
zitet sunoanoig zračenja. Larve su veoma oitporne na, po´manjkanje vlage u drvetu.


Razmaitrajući uzroke masovne pojave autor kaže da u toime važnu uloigu imaju
kliimiatske prilike (sušne periode) i kataisitrofe u šumi od vjetra. Svi :napadii potkornjaika
uisHJedi´i su poslije ovaikovih pojiava, no bilo- je tih pojava i bez maso´vne pojiave
poitkornjaka. Glavni uzrok masovne pojave autor nalazi u dispoziciji staibaila odnosno
sastojiilne prema napadaju: poitkoirnjaka ii njegofvoim biotičkom potencijalu. Pitanje je
kada nastupa »kritično oslaibljenje« stabla kod kojega je moguć napadaj poltkornjaka.f
Da bi riješio: ovaj problem autor se poslužio »krioskoipskoin metodoim«. Postoji naime
čvrst odnos iizmeđu napadaja: potkornj:aka: i osmoitske vrijednosti u kori stabla. Padne
li ta vrjiiednOist ispod određene granice, napadaij je moguć. Sušom osklbljena´ stabla
i:maju nižu osmotsku vrijednost u kori nego zdrava stabla. Osmotska vrijednost kod
»kritičnog oslabljenja« je specifična za svaku vrst drveta. Ona je različita za razne
dijelove stabla (deblo, vrh i grane). Kod zdravog stabla jele ova je vriijednost l´O—12
atm. Za P. curvidensa je »kritično oslabljienje« kod 7—^8 atm. Padanje te vrij´ednosti
na 4 atm ima za poslljediiou ugibanje stabla. Za P. vcroin!tzowi j. P, spinidens je ta
vrijednost isipod 10 atm. Oni napadaju prvenstveno grane i vrhove a ovdje je normalna
osmoitska vrijednost kore iznad !12 atm;.


Za poj´avu P. curvidensa u velikom broju, od velikog je značenja pored njegovih
srodnika i napadaj Cryphaluis piceae, koji obično dolazi prije na jeli; i. uz nepovoljnie
klimatske pnilike dovodi do krlitiičnog oslabljlenja stablai. Nagla eksplo-zija i iizbijanje
kalamitetai ima svoj uzrok u velikoj piozi´tivnoj vrijednosti koeficijenta razmnažanja


P. curvidensa. A n d r o i ć
Virusni rak brijesta (Ulmus americana)


U članku Roger U. Swrngle and T.-V. Bretz: Zcnate Canker, a Virus Diiiseaae ol
Amerioan Elm, Phyt:opathology, Br. 11,. 1930, str. 1018—1022 n.avode autori da se u
šumama New Jersey, Ochio i Missuri pojaivio »onalni rak na stablu { grana;ma američkog
brijesta (Ulmus americana). Ova bolest brijesta je virusnog karaktera, što su
autori dokazali nizoim pokusa umjetnog zaražavanja zdravih brijestova u rasadniku,
cijepljenjem dijelova kore sa rak-astih dijelova stabla na zdrava stabla, Zaražavani su
brijestovi starosti 2—5 godine. Na zaražerai:m brijestovima pojavio se rak na mjestu
cijepljenja kaO: i na gornjim dijelovima stabla od mjesta cjiiepljenja. Isto tako- pojarvio
se rak i :na granaimia i to iste ili slijedeće godine. Na zaraženim primjeroima brijesta


243




ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 34     <-- 34 -->        PDF

najprije se pojiavlj´uj/u nekrotične pjcgc po listoviima ili moaalik listova, Pakusi istra


živan jta zoinalniog raka vršeod su niz goidJinia u paisadmiku od 1^941—^li949 g.


Zoinialnli rak javlja se na kori stabla ili grama u vidu koncentričnih krugova koji


se sastoje iz živog ili mrtvog kortikailnog ii´li lloemskog itikiva. Raik se proširuje prema


unutrašnjosti sve doi kailema,. Kada se oljušti kora vide se istO´ tako ´krugovil koji se


sastoji iz svetio i taiminoismeđe obojenog tkiva.


Rak može du prsteniaisto´ obiibvatli stablo ili graine, i često vršni dijelovi stablk.
suše ili ugine cijelo stablo. Na listovima zaraženog stabla javljaju se najprije´ nekrotične
pjege inia llistovima ili se javlja imozaiiic listovia. Opisani sJmptoimi raka dobivenfl
su umjetnim zaražavanjem brijesta u raisadniku.


Nizom pokusa autori siu dokazivali da se zonalnr r>ajk prenosi cijepljenjem dijelova


oibolljele kore na zdrava stabla, dok imifekcijia putem MstOiVa prenošeinjem maceriiranie


kore, nije uspjela.


Ovaj članak zanimljiv je zbog izvještaja kojim saznajemo da uzročnik raka na


drvetu može biti i virusnog karalktera. Do´ sada smo poiznavali baikterijalmii i gljivični


rak, M il 1 a: t o V i ć


Što uvjetuje prirodnu otpornost borovine prema truleži?


E. Rennerfelt u članku »Nagra´ undersokniingar over obi ka rotsvampars formaiga
att angrdpa splint o,sh komed hov tali« u Meddelainden fran Staitens Skogsvardsforsoksnastalt,
Hiifte 37 od -194&/49 godine (37/9, II´—24i str.) objiavljuje rezultate istraižJvanja
otrovnosti fenolnih supstanca srži običnog bora (Pinus silvestris L,), prema nekim
gljivaima uizroičniicirr«a truleži.
Priirlodna otpornost srži obaCnog bora prema truležima uvjetov«3jna je prisustvom
iizvesnih fenolnih spojeva u smoli bora. Te spojeve {pinosilvin 1 pinosilvin-monomctileter)
uspjelo je aiutaru dokazati i izolirati´. Izvrgavajući drvo, iimpregnlrano. tim supstancama^
napadu gljiva uzročnika trulfeži, dtoikazao je njihov toksictitet. Već 0,02%
koincen´traoJjai itih fenola potpumO´ sprečaiva razvoji skoro svih gljiva! Naročito osjetljivi
pokazali su se baš niajopasniijiii iraizarači našeg graiđevnog drveta: Poria vaporainia, Meruli´us
lacrym!ains i Coniophora cerebellla.


Ovim pokusima rešeno pitanje: zašto je srž, a naročito vanjski dio srži borovine,
koji siadrži najveći postoitak tih ifenioflrjiih supsitaimoa, mm^ogo otporniji prema truležima
nego bjclilka, koja tih supstanca sadrži veoma mailoi; i zašto veća zasmoljienost
uslovljava cesto il potpuni imunitet prema truleži (na imunitet svakako naj´viiše utjećc
sadržjna spoimenutih supstanoai u smoli),


Z s u f f a


Bulletin de l´Institut Agronomique et des stations de recherches de Gembloux,
Tbime XVIII, Noi, 12. 19´50 Geimbloux (Bolgijia).


U ovom svesku poznatog belgijskog poljoprivrednog instituta nalazimo dve studije,
koje se odnose na šuimarske pnableme.


li. Topolo´Vffl stri´žibuba (Saperda populnea L.) i topolove reznice (R. Breny). Str.
33—38. Iznosi biologij´u ovog štetnika te mcre piređohrane ii zaštite za očuvanje topolovih
ireznica. Ova studija je blia. rlizneta na III IntemaciOnalnom K´ongresu za topole
održanom meseca aprila 11949 gcd. u Holandlijii ji Belgiji.
i2. O penetraciji antisepitiika lU drvo (P. Rioosen), Str. 143—^1(63. U ovoj radnji autor
daje iscrpnu studiju o savremenim sredstvima za ´kanizerviiranje drveta deleći ih u tri
grupe: a) im´ineralne solli u vodanoim rastvoru; b) teška ulja na bazii kreozota; c) siavremeni
siintetačkii proliizvodii. Kod prve gruipe uibrajla soli bakra, cinka, žive T fluoira.
U drugu grupu dolaze kreozoitna uljia pretežno kaitranskog porekla, bogata u fenoliime
i naftalerima. U treću grupu nabraja one sintetičke spojeve koji danas nalaze sve
veću i veću primenu, zahvaljujući lakšoj pro/izvoidiiiji ekoniom´i´čnosti i efjkaisiniosti. Tu
dolaze spoje^´-. na bazi hlor-naftalcna, fenola, fenata te njihovih derivati. Zatim daje
osnovne fcarak-ter´stiike savre.menih metoda primenjenlih kod konzervrianja drveta, navodeći
da je veoma važan dopriruos primanom iisti´h u cilju poboljšanja osnovrtih svojstava
drveta (trajnosti) i poznavamje anatomske građe drveta koje se impregnira.


B. P e j o s k i
.244