DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 33 <-- 33 --> PDF |
uimjetnoig areala jele .(Abiles peotinaltia La^m), glavne vrsti drveta koju oai napada. P. v(>ranitzowi i spdnidens imiaju daleko uže podiručje rasprostranjenja, Iiako nije hiloi teškoćia u određivanju roda, determinacione tabele po Escherichu i Reittori nisu date mogućnost za> oštro razlJkovainje pojedinih variijteteta. Da je u tome pogledu bilo nejasnoća vidi se iz toga što je Nitsche označio 3 P. spinidens var. heieroidon i S P. spinidens var. spinidens kao Kod P. curvidensa nijie bilia poznata sestrims´ka generacija. Kasnije se ustanovilo dia imaga iposMje odlaganja jajla nai jednom stalblu napuštaju ovo i ubušuju se u druga, gdje također odlažu jaja. Slika griizotina u oba slučaja znatno se razlikuje. U hodnicima drugoga napada (sestrinske generacije) ugibaju stari kukci. Prema prisutnosti Coirporaa lutea zaključiloi se da su kukci koja prezimljuju većim dijelom mladi kukci. Time je pitanje generacija postalo jasno. Oo 800 m visine P. curvidcns imiai 2 generacije; ispod te visine može ilmati t treću. Broj generacija i duljina razvitka´ o^v^sna je o vremensfciim prilikama. Pored dviije spomenute slike žderanja autor spoimiinjc´ u´bušivanje kukaca u koru radi prezimljavanja i žderanje preko´ zime. Na tim mjestima curi smola. (U jesen razvijeni kukci ne i´zlijieću već prezimi ju ju u grizoitiUiamia pod korom). TakovO´ stablo se redovno- oporavljia, jer ga fcukac u proljeće napušta. Ako j´e sltiaiblo napadnuto po malo´m jelinioim pii.saru (Crvphalus piceae Ratz), imiože toiMko oslabiiti: da pod njegO:vom korom P. curvidcns ipak odloži jaja. Slika grizenja je specifična za pojedine vrste drveća. Pod konac razvitka larve se ubušuju u bijel i to prestavlja veliku teškoću za njegovo suzbijanje. , P, curvidens se roji rano. Autor Je opazio rojenje već u februaru, a Bergmann spominje rojenje već 14 jlanuana. Kukac ibrzo« reagira na- proimj´cne temperature i inten zitet sunoanoig zračenja. Larve su veoma oitporne na, po´manjkanje vlage u drvetu. Razmaitrajući uzroke masovne pojave autor kaže da u toime važnu uloigu imaju kliimiatske prilike (sušne periode) i kataisitrofe u šumi od vjetra. Svi :napadii potkornjaika uisHJedi´i su poslije ovaikovih pojiava, no bilo- je tih pojava i bez maso´vne pojiave poitkornjaka. Glavni uzrok masovne pojave autor nalazi u dispoziciji staibaila odnosno sastojiilne prema napadaju: poitkoirnjaka ii njegofvoim biotičkom potencijalu. Pitanje je kada nastupa »kritično oslaibljenje« stabla kod kojega je moguć napadaj poltkornjaka.f Da bi riješio: ovaj problem autor se poslužio »krioskoipskoin metodoim«. Postoji naime čvrst odnos iizmeđu napadaja: potkornj:aka: i osmoitske vrijednosti u kori stabla. Padne li ta vrjiiednOist ispod određene granice, napadaij je moguć. Sušom osklbljena´ stabla i:maju nižu osmotsku vrijednost u kori nego zdrava stabla. Osmotska vrijednost kod »kritičnog oslabljenja« je specifična za svaku vrst drveta. Ona je različita za razne dijelove stabla (deblo, vrh i grane). Kod zdravog stabla jele ova je vriijednost l´O—12 atm. Za P. curvidensa je »kritično oslabljienje« kod 7—^8 atm. Padanje te vrij´ednosti na 4 atm ima za poslljediiou ugibanje stabla. Za P. vcroin!tzowi j. P, spinidens je ta vrijednost isipod 10 atm. Oni napadaju prvenstveno grane i vrhove a ovdje je normalna osmoitska vrijednost kore iznad !12 atm;. Za poj´avu P. curvidensa u velikom broju, od velikog je značenja pored njegovih srodnika i napadaj Cryphaluis piceae, koji obično dolazi prije na jeli; i. uz nepovoljnie klimatske pnilike dovodi do krlitiičnog oslabljlenja stablai. Nagla eksplo-zija i iizbijanje kalamitetai ima svoj uzrok u velikoj piozi´tivnoj vrijednosti koeficijenta razmnažanja P. curvidensa. A n d r o i ć Virusni rak brijesta (Ulmus americana) U članku Roger U. Swrngle and T.-V. Bretz: Zcnate Canker, a Virus Diiiseaae ol Amerioan Elm, Phyt:opathology, Br. 11,. 1930, str. 1018—1022 n.avode autori da se u šumama New Jersey, Ochio i Missuri pojaivio »onalni rak na stablu { grana;ma američkog brijesta (Ulmus americana). Ova bolest brijesta je virusnog karaktera, što su autori dokazali nizoim pokusa umjetnog zaražavanja zdravih brijestova u rasadniku, cijepljenjem dijelova kore sa rak-astih dijelova stabla na zdrava stabla, Zaražavani su brijestovi starosti 2—5 godine. Na zaražerai:m brijestovima pojavio se rak na mjestu cijepljenja kaO: i na gornjim dijelovima stabla od mjesta cjiiepljenja. Isto tako- pojarvio se rak i :na granaimia i to iste ili slijedeće godine. Na zaraženim primjeroima brijesta 243 |