DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 30 <-- 30 --> PDF |
3^ &tvtihite kn^keĐMtx&tL Potkomisija FAO-a za probleme mediteranskog šumarstva U »L´Italia forestale e montana«, Firenze, 1949, (u članku; »I proiblemi della selvicoltura mediterrainea discusisii da una Siottocommiiss´one della ´PAO«) iznio´ je prof, A, de Philiiippis niz vrlo zanimljivih pitanja; iz podruičja podizanja šuma u oblasti Sredozemlja, kojima se sada bavi Potko,nii!s.ija FAO-a za probleme mediteranskog šumaTstva, U Sredozemlju postoji vrlo mniOgO´ proiblema koji se odnose ne samo na poljoprivredu i stočarstvo nego>, istovremeno, i na šumarsltivo. Oni su zajednički´ za sve tamošnje zemlje. Mediteranska oblast stoji već kroz nc´koliko´ tisućljeća pod jakim utjecajem čovjeka, StOiga je ondje u velikoj mjeri degradiran vegetaicijski piokrov, a tamošnja obnova šuma jedan je od osnovnih, ali vrlo teških zadataka U vezi s time nužno je da se razvije što veća djelaitlnost u piavcu racionalnog koriištenjia tla, a´li ua štO´ tješnju, suradnju širokih masa. Ti isti motivi pokretali su, kako kaže prof, A. de Philippiis , već odavno potrebu zajedničke snradnje šumara mediteranskih zemalja. Već je ig, 1911, zagovarao tu misao prof. Hicke l na Internacionalnom kongresu za poiljopnivredu i šumarstvo-u Madridu. Međutim, ona je ostvarena tek 1923. g., kad je u Marseille-u osnovana Liga m e d i|tl e ra n s k ih šumara. Ta je ustanova razvila jaku djelatnoist; organizirala je više kongresa i konferencija; kroz desetak godina, tj. sve do g. il935., izdavalia je svoj časopis: »Silva mediterranea«. Poslije duge stanke oživio je studij mediteranskih šumarskih proiblema, i to pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija za prehranu i poljoprivredu (FAO). Evropska komisija za šuim_e i šumske proizvode u Genevi osnovala je g, l!948, Potkoimis i ju za probleme mediteranskog šumarstva. Na prvom sastanku Potkomisije, koji je održan ui Rimu u prisustvu ddega:ta iz Francuske, Iltaiije, Grčke, Tunisa, Alžira, Maroka i Engleske, kao i u prisustvu pretstavnika-promatrača iz Jugoslavije i Izraela, izabran je za pretsjednika prof. A. P a vari . Potkomisija se baivi proučavanjem raznih problema iz područja organizacije međunarodne suradnje, te iz područjia pošumljivanja, suzbijanja bolestiju, unapređivanja šumske proizvodnje i dr. Unutar komisije postoje tri komiteta, kojii raizrađujiu najvažnije probleme. Prema zžUključku Po*komisije u inltieresirano područje ima se uključiti ne samo izrazito mediteraoska oblast nego i susjedni^ tereni koji su joj ekološki podjednaki. Ovdje preniia toime dolazii u obzir t. zv. eumediteranska oblast koja se podudara sa područjem kultivirane masline, kao i neka susjedna područja prelaznog karaktera. Potkomisija za probleme mediteTanskog šumarstva preduzela je u zadatak proučavanje pitanja što efikasnije zaštite tla, a u vezi unapređenja šumske proizvodnje predvidjela je proiučavanje rasa šumskog drveća, te izbor, izlučenje i popis sjemenskih sastojina, a također i uvođenje vrijednog egzotiičnog drveća i grmlja. M, A n i ć Landesforstinspektion fiir Niederosterreich, Tatigkeitsbericht fiir das halbe Dezennium 1945 bis einschliesslich 1949, Wien 1950 Izvještaj o radu Šumarskog inspektorata za pokrajinu Donju Austriju za vrijeipe 1945—1949. Knjiga sa 60 strana ifeksta, brojnim talbelama i slikama. — Republika Austrija podijeljena je upravnio na 8 aiutonomnih pokrajina, od kojih jedna- je Donja Austrija. Površina šuma D. Austrije iznosi 670.000 ha t. j . oko Vi šuma Slovenije. Od toga 46% površine je šumski posjed preko 30 ha, S´/o državnih, 4*/o općinskih šuma, dok je ostallo većino^m manji posjed ispod 50 ha. Zaštitnih šuma ima 40.000 ha.. — Šumarska nadzorfla služba organizirana je na način, sličan onom.e u predratnoj Jugo 240 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 31 <-- 31 --> PDF |
slaviiji. Nadzorna služba postoji kod pokraijinske vlade za D. Austriju, Kod 14 sreskih nHičelstava postoje inispektOTaJt´.ii sai terenskim organima, sreskim šumarima, po 1—3 u svakom srezu. G, 1948 bilo je kod nadzorne službe 14 tehničkog osoblja, 15 bancelarijskith sila i 45 sreskih šumama. — Na 67O,´0O0 šumske površine, i´ma 151 upravitelj, 493 šumaira i 47i8 ostalog šumarskoig osoblja. — Propagandi služe radio predavanja i repiortaže, stručna predavanja ,ekskurzijje li publikacije ,populairna predavanja, tečajevi, izložbe, brošure, poučni filmorvni, fotOigrafije i diiapoziitivi. —´ Izoibrazbi i uzgoju šumarskog kadra posvećuje se velika brilga. Čuvena srednja šumarska školai u Brucku a, d. Mur ukinuta je, U čitavoj republici´ sada postoje tri savezne dvogodišnje šumarske škole, od kojiih jedna u D. Austriji, koja j:e proraidila g, 1949. Za prijem u školu fcraži se dvogodiršnja svestrana šumairska praksa, za vrijeme koje praktikanti ofciavezho vode dnevnik prakse. Vlast redovno vrši nadzor nad praksom. Na školi održavaju se i tečajevi za seljačke šumovlasnike i radnike. Škola uskoro dobiva i svojui školsku upravu. — Sječe sveukupne drvne mase vršene su po godinama 1945´—^1946—^11947^—^1948 u ovom obimu 3,800.000 — a,30a.OtOlO — 2,213.000 — l,14O.O0l» m^ Inspektorat je podijelio plan sječe na velike površine čitave pokraijiine, na udaljenije šume´ i na lošije siaistojline. Naročito je godina il945 bila kritična zbog velike potrdbe u ogrjevu. Iza toga ugljen sve više zamiijenjuje drvo, od koj´eiga se sada nai kučanistvo daje saimio po 1 prm za potpalu vaftire. Sve do g. 1(949 postojaila je nan-očita kontrola O´ upotrebi tehničkog i ogrijevnOig drveta. — Uvode se žičaire i zia preboirn e šume kao i za izvođenje proreda (sistem Wyssen), Za ceste i željeznice utrošeno je 4 miliona SiMniga, od toga 31´/o na ime subvencija uidruženim privatnim šumoposjednicima´. IzgrađenO´ je 5L5 km novih cesta u šumama. Inspektorait ima dva vlastita buldožera za cestogradnju. — Inspektorait nadzire smolarenje. G. i950 .smiolareno je ,na 300.000 stabala, dok se za buduće predviđa smolarenje na 4 mliiSon´ slfjabala crvenog i crnog bora. Pomoću tečajeva uvode se savremeni načini smolarenja. Austrija je g. 1938 svoju potrebu smole od 7—8.000 tona podmirivala iz vlastite proizvodnje sa 75°/o. Izgleda, da će se proizvodnjia popeti na stari, nivo, — Leteći pijesci na Miarchleldu i leteća crnica u južnoj Bečikoj kotlini trebaju poljozašti´tne šumske pojase. Narod traži osnivanje pojasa i u toime aktivno, sarađuje. Radovi se izvode planski i sporazumno sa inltieresima poljoprivrede ii vodoprivredei. Podižu se mješoivlJte sastojine te se za različita stairuišta upoitrebljavaju bagrem, breza, jasika, crni bor, jiavor, grab, lipa, topola, joha, pajasen, brest, jasen, lužnjak li kitnjak. G. 1948 zasađeno je u pojasima ´800,000 sa´dnicya od toga 1/3 listača. Sadi se u zasjek, pod plug i posebnim strojevima. Kulture jako napadaju kunići. G. 1948 iznosile su javne potpore 80% svih uloženih Itirošikova, Motomzacija poišumljavanJB u pojasima: podići će us.pjeh to´ga rada. — G, 1949 bila su 23 pokrajinska šumska rasadnika sa 31 ha površine. Od 23,500.000 sadnica izdato je 4 miliona. Prilvatnih rasadnika bilo je 323 sa 95 ha površine. — Izdvojeno je mnogo sastojina za dobivanje kvaliteteoig sjemena. — Šumska paša i steljiarenjc teško´ terete šume. U mnogo primjera bit će kiko ukinuti šumsku pašu .melioracijoim travnJh površina. U nekim srezovimia paša se izvodi na 20´´/o šumske površine. U izvjesnim predjelima treset uspješno zamijenjuje s(tielj´u. U malom šumskom posj´e´du intenzivno se steiljari ,ali te štete po^ malo popuštaju. — Drvni ugljen se uvozi izvana, premda bi se u udaljenijim predjelima moiglo dobiti mnogo drvniog ugljena. Upo´tre´ha mailiih preoosnih peći poim´Ogla je proizvoidnju ugljena u udailjteni´m, teško pristupačnim i bezvodnim predjelimia, gdje su potrebne prorede. — Kora za štavljenje malo se proizvodi, jer se uvozii jeftin materijal izvana. — Sa´kupljanje šumskih plO´dova u nokim srezovi´ma iim,a velik značaj´. — O radu na polju zaštite štampan je pose´bain izvještaj´ proif, Schimitsche´ka. Zahvaljujući doibroj ´OTgamiZ´aoijiii i pro´paigandi, požarom uništene površine smainjuju se iz godine u gOidinu 1947—^1949 od 135 ma 62 li 22 ha. Sakupljanje mina po šumamia završeno je g. 19481. Krčenja šuma odO´brenO´ je 90 ha. — Uređivanje šuma započeto je u velikoim oibi´mu. — Inspektorat ima nekoliko vlastitih autoimobila teretnjaka za svoje rasadnike i podizanje pojasa, il4 motornih rasprašivača protiv štetnih insekata, 2 jeepa za teretnu službu, 2 osobna automobila i 117 motocikla. Sva vozila i strojevi´ su´ u redu a prc´šli su g. 1949 219.000 km. Iz izvještaja vidimo upadljivo velilk bro´j stručnoig upravnog i nadzornog osoblja, sa priličnim brojeim motornih vozila, ukinuće sred´nje šumarske škole j dvogodišnje školovanje poinoćnog šumarsko´g kadra, od koga se traži dvogodišnja predpra´ksa´. Izbor kandidata je velik. Štednja drvđt«. Uvođenje žičara za preborne šume i prorede. Po 241 |