DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 75. JUN I GODINA 1951 Ing, Mirko Špirancc (Zagreb): JOŠ O POČETNOJ FIZIOLOŠKOJ ZRELOSTI ŠUMSKOG DRVEĆA Apsolutna starost drveća u doba prve fmktiiikacije Članak ing, P a n o v a »Načelna razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća« (Šumarski list 1949) potaknuo je pitanje, koje kod nas nije još uopće rješavano. Potrebu rješenja toga problema osjećaju naši šumari praktičari već odavno, a posljednjih je godina to pitanje postalo upravo akutno. Planiranje u oblasti pošumljavanja nije uopće moguće, ako se ne zna bar približno, kakav će biti urod sjemena slijedećih godina. Pošto mi to faktično ne znamo, to je neizbježivo, da se realizacija plana često puta veoma razlikuje od propisa samoga plana: umijesto jedne vrste drveća sije se druga — neplanirana — jer je kod prve, planirane, urod sjemena izostao, Ili se zbog izostanka uroda mijenja plan tako, da se sade biljke umjesto sjemena. Za potrebe rasadnika mora se, iz istog razloga, naručivati sjeme iz drugih krajeva, a kod toga nikad nismo sigurni, da li će to sjeme odgovarati lokalnim prilikama. Za. sastav perspektivnih planova važno je znati, koje sve sastojine u dogledno vrijeme mogu doći u obzir u pogledu uroda sjemena, makar one danas još i nisu dozrele za donošenje ploda, U tu je svrhu potrebno znati, kada pojedine vrste drveća počinju fruktifikacijom, Ing. P an o V dotakaO´ se tog pitanja i upozoriO´ na činjenicu, da su u tom pogledu naši priručnici decenijuna donosili podatke, koji nikako ne odgovaraju našim prilikama,. Neslaganje podataka preuzetih većinom iz njemačke literature naročito je upadno za naše glavne vrste drveća, s kojima najviše radimo i kod kojih smo najprije mogli opaziti tu razliku. Tako na pr. za hrast, navodi Miali šumarsko-tehnički priručnik, da stabla u sastojini počinju rodiiti između 70. i 80. godine, za bukvu 60-^80 god., za smreku 5 213 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 4 <-- 4 --> PDF |
60—SO igod., bor 35 god., a za hrast 80´—VdO god. Uglavnom se podaci Šum. tehničkog priručnika slažu s podacima Petračića, jedino za, javor i tisu ima Pe t rači ć znatno niže vrjiednosti nego priručnik, a te´ su ujedno i mnogo vjerojatnije za naša staništa od onih iz [priručnika. Kad isu se već uzimali podaci i njemačkih aiutora, trebalo je paziti da se uzimaju takvi, koji bar donekle odgovaraju našim prilikama. U tom slučaju ne bi se godinama u Nenadićev u Sumarsko-lovačkom kalendaru podržavao podatak, da bagrem fcod nas rodi tek od 20—25. godine. Kao, primjer, da su i neki njemački podaci mogli biti bar donekle prihvatljivi, mogu poslužiti podaci F. X. P.od.l.a.k.a (´15), prema kojima smreka počinje fruktMicirati iamedu, 30.—40 godinie;, bukva između 40—60 god. i grab između 15—^20´god. (u Malom priručniku između 35—40 god.). Da su klimatski faktori od znatnog utjecaja na početak fruktifikacije vidi se dobro iz francuskih podatalia. Francuska imade nekoliko različitih klimatskih pojasa, te su prilike u mediteranskoj zoni posve drugačije nego u Alpama. Stoga F r o n (7) (iako se općenito ograđuje, da je još prilično neutvrđena doba, kad počima normalna i obilna fruktifikacija šum. drveća) navodi za hrast lužnjak, da počinje roditi od 60—100. godine. Jasno je, da se takav veliki interval odnosi na hrast u raznim klimatskim zonama. Inače bi takvi podaci bili besmisleni. I kod nas postoje medu pojedinim krajevima prilično velike razlike u klimi. Stoga bi i naše tablice, ako bi bile »jedinstvene« morale imati veće intervale, a onda bi praktički bile opet nedovoljno upotrebljive. Zato bi svakako trebalo prikupiti podatke za pojedina klimatska područja, pa čak i unutar istog područja za razne nadmorske visine. Takvi podaci kretali bi se u užim granicama, te bi prema tome bili sigurniji. Ne će biti bez interesa ako napomenemo, da je Ettinge r (5) pred gotovo (iOgodina dao poidatke o početku fruktifikacije za sve glavne vrsti šumskog drveća i grmlja. Ti se podaci odnose vjerojatno na nizinske i prigorske šume između Save i D´rave s umjerenom kontinientalnom klimom, a razlikuju se mmogo od uobičajenih podaitaika naših priručnika i udžbenika. Tako prema navodima Ettinger a hrast kitnjak počinje rađati sa 50 godina, bukva također sa 50, grab´sa 20, kesten sa 25, smreka sa 30, jela sa, 45 i t. d. — sve same brojke, koje su većinom mnogo ispod onih, koje se nalaze u priručniicima,, a koje se dosta približuju našim opažanjima u praksi. Upravo iznenađuje, kako se Ettinge r ovi podaci posve slažu sa zaključcima ing. Panova za glavne vrste naših četinjača´. Ettinge r ne navoidi, odakle crpi te podatke, već ih donosi kaO´ gotovu činjenicu, te ih uzima, kao bazu za isvoje daljnje izvode (inače dosta problematične vjerojatnosti). No možemo priMčmo sigurno zaključiti, da je te podatke prikupio na terenu, a da ih mije preuzeO´ iz literature, jer ne znamo sličnog izvora, kojim bi se on tada mogao poslužiti´. Osim toga on je bio vrlo oprezan prema podacima njemačke literature, o čemu svjedoče i ove njegove riječi: »Naniia nije nuždmo. da uviek ono, što Njemačka i drugi preporučuju, prihvatimo; oni što pišu j savjetuju, čine to za svoje predjele i naroidno^gospodarstvene odnošaje, koji nam uviek na uhar ne služe. A kaiko je s time ,tako valja da smo oprezni i kod uporabe njihove strukovne literature . ..« (6). Kad smo dakle već pred 60 godina imali prilično dobre podatke i ovako jasnu opomenu na oprez pred stranim podacima, onda je nerazumljivo i zaista štetno, da se tako dugo služimo za naše prilike posve neprihvatljivim tuđim podacima. Ovo je to štetnije, što su ti podaci ušli u priručnike, kojima se služi i niže štimarsko osoblje (»Šumarsko-lovački kalendar « još je i danas veoma raširen kod lugarskog osoblja, a »Mali šumiarskotehnički priručnik« sadrži posve iste podatke, jedino je za bagrem izvršen ispravak). Ovo osoblje nije u mogućnosti nadoći na misao, da su to doduše točni podaci, ali ne za naše prilike, ali ima zato svakodnevno sjajnu mo 214 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 5 <-- 5 --> PDF |
gućnost uvjeriti se, da oni nikako ne odgovaraju stvarnosti. Možemo si lako zamisliti, kako ovakva konstatacija negativno djeluje na lugarsko osoblje u pogledu kritičke ocjene i drugih podataka u odnosnom priručniku. Još je veća grješka, što se kod ovih (a i mnogih drugih) podataka jače ne naglašuje, da vrijede samo za stabla uzgojena iz sjemena u sastojinskom sklopu. Nisk e šum e su i ovdje prilično zapostavljenfe, premda su one za nas od velikog značenja. Po statistici iz 1938. godine niske šume zapremaju 23,2´´/() površine svih šuma Jugoslavije, Ako tome dodamo još i 14,3´´/(» šikara, koje resurekcijom postaju (ukoliko vec nisu) panjače, to se postotak niskih šuma penje na 37,5´´/o, Taj je za vrijeme rata, kad su posječene mnoge nezrele sastojine, još više porasao, te danas sigurno iznosi 40´Vo, Prema tome kod nas su niske šume od velike važnosti i još će dugo kao takove ostati; stoga je potrebno njih pobliže upoznati. Znademo, da se svi podaci raznih tablica (prirasno-prihodnih, drvnih masa i t. d,) odnos-? na visoke šume i da u niskoj šumi vrijede posebne zakonitosti, ali te zakonitosti nemamo izražene brojčano u formi podataka, već se služimo raznim redukcijama iz podataka za visoke šume. Redukcioni faktori ovise naravno o individualnoj ocjeni pojedinog stručnjaka, a dobiveni rezultati ne baziraju na dovoljno brojno zastupanom i ispitanom materijalu. U pogledu početka fruktiifiikadje drveća niske šume imamo u literaturi tek po koja podatak za pojedinu vrstu drveća. Ti se podaci ne nalaze nigdje skupljeni, n.ego ih treba tražiti po raznim imonografijaima. Tko n,a pr.´li´e zna iz vlastitog iskustva ;´IT nije imiao prilike pročitati´ u raspravi An i ć a (1), taj će se možda začud´ti, da kestenova panj-ača rodi već sa 4—6 godina. U visokoj šumi počinje pitomi kesten roditi prema Ettinger u tek u 25.,, a pO´ naišim priručnicima u 40, do 50, godini. To je, veoma veli-ka razljka, koja se pojavljuje i kod drugih vrsta, koje tjeraju iz panja. Tako na pr, Fro n navodi za hrast kitnjaik da izbojci iz panja počinju roditi već poslije 20 godina sprema 60"—100 god, iz sjemena!). Ne će biti na odmet, ako prikažemo tabelarno podatke o početku fruktifikacije iz nekih naših i stranih priručnika i udžbenika kao i Ettinr gerovu tablicu, koja bi nam mogla služiti zasad za orijentaciju, dok ne dobijemo nove podatke specijalno za naše prilike izrađene po klimatskim zonama i nadmorskim visinama. Iz priložene tablice jasno se vidi s jedne strane potpuno podudaranje podataka iz naiših priručnika s njemačkim podacima H e y e r-H e s s a, a s druge strane oštro se vidi znatna razlika u Ettingerovi m podacima, koji svojim mnogo nižim brojkama odmah odaju, da se odnose na topliju klimu. Pa i njegovi će se podaci za naše toplije položaje (mediteransko područje) morati ponegdje reducirati, kad dobijemo preglede po klimatskim područjima i nadmorskim visinama. Tako na pr. iz vlastitog opažanja i evidentiranja dodaju se ovdje podaci za hrast i domaći jasen iz nizinskih i prigorskih šuma (100—300 m nadm, vis,) šumsko-privredne oblasti zagrebačke i bjelovarske (u prigorskim šumama hrast na južnim i zapadnim ekspozicijama) na tlima I. i II, boniteta: hrast (lužnjak i kitnjak) iz sjemena 30—35 god-; iz panja 15—18 ,, jasen obični iz sjemena , , , , 10—12 ,, 215 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Podaci o početnoj fiziološkoj zrelosti šumskog drveća uzraslog iz sjemena u sklopu sastojine Godina u kojoj stablo počinje rodliti sjemenom: njemački podaci franc. : i o m a ć i p o d a c ,i V ršt MaJi Ettinger Nenadić drveć a Heyer-F. X.´ A. Sum. (Sum. Petračić (Šum. lov. He&s Poilkk Fron tehn. list kalendar) priručnik li893.) Hrast lužnjak 70^80 20—aO(!) 60—100 80^100 70—80 70—80 55 Hrast kitnjiak 70^80 — —-— 70—80 7Q-~S0 50 Cer — — —. — 70 60—70 40 Bukva 60—70 40—60 60-^80 60—80 60—80 60^-80 50 Grab 40 il*-2 0 20 30-^ 0 35—40 35—40 2« Jasen obični 40—45 25—40 — 40 40—45 40—45 25 Javor 40—30 30—40 30—30 30 40—50 40—50 ?2 Brijest 30—40 30—40 — 30—40 30-4 0 30—40 30 Kesten pitomi´ 40—-50 40—50 40—60 — 40—50 40—50 25 Orah obični 20 ´30 — 20 20 20 l!fl Bagrem 20—30 30—J25 — 6 20—35 5-^10 ´ 10 Joha crna 30-4 0 20—40 3,5—40 30-4 0 35—40 30—40 12 Topola 30—30 115—30 — — a5—30 25—30 15 Breza 25—30 25-^30 10-H30 25—30 20—30 20—>0 M Lipa — 30—30 30LH35 30—35 — — 24 Smreka 55—60 30L-.40 50 60 50-6 0 50^^ 0 30 Jela 70-^80 60—70 60-7 0 — 60—80 60—80 45 Bor obični 30—40 30-4 0 — 35 30—40 30—40 ! 30 Bor crni 30—40 15—30 30 30—40 30—40 30—40 \ 26 Ariš 30^-40 1,5—30 — 30—40 30—40 30—40 1 25 Borovac Tisa 30—35 — 30—35 — — 30—35 30 30—35 30 30—35 30 — " 1 Opaska: Podatke A, Frona treba nešto sni´ziti, jer on računa sa godinama početka »njOTmalne i obilne« fruiktifikacije. Utjecaj zemljišta na početak fruktifikacije Odnos između prirasta i rađanja sjemenom. Premda je za praksu najvažnije poznavanje apsolutnih brojeva o godinama početka fiziološke zrelosti, za nauku je isto tako važno znati kada (t, j. u kojoj razvojnoj fazi svoga života) stabla počinju fruktificirati i o čemu sve ovisi ranija ili kasnija fruktifikacija šumskog drveća. Pregledamo li stručnu literaturu vidjet ćemo, da su podaci o početku fiziološke zrelosti stabala prilično oskudni. Većina autora prelazi preko toga .[ govori o raznim faktorima, koji utječu na ramije ili kasnije donošenje sjemena. Ipak neki autori početak fruktifikacije dovode u vezu sa visinskim prirastom,. Tako Bale n (2), možda pod utjecajem Mor o zova , .-stiče, da stablo redovno počne rađati poslije ikuliminacije priraštaja u visinu. Isto tako i Fro n navodi rfa je doba najjače produkcije sjemena 216 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 7 <-- 7 --> PDF |
općenito ono, koje slijedi iza periode najvećeg pTirasta u visinu, kada počinje da se razvija krošnja a prirast imase počinje padati. To bi međuitim značilo, da: sam početa k fruktiifikacije pada baš u doba najvećeg prirasta ili još prije njega, jer je poznato, da u početku stabla ne rode obilno. Eronu je glavno da utvrdi, kada započinje normalno t, j . obilno´ rađanje sjemenom. Po 11a-k također navodi, da rađanje sjemenom počinje u doba, kad kuilminira visinski prirast. N e n a d i ć (Kl) naprotiv spominje, dia je prirast mas e najveći u doba, kada stablo jočinje plodom rađati. Pošto znamo, da prirast mase sporije raste od prirasta u visinu i da kasnije postigne svoj maksimum, onda se i sam početak fiziološke zrelosti pom.iće na kasniju dob stabla. Ettinge r je bio drugog mišljenja, jer po njegovom naputku dobijemo godinu najvećeg prirasta mase nekog stabla tako, da godinu početka fruktifikacije pomnožimo sa 3! U"ig r e n o V i ć (liS) je oprezniji, te veli, da šumsko drveće počinje rađati sjemenom tek, poišto ono bude spolno zrelo, a to biva, kad je neko stablo doseglo otpri ^ lilke Va do 1/4 svoje srednje fiizičke ZTelosti (starosti). Dovođenje početka fruktifikacije u vezu sa kulminacijom prirasta obrazlaže se time, da su za stvaranje sjemena potrebne rezervne materije, koje se inače troše na prirast stabla. Dakle, ili se opadanjem prirasta oslobađa jedan dio tih rezervnih materija i upotrebljava za stvaranje sjemena ili opet potreba održavanja vrste zahtijeva odvajanje rezervnih materija za stvaranje sjemena, pa zbog toga pada prirast (2). Nije, prema tomu, još pročišćeno, da li je stvaranje sjemena, uzrokovano opadanjem prirasta ili je opadanje prirasta uzrokovano stvaranjem sjemena. Ako je prirast funkcija fruktifikacije (ili obratno), onda logično slijedi, da kod vrsta drveća, koje imadu višegodišnje pauze u obilnijem rađanju sjemenom (bukva, hrast, jela), u razdoblju slabijeg ili nikakvog uroda prirast raste prema prirastu u godinama obilnog uroda. M o r o z o v (19) to i tvrdi, te se poziva na R. Hartiga , koji da je dokazao, da obilna plodnost bukve smanjuje njezin godišnji prirast za V2 od normalnoga. U prilog ove teze B a 1 e n (3) iznosi slučaj čempresa, koji na nekim našim staništima u Dalmaciji veoma rano (sa 3—4 god.) rodi sjemenom. Ovaj prerani urod sjemena navodno suviše iscrpi stabalce (koje često nema više od pola metra visine) i štetno djeluje na razvoj stabla, a naročito na oblik, koji postaje grmolik. Stoga preporuča skidanje češera sa vrlo mladih stabalaca još prije nego dozore, jer to navodno korisno djeluje na dalji razvoj čempresa. M o r o zo v zaključuje, da između prirasta i plodnosti postoji stalna veza: veoma uski godovi uvijek se poklapaju s bogatim rodnim godinama. Znači da on vezu fruktifikacije proširuje i na debljinski prirast, dakle i na prirast mase stabla. No mi znamo, da na prirast utječu i drugi, vanjski, faktori (sklop, vremenske prilike pojedinih godina, sastav tla), te nas to dovodi do zaključka, da ti vanjski faktori djeluju na fruktifikaciju u obratnom smislu nego na prirast, - Utjecaj boniteta tla na početak fruktifikacije. Prihvatimo li stanovište, da je početak fiziološke zrelosti ovisan o kulminaciji prirasta (bilo visinskog ili drvne mase), onda moramo priznati, da faktori, koji posješuju ili usporavaju kulminaciju prirasta u istom smislu djeluju i na početak fruktifikacije. Što se tiče temperature, to je očigledno; u toplijim klimatima nastupa kulminacija prirasta ranije n-ego u hladnijim, a isto tako i početak fruktifikacije je raniji. Od interesa je kod toga kvalitet tla. Svi se autori slažu u tome, da kulminacija prirasta (bilo visinskog ili drvne mase) nastupa na dobrom tlu ranije nego na lošem. Iz toga bi logično slijedilo, da i početak fruktifikacije nastupa prije na boljem zemljištu. Međutim ovdje 217 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 8 <-- 8 --> PDF |
nas frapira činjenica, da je velika većina autora sklona mišljenju, odnosno" upravo tvrdi, da ista vrsta drveća na lošem tlu prije počinje roditi sjemenom nego na dobrom. Tako po G ay e r-F a m ric i u s u na slabijim tlima fruktifikacija počinje ranije nego na dobrimi, iako se ne govori o vezi između kulminacije prirasta i fiziološke zrelosti. Istu tvrdnju iznosi Lore y (ilO), Polla k (li6) i Sarnavka (11), Ugrenovi ć dgpače izričito kaže: i»Na dobroime tlu —protivno rastenju u visinu — stabla po´čiinju rađati ikasniije nego na lošemu.« Jedini od naših pisaca, Ettinge r je opet iznimika; tvrdi, da prije rode plodo>m ona stabla, koja su poTasla na dobroim tlu, nego ona na lošem. Pan o v je, čin;i se, sklon također ovom poslljednjem mišljenju, premda se ograđuje od toga, da bi pripadao ´jednoj ili drugoj istruji. Ovdje kako vidimo postoji očigledno proituslovlje: s jedne strane fruktifikacija nastupa u doba kulminacije prirasta (svejedno da H visinskog ili volumnog), a tu stabla postižu na boljem zemljištu prije nego na slabom — s druge strane stabla na lošem zemljištu fruktificiraju ranije nego na dobrom. Čini se, da je veza između kulminacije prirasta i početka fruktifikaciie ustanovljena više teoretski nego praktičnim opažanjem i detaljnim ispitivanjima. Jednom postavljena teza o toj međusobnoj uzročnoj vezi nije se dalje potvrđivala istraživanjima, već je kao utvrđena istina prešla u literaturu. Stanovište, da stabla na lošijem zemljištu počinju fruktificirati ranije nego na dobrom, čini se, naprotiv, da je nastalo samo na osnovu nekih opažanja u prirodi. No čini se da i ovo stanovište nije dovoljno utvrđeno naučnim ispitivanjima i točnim promatranjem. Nasuprot tome činjenica, da kulminacija visinskog prirasta kao i prirasta drvne mase nastupa prije na dobrom nego na lošem zemljištu, svestrano je ispitano i utvrđena pokusima. Iz ovog se primjera vidi, u kojem se smjeru razvijala šumarska nauka, što je konačno i razumljivo, jer je problem prirasta bio već davno jedan od centralnih problema šumarske prakse. Pitanje fruktifikacije šumskog drveća nije doskora imalo naročite važnosti u šumarstvu, jer je sjeme čak i među sporednim šumskim proizvodima bilo od sporednog značaja. Pojedine iznimke (žir, kesten) nisu utjecale na teoretsko rješavanje toga pitanja, jer nije bilo planiranja. Konačno, pitanje početka fruktifikacije drveća nije samo šumarsko pitanje, već i problem opće botanike, samo što smo mi šumari u njegovu rješavanju posebno zainteresirani. »Neosporno je, da sve vrsti drveća traže dobro tlo, dakle povoljne edafske faktore, da se mogu uspješno razvijati.« (4). Rađanje svakako spada u »uspjeh« razvoja; prema tome ranije rađanje znak je povoljnih edafskih faktora; ovdje se isključuje patološka pojava ranijeg rađanja izazvanog ozHjedama i si. Možda je upravo okolnost, da zbog ranjavanja Jdakle u obrani ili borbi za opstanak) stablo počinje ranije fruktificirati, navela na misao, da i loše zemljište bude smatrano kao opasnost za opstanak i prema tomu kao stimulans za ranije fruktificiranje. Ako je to početak razvijanja teze o ranijoij fruktifikaciji na lošem zemljištu, onda je ona još teoretskija od suprotne teze i, što je još gore, manje vjerojatna od nje. Pretpostavimo li da je ispravna tvrdnja: »na lošijem zemljištu nastupa fiziološka zrelost ranije nego na dobrom« — nameće nam se pitanje, koji su uzroci, faktori, sadržani u lošem zemljištu, a koji omogućuju ili izazivaju raniju fruktifikaciju. Znademo, da toplina ubrzava fruktifikaciju; na toplim tlima, odnosno u toplijim klimatima nastupa urod sjemena ranije. 218 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Znademo nadalje, da insolacija ubrzava fruktifikaciju: stabla na osami, rubna stabla, dominantna stabla u sastojini, počinju ranije fruktificirati. Da li su loša tla sama po sebi toplija? O tom nema ni govora, jer kao što među dobrim tlima imade hladnijih i toplijih (glinena ilovača, pjeskovita ilovača], tako je i medu lošijim (živi pijesci]. Koji bi onda mogao biti razlog ili pokretač, koji bi stablima na lošem zemljištu ubrzavao fruktifikaciju? Zar možda »strah i briga za potomstvo«? O razlozima takve vrsti danas ne možemo više ozbiljno govoriti. Kakogod okrenuli, teoretski nikako ne možemo dozvoliti pretpostavku, da na lošijem zemljištu fruktifikacija nastupa ranije nego na dobrom. Prema tome tvrdnja u prilog te teze može da potječe samo na osnovu nekog opažanja, koje nije dovoljno utvrđeno i naučno obrazloženo. Nakon svega naprijed iznešenoga možemo naše »znanje« o početku fruktifikacije šum. drveća skupiti´u slijedećem: 1) na početak fruktifikacije šum. drveća utječu klimatske i edafske prilike i to one prve više; 2) topla klima ubrzava početak fruktifikacije, dok za zemljište nije još definitivno utvrđeno, u kojem smislu djeluje na početak fiziološke zrelosti stabla; 3) u kojem stadiju svog razvoja stablo počinje fruktificirati također još nije utvrđeno, a ranije postavljeno´ mišljenje, da to biva u doba iza kulminacije visinskog prirasta, odnosno u doba kulminacije prirasta drvne mase, treba još svestrano provjeriti. Prikupljanje podataka o početku fruktifikacife pojedinih vrsta drveća Utvrđivanje početka fiziološke zrelosti za razne klimatske zone i nadmorske visine ne će zadavati naročitih poteškoća. Potrebno je na sve terenske šumarske ustanove (šumarije, uprave za šumarstvo kod KNO-a) dati zadatak, da počnu sa motrenjem na svom području i točnim bilježenjem početka fruktifikacije pojedinih vrsta šumskog drveća. U tu svrhu dobro bi bilo propisati obrasce, u koje bi se unosili svi potrebni podaci, kako bismo na temelju ovih opažanja mogli stvarati i zaključke o uzročnoj vezi između početka fiziološke zrelosti i stanišnih faktora. Takav obrazac trebao bi da sadržava ove podatke; vrsta drveća, šum. predjel, nadm. visina, ekspozicija i inklinacija, bonitet zemljišta, da li je sastojina čista ili mješovita (oznaku primješanih vrsta drveća i omjer smjese), da li je uzgojena iz sjemena ili iz panja (ako je iz sjemena, da li prirodnim ili umjetnim putem), koliki je obrast i sklop sastojine, te konačno starost odnosne vrste drveća u doba početka fruktifikacije. Uz pretpostavku, da se svi traženi podaci savjesno popimjavaju, dobili bismo već.za godniu-dvije prilično materijala za sastav preglednih tabela, a najkasnije za pet godina imali bismo već toliko podataka, da bismo mogli definitivno odrediti početak fruktifikacije svih vrsti šumskog drveća za razna klimatska područja i nadmorske visine. Uporedo sa sastavljanjem tabela apsolutnih starosti na početku fruktifikacije prikupljeni materijal mogao bi služiti za analizu utjecaja raznih stanišnih faktora^ (u prvom redu boniteta tla) na početak fruktifikacije. Ipak ovi bi podaci za tu svrhu mogli u glavnom poslužiti samo kao orijentacioni, jer je vjerojatno, da ipak ne će biti posve sigurni. Za konačno 219 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 10 <-- 10 --> PDF |
utvrđivanje utjecaja edafskih faktora treba istovremeno početi i sa speci´jalnim naučnim istraživanjima. Ova treba da obuhvate i pitanje odnosa početka fruktifikacije prema visinskom prirastu ili prirastu mase stabla, da se konačno utvrdi, u kojoj dobi svog života stablo postizava svoju fiziološku zrelost. Tada bi se ustanovilo, da li je početak fruktifikacije uopće ovisan o prirastu ili je dosadašnje mišljenje o tome samo plod teoretskog zaključka obzirom na distribuciju rezervnih materija biljke ili jednostavno analogna primjena sličnih okolnosti iz biologije životinja. Možda će nas rezultati ovih istraživanja iznenaditi, ako se na pr, ispostavi, da početak fiziološke zrelosti kod jedne vrsti drveća ne podleži nekoj zakonitosti, već je uslovljen baštinjenim svojstvima, da je dakle u neku ruku individualan. Isto je tako moguće, da će jednaki edafski faktori različito djelovati na razne vrsti drveća u pogledu početka fruktifikacije, da ne ćemo dakle doći do jednostavnih zaključaka. Ne smijemo zaboraviti, da se sve vrste drveća ne odnose jednako u pogledu svog optimuma, prema tomu će se ta okolnost sigurno odraziti i u utjecaju raznih edafskih faktora na početak fiziološke zrelosti. Konačno moramo imati na umu, da je u prirodi svaka pojava uzrokovana čitavim kompleksom uzroka (9). Prema tome, koji faktor iz tog kompleksa uzroka u konkretnom slučaju zadobije veću važnost, on djeluje različito na rezultat, dakle na samu pojavu u prirodi. Fruktifikacija šumskog drveća također je prirodna pojava, koja nema samo jedan uzrok, već čitav niz manje ili više važnih uslova (temperatura, množina oborina, svojstva tla, mogućnost asimilacije, zdravstveno stanje i t. d.). Po svojem utjecaju oni mogu nastupati u mnogo varijacija: jedamput će neki od njih povoljno utjecati na brzinu fruktifikacije, a drugi nepovoljno; drugi puta opet obratno; treći puta će svi utjecati povoljno; četvrti puta negativno i t. d. U svakom slučaju bit će rezultat drukčiji t. j, fruktifikacija će nastupiti u drugoj dobi drveća. K tomu treba dodati, da ie i pojam »dobrog«^ odnosno »lošeg« tla prilično relativan, jer prema novijim istraživanjima prirodno tlo nije nigdje jednak^ formacije, već ono sastoji od vrlo šarolikog mozaika kemijski i fizikalno raznovrsnih dijelova tla (9). Stoga podaci, koje smo naprijed naveli, da bi ih obrazac za prikupljanje trebao sadržavati, nisu nimalo preopširni, već označuju samo minimum onoga, što je potrebno, da se dobije približna slika odnosno prosjek za neke najvažnije uslove, koji utječu na početak fruktifikacije pojedine vrste drveća. Kako vidimo, istraživanja u cilju ustanovljenja početka fruktifikacije kao i njegove ovisnosti o stanišnim, a naročito o edafskim faktorima, donijet će zanimive rezultate za nauku, a korisne će biti za svakodnevnu praksu, pa je svakako potrebno, da se što prije pristupi tome radu. Obzirom na povezanost interesa nauke i prakse u tom pitanju, trebalo bi da rukovođenje poslova na pribiranju podataka kao i analizu primljenih podataka vrši Institut za šumarska istraživanja. LITERATURA: 1, Ani ć ing. Mdlan: Pitomi kesten u Zagrebačkoj-gori. Glasnik za šumske pokuse broj 7/3. Zagreb 1940,; — 2. Bajlen: Šumski Tasadnici, Zemun 1938.; — X B &len: Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Šumarski list Zagreb 1937.; — 4..Ba´len; O proredima I. Zagreb 1929.; — 5. Etti´nge r Josip; Razmatranja o 220 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
dobi šumskog drveća u raznih periodah njegovoga živovanja. Šum. list 1893.; — 6. Ettjnger : Quercus rubra (amerikan.s.ki crveni hrast). Šum, list 1´894.; — 7. Fro n Albert: SyIvicultuTe, IV. ed. Pariš 1923.; — 8. G ay e r-Fab r i c i uis: Die Forstbenutzung, XII, Aufl, Beillin 1´93K; — 9, KarO´lyi Arpad: Metode i pTofolemi u šumarskoj nauci. Šum. list 1922.; — 10. Lore y Tuisko: Waildbau, u djelu Handbuch der Forstwissenschaft, Tiibigen.´1888.; — iil. Nenadi ć dr. Đuro: UTeđivanje šuma, Zagreb 1929.; — 12. Pano v ing. A.: Načelne razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća. Šum. list 1949.; — 16, Panov : O ifruktifikaciji naših četinjara. Šum, list 1950.; — 14, Petrači ć dr, Andrija: Uzgajanje šuma I/II, Zagreb i92i5/il(93il.; — 15. Poila k Franz X,: Katechrsmus des Waldbaues, Wien—^Leipzig 1907,; — 16. Po l lak : Katechismus der Forstbenutzung, Wien.—^Lcipzig; — 17. Sarnavk a ing. Roman: Proizvodi za obnovu šuima i uzgoj drveća. Šumarski priruičnik II. Zagreb 1946,; — 18, Ugrenovi ć dr, Aleksandar; Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1948,; — 19, Morozo v G. F,: Nauka o šumi I, (prijevod), Zemun 1940, NOCH´OBE R DIE ANFANGLICHE PHYSIOLOGISCHE REIFE DER NVALDBAUME Zur Ausarbeitung perspcktiver Plane zwecks Aufforstung ist es notig zu kennen, velche Bestiinde und zu wekher Zeit jede Haiupthoilzart Samen tragen wiirde. Autor analisiert einheimische und auslandische Angaben in Bezug auf okologische Faktorn, sowic auch in Bczug auf die wiTtschaftIichen Aufbaufomien des Waldes: der anfangliche Samenertrag in Hoch- und Nieder-vvald und auf vorschidenen Boden. Autor stellt ferner den Antrag iiber die Art und Weise ^ur Sammlung von Angaben und fordert gleichzeitig, daiss die Leiturig dieser Arbeiten zvveoks Anwendung in der Praxis und des Fortschritts der Wissenschaft, das Institut fiir forstlichc Versuchwesen ausiiben solite. ´ Prof, dr. Ivo Horvat (Zagreb); ISTRAŽIVANJE I KARTIRANJE VEGETACIJE PRIMORSKIH OBRONAKA ZAPADNE HRVATSKE I PODRUČJA IZVORA KUPE (Prethodni izvješta}) Prošlih godina istraživali smo i kartirali planinsko područje Risnjaka i Snježnika s okolnim šumama i livadama i izradili smo površinu jedne karte omjera 1 : 25,000, Od toga smo izradili na karti sekcije Sušak 2a oko 90 km-, a na karti iste sekcije 2c oko 44 km-. Tom su vegetacijskom kartom bili obuhvaćeni planinski masivi Risnjaka i Snježnika s gorskim grebenima užeg područja Gorskog Kotara, ali su bili dotaknuti i primorski obronci oko Gornjeg Jelenja. O rezultatima ovih istraživanja izvjestio sam u Šumarstjom listu god, 74, 1950, God. 1950, nastavili smo po intencijama Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo kod vlade FNRJ istraživanjima i kartiranjem preostalog, manjeg sjevernog dijela karte Sušak 2a i većeg, južnog dijela sekcije Sušak 2c, pa su sada završene dvije potpune karte omjera 1 : 25.000. Na tim kartama obuhvaćene su ne samo znatne površine središnjeg dijela Gorskog Kotara s najvišim planinskim masivima na sjever sve do Gerova i izvora Kupe, nego su prikazane i velike površine primorskih šuma. šikara i ka 221 |