DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 27 <-- 27 --> PDF |
knjigovođe pa do najodgovornijeg pogonskog inženjera, zašto on ne bi razmislio o bregovima otipadakai, koji s© javljaju na svakoj fazi pKerade, statoo bujaju i uviru ponajčešće u pogoinsku peć? On je postavio- nekoliko ljudi, koji će pratiti samo »otpatke « i razmišljatii kakoi da se ti otpaci iskoriste. Ovi kontrolori otpadaka zadržavaili su se blizu poigonske peći, da bi tU´ štražairiili i zabranili ulaz svakome iole upotrebljivom komadu. Počelo se oizibilljmo raizmišljati, kako da se iskoniste kraći a uži komadi, koji su katkada prosto u žurbi izbačeni iz stroja. Na taj način Miiller je došao na misao da pravi burad od šperovanog drva, a tehnički i poigonski stručnjaci su ga u tome toliko poimogli, da su za ovu pToizvodmju uaimaH svakojaki ma^terijal. Poišto i bačve služe za razne, namjene, to je, već prema kvaliteti, jedan diO´ otišaO´ u ove a drugi u one svrhe. Miiller je, doduše, kupovao i najbolje trupee, a´H je o-n bio više poznat zbog finalni h proizvoda negO´ sa svojih poluprerađevina: furnira, šperploča i rezane grade. U upoTedbi sa svojim glavnim takmacem Schlobachom, koji je uživao ugled zbog solidne kvalitete furnira, Miiller je bio inventivni stvaralac za iskorišćenj´e drveta i sve više raszvijao´ finaln u proizvOidnju:, da bi dOi imaksimuma iscrpio početnu sirovinu, povisio randman i;, u konačnom cilju, postigao bolji f i n a´ n s i j s k i e f e k a t. 2. Otpaci kao sirovina za razne proizvode. U našem socijalsitičkom društvu težnja za štO´ boljim iskorišćenjem drveta trebala bi biti još snažnija. Zato bi trebalo kroz šta:mpu i predavanja pokrenuti disikusiju, u kojoj bi stručnjaci iznijeli mišljenja i prijedloge za bolje iskorišoenje drvnih o-tpadaka, ali bi ti prijedlozi trebali sadržati realnost d ne izlaziti iz okvira naiših stvarnih mogućnosti. Prema tome trebalo bi samo ono predlagati, štO´ je moguće izvesti sa našim vlastitim snagama i sredstvima. Takovoj, diskusiji mogla bi prethoditi nuižoia primjedba o potrebi eliminisanja nekih predrasuda, kao da su neke stvari krupne i važne, a neke sitne i nevažne, jer talkove predrasude koče iznošenje nekih prijedloga čijia bi realizacija zai društvo, možda, bila i vrlo korisna. Ne mora i ne može svaki prijedlog da bude historijsko otkriće. Ako je prijedlog konstruktivan, ako sam po sebi niije proturječan i ako- se odnosi na stvarnu i efikasnu pomoć u našoj s a d aj n j o j situaciji, on i pored opće skromnosti ima značaj i´ treba ga izložiti. To je pogotovo onda slučaj, ako se prijedlog odnosi na neko unapređenje koje imai masovn i značaj, pa se njegova vrijedniost pronalazi ne u pojedinačnoj nego u zlbiiru koristi vremena i prostora. Ovdje će, primjera padi, biti iznesen prijedlog za proizvodnju drveni h računal a iz drvnih otpadaka. Taji prijedlog u kojoj drugoj zemlji ili pod prilikama, ako se raspolaiže sa lo^ritmarima i modernim računskim strojevima, ne bi imao značaja. Za nas trenutno on je važan, jer se i za logaritmare i za druga računska pomagala platfaju znaičajne devize, a ako se radi »na snagu« onda se troši i vrijeme i papir nepotrebno. Drveno računallo ne samo da je koristan pomagač u radu nego je i jak regulator štednje. On bi se mogao proizvoditi masovno, narOičito iz otpadaka ispred Ijuštaljke (trupčšći). Privatnici ga izrađuju čak i za državne urede iz regulaime rezane građe, koja bi se mogla staviti na rasipoloženje izvozu! Jedan stolar iz Indije naplaćuje Statsitičkom Uredu u Beogradu i GLOBOS-u, zavod za učila, Beograd više od 500 Din samo za rad. Koliko- ovo oruđe može postati koniisno, može se vidjeti iz čiinjenice, da ono spregom sa logaritamskoim tabelom od M. Tasića (izdanje Prosveta Beograd) dobija dvostruku funkciju. Pored zbrajanja i odbijanja ono se može upotrebiti 1 kao numerički logaritmar i u tom smislu se već upotrebljava u preduzeću Ivo Lola Ribar u Sre.m Mitrovici. Ne samo da se izbjegava pisanje logaritama nego se logaritam divizora trenutno odbija od logaritma dividenda, pa se r a z 1 k a pomoću tablice pretvara u količnik . Paralelno sa omasovljenjem proizvodnje ovih računala rastao- bi i linteres za to oruđe, a time bi pola-koi-nestajalo i onih gomila ceduljica i papiTića sa stolova službenika, na koji-ma oni izvo-de najobičnije računske operacije. Na,dalje, poznato je da mi iskudjevamo sa kašikam-a za obuvanje. Taj sitan predmet z-aista je neophodan, jer -olakišava obuvanje i šte-di -obuću. Takova kašika dade se savršeno- izraditi iz otpadak a -orahovog furnira, no trebalo- bi samo i te »sitnice« planirati. Proizvodnju tih kašika ZiapoCeli su napredni radnici u stolariji Ivo Loila Ribar u Srem. Mitroviicii. M-ajsitio-r Ću-zdi, nastavnik i vrlo marljivi odgojitelj budućih stolara zajedno sa mladirn tebničaroim Maksom Maksimovićem, koji je i sam stolar, izraidili su format presu i proizveli su veći broj ukusnih i upotrebljivih: 237 |