DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 26 <-- 26 --> PDF |
AtiapAeM4xL ISKORISTIMO DRVNE OTPATKE 1. Briga za glavne i sporedne proizvode, U tvornicama šperploča i u ostalim pogonima za imehantčikii preradu drva, makar i nesvjesno, odlazi mnogo drveta u vatru, koje bi se inače moiglo iskoTistiti. Ili zboig slabog prikrajainja u šumi ili zbog naknadnih pukotina, na trupcima se prave isječcd i odsječci do jedan metar dužine, koji u najviše slučajeva odlaze u vatru. K toime, u tvornicama furnira i šperploča taJcOivi su ostaci puni vode od apsorbovane pare tako da ti »oitpaci« ni tu mnogo.ne koriste, a ponekad -se desi da oni wše gase nego jačaju vatru. Slično je i sa furnirlmia \ ostalim sortimeiitima ispod mjere. Alli,, po nekoj pogrešnoj navici, otpaci su STnoniin ogrjevnog materijala i otuda jedini put, kojd oni treba da slijedq, jest pogonska peć. Kod tehničkih i pogonskih rukovodilaca moiže se općenito primjetiti jedna tipična crta, da oni praite samo glavni proizvod, a sve drugo ispuštaju iz vida. Mjestimično oni upravljaju pažnju samo na količinu prorezanih klada ili isprešanih šperploča, a zapostavljaju konačni i glavni efekat — vrijednost produkata u cjelini i to na onom mjestu gdje se vrši otprema, a ta je vrijednost funkcija ne samo količine nego i kvalitete i asortimana. Takav slučaj može da bude kritičan kod prerade pragovske oblcvine iz koje se, osim pragova, dobijaju i Iriize (poipruge); Oivo se postiiže sitnjenjem ´ zgodnom manipulacijom defektnih i čvomatih komada, što dakako uzroikuje relativno visoke troškove prerade. No, akO´ je normativ utroška radne snage postavljen kruto po iprosječnom ključu, umjesto izdiferenciran po raznim sortimontima, preduzeće se, katkada, neće upuštati u silnjenje iz bojazni dal ne pređe normativ te će izgiibiti višestruko na konačnoj vrijednosti proizvoda, jer će uprkos prividno povoljnog randmana imati slab vrijednosni koeficijenat. Neka preduzeća još prije rata shvatila su rentabilnost sitnih, »galanterijskih« artikala, Čcsto^ su na bazi te spoznaje vršene i spekulativne kalkulacije: glavni produkt prodavan je uz relativno nisku cijenu, ali je kupac u galanterijii platilo duplu otštetu. Drvna galanterija u Karlovcu rodila se još prije rata baš iz takovih motiva. Galanterijski artikli pretstavljaju sitne proizvode drvne industrije, za upotrebu u domaćinstviima. Današnja drvna galanterija u Karlovcu prozivodi kuvače, gljive za štopanje čarapa, štipaljke za rublje, vješalice, pritiskače za krompir i si., sve iz takovih komada koji su isklj´učeni iz standardiziramih pilanskih proizvoda. U galanterijskom proizvoidu kupac plača više duhovitost i inventivnost proziivođača nego dr\´nu masu. Osim galanterijskih artikala, danas se iz drvnih otpadaka sve više proizvode dječje igračke, koje su do sada izrađivane od metaila. Tvornica alata Povišil u Osijeku (današnje preduzeće Ivo Marinković) steklo je glas upravo zbog proizvodnje sitnili predmeta, koji su se mogli proizvoditi iiz »sporednih pilanskih produkata (»untermassa«) i »otpadaka«. Karakteristično je spomenuti, da se PovišJl pored tadanjeg Mitrošpera i Ukoda bavio i proizvodnjom šperploča, ali ne za izvoz nego za vlastite potrebe. On je imao znatno mamju presu pa je koristio i takove furnire, koji.bi se inače tretirali kao »Untermass«. Time što je proizvodio´ i sjedala ZK. Stolice, za koje je imao posebnu malu formatpresu, mogao je korsiititi još manje komade. Povišil je, međutim izrađivao i sav alat za obrtnike t. j . drveni dio za ručne blanjiC, razna držala i drške (počevši oid burgije i glačalice pa do dlijeta i čekića), tako da je moigao iskoristiti i najsitniji otpadak. Na taj način on je i od pojma »podmjere« i od pojma »otpadak« stvorio relativan pojam. U Leipaigu se firma M. Miiller razvila u najveće drvno preduzeće baš na principu korišćenja otpadaka. Mada se vlasnik preduzeća lično interesovao´ za liskorišćenje otpadaka iz posve egoističnih razloga, on je tom interesu dao skromniji obrazac prema vani. Navodno, pošto se za glavni proizvod brinu svi, počam od najmanjeg pogonskog 236 . |