DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ing. D. K 1 e p a c proučavao je problem priraišćivanja jele u dvjema, šumskim zajednicama, koje nastavaju na bitno različitim staništima, jedna na vapnencima, u asocijaciji F a g e t u m a b i e t e t o s u m i druga na silikatima, u asocijaciji A b i e t o. Blechnotum . Za rješenje spomenutog pitanja odabrao je ing. K 1 e p a c francusku metodu proučavanja prirasta. Ta se metoda sa&tojii u tome, da se u šumi, koja se istražuje, pomoću Presslerova svrdla utvrdi za svaki debljinski stepen posebno »prosječno vrijeme prelaženja« (»temips de passage moyen«) i da se na temelju toga konstruira prirasna krivulja. Na našoj vegetacijskoj karti izabraina su po dva područja gdje se oba tipa jelovih šuma nalaze u štoi sličnijim prilikama (iste nadmorske visine i ekspozicije). Za bazifilnu šumu bukve i jele odabrano je područje Ruhača u risnjačkom imasivu i poidručje šume Rogozno i Petehovac kod Fuižina, a za acidofilnu šumiu jele i reibrače uzeta je suma Krizi kod Crnoluškog ZeKina i BrloiškO´ kod Fužina. U tim šumama odabrane su podjednake plohe (oko 150 ha) i na njima je uzeto 4.2i7i9 uzo^rka (iizvrtaka) i ´to 2.235 uzoraka u šumi jele .i robrače i 3.044 uzorka u iSumi bukve i jele. Ovaj broj uzoraka bit će tokoim godine obrađen, a ove godine nastojat ćemo obuhvatiti i druge površine istih tipov-a u suisjednim krajevima. Sličnim prrtblemom tavio se ing. B. Zlatairi ć polazeći s drugog gledištai. On je nadopunio´ prošloigodišnja istraživanja, koja je provodio sa ing. Fukarekom , sa željom, da sakupi materijal na osnovu koga bi se moglo steći sliku o debljinskim i visinskim prirašćivanjima jele na nekim tipičnim staništima u masivu Risnjaika. I´ svrhu proučavanja omeđio je ing. Zlatari ć proibne plohe u dobro ra.zvijenim sastojinama, odredio visinu stabala pomoću Christenovog visinomjera iznad 7 cm prsno´g pro-mjera i uzeo Presslcrovim svrdlom izvrtke za analizu debljinskog prirasta. AnaSlize su uzete iz tipičnih sastojina šume jele i rebra´če (A b i e t o-B I e c h n e t u m^ na silikatima a šume ´bukve li jele (F a g e t u m a b i e t e t o s u m) na vapnencima. Osim´ tO´ga uzeti su uzorci i u pretplaninskoj šumi jele i smre´ke (A b i e t o-Ca lama g r os t idetum piceetos´um = A bi e t O´-P i c e etu m ca lam a g ro s ti dis). Na svakoj plo´hi određeni su usto izvjesni taksaoioni elementi,, a istražen je i floristički sastav sastO´jine. Inig. Zlatari ć saibrao je u prvom tipu ,340 izvrtaka, u drugom 3>14, a u trećem ili20. Kod tih istraživanja pomagao mu je student Z. Ettinger . MJR,terijal će biti tokom zime obrađen, pa će se ove godine istraživanja proširiti i na druga područja. Uz ova šumarska istraživanj,a sabrani su prošle godine uzorci za određivanje tehničkih svojstava drva. Ti su uzorci sabrani u tipično razvijenim sastojiinama po izboru ing. dr. I. H o r v a t a i ing. R. B e n i ć a kao tehnologa i ing. Z. M a t a n a kao tipologa. Uzorci su sabrami iz ovih ´tipoiva:: A bio to-´B 1 e eh n e t u m u blizini Crnog Luga 5 uzoraka jele, Fagetum ab i e t e t osu m u područj´u Risnjaka u razniim visinama, 5 jela´ u nižem dijelu i 5 u višem i 5 stabala bukve u sredini. U F a- g e 111: m s u b a 1 p li n u m sabrano je 5 stabala b-ulkve u nišnjačkom masivu kod vapneni´ce, a u šumi .A b i e t o-C a 1 a ,m a g r o s t i d e t n m 5 ´smreka i 5 j´cia iza Kalič´aka. Prema tome sabrani su dosad uzorci za istraživanje tehn-´čkih svojstava drva u svim glavnim. tipovima šuma Gorskoga Kotara, ali je broj uzoraka malein. Ipak se nadamo, da će analize pružiti neku sliku o tehniičkim svojstvimfl; drva naših najznačajnijih šum-skih zajednica. V, Poljoprivredna istraživanja Poljoprivrednim istraživanjima god. 1949. bili su obuhvaćeni veliki kompleksi brdskih i dolinskih livada Gorsikog Kotara u užem smislu, a proučeni su i najznačajniji tipovi planinskih rudina. Prošle godine namjeravali smo obraditi najraširenije livade i kamienjare primorskih obronaka. Nažalost, gbog suše i s tim u vezi nagle košnje, moglo se proučiti samo dva glavna tipa u višim područjima, i to kamenjaru .šaša crljenike i žute zećine fas. C a r e x h um i 1 i s-C entaurea rupestris) i livadu zmijka (as. S c o r z o n e r a v i 11 o s a-L a t h y T u s m e g a 1 a n t h o s]. Prva nastava, ´:. ko smo istaknuli, na kamenitim i plitkim tlima, a druga 231 |