DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 20 <-- 20 --> PDF |
u tlu alge, bakterije i gljivice izgrađuju, troše i razgrađuju organske tvari. Zato je za razumijevanje domaćinstva neke biljne zajednice od teimeljnog značaja poznavanje mikroflore njezinog tla. Životne potrebe i zahtjevi pojedinih mikroorganizama i njihovih grupa su više ili manje specifični, pa treba odrediti kako se ti organizmi odnose prema šumskim i livadnim zajednicama, U tom pogledu poznato je dosad malo, a kod nas osim pionirskih istraživanja Pišpek a i Starc a nema podataka o mikrollori tala naših biljnih zajednica. Kao polazna točka naših istraživanja uzete su točno omeđene vegetacijske jedinice i to četiri livade i četiri šume. Zbog opsežnosti predmeta podijeljen je rad tako, da je dr, Š. S1 a n s k a-P elicarić preuzela gljivice u tlu, a ing. M. L u p r e t bakterije. Kod izbora livada i pašnjatka nastojali smo proučiti s jedne strano ekstremomo bazifitee, a s druge strane ekstrem-no´ acidofilne livade; kao tip prvih uzet je bro´metum, e drugih nardetum. Osim toga odabrana je livada rosulje (A g r o s ti d e t um), koja nastaje obrađivanjem iz acidofilnog nardetum-a. Svi su uzorci uzeti u području Leske, ispod glavnog masiva Risnjaka, gdje su sva tri tipa lijepo razvijena u nepiosrednoj blizini. Da se utvrde razlike kod sličnih pedoloških prilika u različitim visinama, sabrani su uzorci iz planinske rudine F e s t u c e t u m p u n g e n t i s, koja nastava kao i brometum na plitkim vapneinačkim tlima, ali u višim pojasima. Od šuma odabrane su ponajprije dvije glavne šumske zajednace Gorskog Kotara: šuma bukve i jele na vapnenačkoj podlozi (F a g e t u m a b i e t e t o s u m) i šuma jele i rebrače (A b i e t o-B 1 e c hn e t u m) na ekstremno´ kiseloj podlozi. Zatim su uzeti uzorci iz pretplaninske šume smreke (Piceetum subalpinum) i uzorci ´iz klekovine bora (Pinetu m mughi) . Analize šumskih tala pokazat će s jedne strane razlike izimeđu šumskih zajednica na različitoj podlozi i različitoj nadmorskoj: visini, a s druge strane Tazlike prema livadama´, k-oje su nastale nakon potiskivanja šume. Brojenja pokazala su na pr. ove količine mikroorganizama u jednom gramu zemlje: Bakterije G´.´j ivice Piceetum subalpinum 3,322.000 2,236:61617 Finetummughi . 5,699.333 2,887.664 F e s t u c e t u m p u ni g e n t i s , ´1.3,420.000 24.333 Osim kvantitativne analize provedena je i kvalitativna, te je dosad izoliirano oko 49 kultura plijgsni. D´Osadašn´jli rezultati imaju bez sumnje samo informativni značaj, pa će biti proveden još veći broj analiza. Osim toga trebat će uzeti uzoirke i iz većeg broja sastojina. Ipak već ova opažanja upućuju na znatne razlike u mikroiflo´ri pojedinih biljnih zajed´nica, pa se nadamo, ´da će sustavna mikrobiološka istra´živanja bitno unaprijediti poznavanje naše šumske i livadne vegetacije. IV. šumarska istraživanja Dosadašnja istraživanja na jasno jjmeđenim šumskim zajednicama pokazala su podudaranje između florističkog sastava šume i njezinih šumsko- gospodarskih svojistava. Da se to pitanje što svestranije osvijetli izvršena su i prošle godine šumarska istraživanja na jasno oimedenim šumrkim zajednicama. Glavna pažnja obraćena je šumama jele, jer je jela najraširenije crnogorično drvo, koje izgrađuje usto i najvrijednije šume naših gorskih krajeva. Šumarska istraživanja proveli su ing. D. K 1 e p a c i ing. B. Z 1 a t a r i ć. 230 |