DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 19 <-- 19 --> PDF |
izloženim grebenima javlja se u zajednici-i uiskoidsiia šašika (Sesleri a t e n u ifolia). Na dubljim tlima, koja ipak sadrže još dovoljno karbonata, raširen je naročiti tip primorskih livada, koje se u florističkom sastavu približuju brometumu kopnenih krajeva, aK se razlikuju i mnogim pTimorskim vrstama, kojih nema u nutrini kopna. Takve su vrste na pr. Sco-rzonera vi U os a, Lathyrus megalanthos, Serratula Ivcopifolia i dr. Ova asocijacija zaprema velike površine oko Gornjeg Jelenja, na Poliju i između Plasa i Medveđaka. Na dubokim tlima pojavljuju se u zajednici acidofilne vrste, najprijie A g r o s t i s . v u 1 g a r i s i G e n i s t a s agittalis, a zatim Siegli´ngia decumbens i Nardus stric ta. Polazeći prema moru gube se ove zajednice. Na imjesto plavog plaimnskog vriska javlja se bijeli primorski vrisak (Satureia montana), divlji pelin (Artem´sia camphorata), a od trava Andropogion ischaemum. Na nekim mjestima nailazi se već i kadulja (Salvia olf i cin alis) i smilje (Helichrys u m i t a 1 i c u m) i dr. Još mato niže i na kamenjari se pojavljuje obilnio- rdobrada (Chrysopogo n igryllus ) i izgrađuje znaičajnu asocijaciju. Sastojinc u kojima dominira Andropogo n izlučene su na karti, jer treba istražiti, što one zapravo predstavljaju. Zajednica Irdoibrade (B r oin] et o-ChTy s o po go net u m gry!llla) ra´zvijena |e u obliku livade fcošanice ili u O´bliku kamenjare. Oba oblika prikazana su na karti odijeljeno, jer se floristički razlikuju. Pod utjecajem prevelike paše dolazi do potpune degeneracije livade i kamenjare rdobrade, pa se na najpustijdm imjestima naseljuje Drypi s Ja c q uiniania . Ova vrsta izgrađ-uj« posebnu zajednicu na točilima sve do obale mora, ako nije tlo zaslanjeno prsikanj«m valova. Posebno pitanje na našoj karti predstavljaju kulture, korovi i smietištarke. One se razlikuju u kopnenim i primorskim dijelovima, a razlikuju se i prema sastavu tla i načinu obrade. Jednogodišnje kulture (usjevi´ i okopavine) prikazani su skupno, samo su vinogradi i maslinici izliiičeni. To je učinjeno iz razloga Sto biljne zajednice među usjevima li na okopavinama nisu još do danas dovoljno oibraiđeme, a usto zapremaju najčešće vrlo. malene, isprekidane površine, koje se ni u mjerilu 1 : 12.500 ne mogu unositi. Tek uz naselja zauzimaju knltume površine veće plohe. II. Pedološka istraživanja Pedološka istraži vani a nastavljena su prošle godine u znatno manjem opsegu, jer je prijašnjih godina sabran vrlo obilan materijal, koji nije još definitivno obrađen. Zato prošle godine nisu započeti novi radovi, nego su samo popimjene neike praznine, da se zaokruži slika tala Gorskog Kotara u užem smislu, a samo u svrhu orijientacije iskopano je nekoliko profila u dolini Kupe i na primorskim padinama. Sva pedo´loška istraživamja izvršio je ing. Zlatk o Gračanin , koji je sudjelovao d kod kartiranja livada i pašnjaka. On je proučio nekoUko značajnih profila, koji su osvijetlili razvitak tla šuimskih i livadnih asocijacija. U dolini Kupe proučen je profil šumske zajednice O s t r y e to-Er ic e t u m, koji pripada vjerojatno rendzini. U dolini´ Sušice otvoren je profil šume ´bukve i jelle u kojoj su rašireni termofilni elementi šume crnoga graba. Ploristiička osebujnost ove sastojine pokazala se jasnO´ d u sastavu tla. Od Ivadnih zajednica proučeni su profili bmmetuma kod Zlobina i kamenjare CaTex h um ilis-C e n t auT ea rupestris. III, Mikrobiološka istraživanja Naša želja, da se vegetacijska istraživanja prošire i na mikrofloru tala, ispunila se prošle godine. Mikroflora ima u tlu vrlo povoljne uvjete za razvoj, a usto vrši i važne biološke zadatke. Mnogoliki svijet sitnih bića 229 |