DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 18 <-- 18 --> PDF |
vrhovima, nastava šuma crnoga graba s vrlo malo hrasta ili bez njega fO. - S, typicum) , Cim je stanište zaštićenije i toplije, javlja se obilnije kitnjak i izgrađuje čiesto velike čiste sasltojiine (O. -S. quercetosu m s e s s i 1 i f 1 o r a e). Takve su sastojine najljepše razvijene iznad Meje. Uz kitnjak nalazi se i medunac, koji preotima mah tek u nižim, toplijim područjima i izgrađuje veće sastojine (O, - S, quercetosum pube s c em t i s). Posebni tip šume crnoga graba je subasocijacija s običnim grabom (O. - S, carpinetosum betuli). Ona je raširena na dubljim tlima, najčešće u zaštićenim uvalama i zatvorenim dolinama. U njoj se nalazi od drveća crni grab, obični grab, kitnjak, klen, maklen, gorski javor, lipa, bukva, brekinja, crni jasen, a od grmlja najčešće drijen i lijeska. Drveće doseže znatne visine i debljine, a naročito su lijepo razvijeni hrastovi. U nižim područjima, uglavnom ispod Škrljeva, Meje i Hreljina, mijenja se nenadano sastav šume i šikare. Na mjestu crnoga graba pojavljuje se bjelograb i s njim cijeli niz novih vrsta, koji upućuju na topliju klimu. Mi prelazimo niemadano u područje zajednice bjelograba (Carpinetu m orientališ croaticum). Najčešće su raširene šikare, ali ima i visokih sastojina. Kod Križišća i Bakarca sačuvale su se manje plohe krasnih šuma hrasta medunca i bjelograba u kojima preteže medumac, a niži sloj drveća izgrađuje bijeli grab, maklen i crni jasen. Od grmova nalazi se obilno drijen, rašeljka, drača (Paliurus spina Christi), smrika (J u n i p « r u s o x y c e d r u s) i tršlja (Pistacia terebinthus). U prizemnom siloju obilno je raširena šašika (Sesleria autumnalis), ptičje proso (Liithospermum purpureocoeruleu m), veprima (Ruscns aculeatus), speiražina (Asparagus acutifolius), ivančica (Chrysanthemum corymbosum) idr. U jednoj plohi kod Bakarca sabrali smo obilno Ophioglossum sp. Naročiti oblik šume bijeloga graba razvijen je na dubljim tlima zaštićenih uvala i dolina. Tu nailazimo na istu sliku kao i u području šiime crnoga graba: elementima šume bjelograba pridružujie se obični grab s nekim značajnim biljkama imijereno vlažnih stainišta, Takve šumice ističu se lijepim visineima i debljineima i predsitavljaju važan tip, koji je danas nažalost vrlo ograničen, jer su njegovo stanište zauzele kulture i livade. Osim ovih dviju prirodnih šumskih zajednica nalaze se u području šume crnoga graba i bjelograba kulture crnoga bora. Njihova flora naliči na šume i kamenjare iz kojih su one proizašle. Naročito lijepe sastojine nalaze se ispod Melnica i Plasa, pa oko Hreljina i Križišća, U pnimiOTsikom području razvij eno je nekoliko tipova livada i kamenjara, koje na ininoigim mjestima pokrivaju goletme površiine. U višim potožajiraa nalaze se dvije glavne travnate zajednice, jedtio. je kamenjara OaTex h umi li s-Cent aute a T u p e s t r i s, a druigoi livada S c o r z o n. e r a v i 11 o s a-L a t h y r u s m e g a i a nthos . Najznačajnija pojava u području šume crnoga graba je kamenjara šaša crljenike. Ona pokriva goleme površine na Pliišu, TelčaTU, Meču, Sitovici i Medveđaku. Redovno zauzima izložene grebene i oidlikuje se velikom bujnoišću. Sastojine su najčešće otvorene s većim ili manjim kamenjem. U zajednici dominira šaš crljenika (Care x humilis) , a u doba cvatnje ističe se bezbrojnim cvijeto´viima žuita bodljikava zečina (C e n t a u T e a r u p e s t r i s), plavi vrisak (Satureia subspicata), perunika (Iris Cengialtii), bjeloglavice (DoTycnium her bace um), razne žutilovke (Genista seri cea, G. sdl vest ris) i dr. Na 228 |