DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ruža, krumpira i kupusa. Uz kuće rašireni su voćnjaci, a i šume su dosta sačuvane. Velike površine zaprema šuma bukve i rebrače (Fageto - Blechnetum) , ali najveće površine pokrivaju različiti razvojni stadiji vriština, koje osvaja breza, bijela joha i obični bor, koji se zbijaju i u manje sastojiine, U mladim, svjetlijim sastojinama bukve nalazi se obilno vrijes (C a 11 u n a v u 1 g a r i s), borovnica fVaccinium myrtillus), razne bekice (L u z u 1 a nemorosa i L, p i 1 o s a) i naročito brojna crvotočine (Lycopodium clavatum i L, c o mp 1 a iia t u m). Utjecaj tople klime kupske doline odrazuje se i u sastavu livada. U zajednici uspravnog ovsika javljaju se brojne vrste, koje su u području cmogofiičnih šuma znatno rjeđe, na pr, Globularia W illk om m ii, C e n t aur ea Fritschii, H i P p o c r e p i s c o m lO s a i dr. Tako se u području izvora K iu p e na svakom koraku odrazu ju naročite životne prilike, razlićne od životnih prilika užeg područja Gorskog Kotara. C. Vegetacija primorskih obronaka. Na područje šuma i livada Gorskog Kotara nadovezuje se značajna primorska vegetacija. Nasuprot veličanstvenim šumama bukve, jele i smreke, koje pokrivaju u nutrini goleme prostore i predstavljaju naše najvrijednije šume, proteže se na padinama okrenutim prema moru veliko područje primorskih šikara i kamenjara. To je područje utjecano od davnine jakom pašom i sječom. Primorska vegetacija razlikuje se od šuma kontinentalnih krajeva ne samo po izgledu i gospodarskom značenju, nego 1 po florističkom sastavu i ekološkim prilikama, koje tamo vladaju. Neposredno na područje bukve i jcle nadovezuje se, kako smo vidjeli, sad širi sad uži pojas šume primorske bukve, koji, iako pripada bez sumnje još vegetaciji gorskih krajeva, ipak pokazuje snažne utjecaje primorske klima. Naša istraživan,ja Hrvatskog Primorja i Horvatićev a isitraživanja Učke pokazujti da primorske šume i šikare, koje su stari istraživači (B e c k-M annagetta i Adamovi ć) obuhvatili pod imenom »krške lume« ili »šume crnoga jasena« pripadaju različitim asocijacijama. U višim pojasima Hrv. Primorja susrećemo šumu crnoga graba i šašike (Ostry e t o-S eslerietum autumnalis), au nižim šume i šikare bijeloga graba (Carpinetum orien tališ croaticum). Na području naše karte nalaze se obje asocijacije ponajčešće kao niske šume i šikare, a samo rijetko se nalaze visoke sastojine. Šuma crnoga graba i šašike sastavljena je od brojnih vrsta, koje prate crni grab i u kopnenim krajevima Hrvatske, ali se uz njih javljaju i mnoge primorske vrste na pr. maklen (Acer m on sp e s s ul a num), rašeljka (P T u n u s m a c h a 1 e b] i dr. Od drveća preteže u šumi crni grab, crni jasen, hrast kitnjak i medunac, a od gnnlja nalazi se obilno drijen, pasdrijen i ruj. Naročito je bujno nisko rašće. Najviše se ističe šašika (S e s 1 eri a autumnalis) , koja u jesen bezbrojnim klasicima ukrasuje kamenitu podlogu šume. Uz šašiku ističe se Salamunov pečat (P o 1 y g o n atum officinale), šparoga (A s p a r a g u s t e n u i f o 1 i u s), crvena iglica (Geranium sanguineum), jasenak (D i c t a m u s a 1 b u s) i i Na temelju florističkih i ekoloških razlika možemo šumu crnoga graba la aviti u četiri subasocijacije. Najhladnija mjesta, uglavnom na izloženim 227 |