DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 17     <-- 17 -->        PDF

ruža, krumpira i kupusa. Uz kuće rašireni su voćnjaci, a i šume su dosta
sačuvane. Velike površine zaprema šuma bukve i rebrače (Fageto -
Blechnetum) , ali najveće površine pokrivaju različiti razvojni stadiji
vriština, koje osvaja breza, bijela joha i obični bor, koji se zbijaju i u manje
sastojiine, U mladim, svjetlijim sastojinama bukve nalazi se obilno vrijes
(C a 11 u n a v u 1 g a r i s), borovnica fVaccinium myrtillus), razne
bekice (L u z u 1 a nemorosa i L, p i 1 o s a) i naročito brojna crvotočine
(Lycopodium clavatum i L, c o mp 1 a iia t u m).


Utjecaj tople klime kupske doline odrazuje se i u sastavu livada. U zajednici
uspravnog ovsika javljaju se brojne vrste, koje su u području cmogofiičnih šuma
znatno rjeđe, na pr, Globularia W illk om m ii, C e n t aur ea Fritschii,
H i P p o c r e p i s c o m lO s a i dr. Tako se u području izvora K iu p e na svakom
koraku odrazu ju naročite životne prilike, razlićne od životnih
prilika užeg područja Gorskog Kotara.


C. Vegetacija primorskih obronaka. Na područje šuma
i livada Gorskog Kotara nadovezuje se značajna primorska vegetacija.
Nasuprot veličanstvenim šumama bukve, jele i smreke, koje pokrivaju u
nutrini goleme prostore i predstavljaju naše najvrijednije šume, proteže se
na padinama okrenutim prema moru veliko područje primorskih šikara
i kamenjara. To je područje utjecano od davnine jakom pašom i sječom.
Primorska vegetacija razlikuje se od šuma kontinentalnih krajeva ne samo
po izgledu i gospodarskom značenju, nego 1 po florističkom sastavu i ekološkim
prilikama, koje tamo vladaju.
Neposredno na područje bukve i jcle nadovezuje se, kako smo vidjeli,
sad širi sad uži pojas šume primorske bukve, koji, iako pripada bez sumnje
još vegetaciji gorskih krajeva, ipak pokazuje snažne utjecaje primorske
klima.


Naša istraživan,ja Hrvatskog Primorja i Horvatićev a isitraživanja
Učke pokazujti da primorske šume i šikare, koje su stari istraživači
(B e c k-M annagetta i Adamovi ć) obuhvatili pod imenom »krške
lume« ili »šume crnoga jasena« pripadaju različitim asocijacijama. U višim
pojasima Hrv. Primorja susrećemo šumu crnoga graba i šašike (Ostry e
t o-S eslerietum autumnalis), au nižim šume i šikare bijeloga
graba (Carpinetum orien tališ croaticum). Na području
naše karte nalaze se obje asocijacije ponajčešće kao niske šume i šikare,
a samo rijetko se nalaze visoke sastojine.


Šuma crnoga graba i šašike sastavljena je od brojnih vrsta, koje prate
crni grab i u kopnenim krajevima Hrvatske, ali se uz njih javljaju i mnoge


primorske vrste na pr. maklen (Acer m on sp e s s ul a num), rašeljka
(P T u n u s m a c h a 1 e b] i dr. Od drveća preteže u šumi crni grab, crni
jasen, hrast kitnjak i medunac, a od gnnlja nalazi se obilno drijen, pasdrijen
i ruj. Naročito je bujno nisko rašće. Najviše se ističe šašika (S e s 1 eri
a autumnalis) , koja u jesen bezbrojnim klasicima ukrasuje kamenitu
podlogu šume. Uz šašiku ističe se Salamunov pečat (P o 1 y g o n atum
officinale), šparoga (A s p a r a g u s t e n u i f o 1 i u s), crvena
iglica (Geranium sanguineum), jasenak (D i c t a m u s a 1 b u s)
i i Na temelju florističkih i ekoloških razlika možemo šumu crnoga graba
la aviti u četiri subasocijacije. Najhladnija mjesta, uglavnom na izloženim
227