DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Blechnetum) . Tek malo niže, dokle prodire topla klima nižih područja, gubi se jela i nalaze se čiste šume bukve. Samo u dubokim, zasjenjenim gudurama nalaze se još nakupine jele okružene šumama bukve, bukve na vapnencima i dolomitima pripada tipu gorske šume bukve (Fagetum croaticum montanum]. Ona se razlikuje od šume bukve i jele s jedne strane gotovo potpunim nedostatkom jele i drugih pretplaninskih vrsta, a s druge strane pojavljivanjem elemenata hrastovog područja, ponajčešće običnoga graba fC a r p i# u s b e t u 1 u s), sviba (C o r n u s s a n g u i n e a), drijena (C o r n u s ma s), udikovine fV i b u r- nu m lantana ) i t. d. Ovo pojavljivanje termofilnih vrsta u gorskoj bukovoj šumi na vapnenačkoj podlozi upućuje nas na to, da su ovdje zaista izmijenjene životne prilike i da se nedostatak jele ne može protumačiti možda sječom. Štoviše, u oazama gorske bukove šume oko Cestara i u Gerovskom Kraju, pokušavalo se pošumljivanjem s jelom, ali bezuspješno. Jela se gubi, kako smo spomenuli i na silikatima. Šuma jele i rebrače (A b i e t o-B lechnetum) nalazi se još na hladnim padinama potoka Krašićevice, ali na otvorenom obronku nestaje i na njezinu se mjestu pojavljuje ekstremno acidofilna šuma bukve (F a g e t o-B lechnetum) . Ipak je najznačajnija pojava kupske doline bez sumnje šuma crnoga graba i crnjuše (O s t r y e t o-E r i c e t um), koja zaprema strme, suhe i tople obronke. Ova izrazito termofilna asocijacija predstavlja trajni stadij na plitkim skeletnim tlima i odlikuje se većim brojem termofilnih vrsta. U svijetlim, niskim šumicama i šikarama nalazi se obilno crni grab, crni jasen, brekinja fS o r b u s a r i a), drijen (C o r n u s ma s), ruj (C o t i n u s coggygria), grozdasta ivančica (Chrysanthemum corymbos u m)^ dubačac (Teucrium chamaedrys) i dr, U nekim plohama pojavljuje se i crni bor. Najobilnije je zastupana crnjuša (E r i c a c a r- n e a), koja zaprema kadkad do 90*/o površine. Medu njezinim jastucima nalazi se obilno bijeli šaš (C a r e X´ a 1 b a). Istu zajednicu s crnim borom nalazimo po dr. M, W r a b e r u i u susjednoj Sloveniji. Naročito lijepe sastojine šumice crnoga graba raširene su na obroncima Sušice. Na mjestima, gdje se može razviti dublja naslaga tla, sukcedira na šumu crnoga graba gorska šuma bukve, a u nutarnjim područjima i šuma bukve i jele. Od ostalih šumskih zajednica ističe se u dolini Kupe šuma bijele johe (Alnus ine a na) i šuma bijele vrbe i(Salix alba). Joha je vrlo raširena u toplijim područjima, na pr. kod Cestara, u Gerovskom Kraju, kod Krašićevice i kod Razloga. Ona osvaja najčešće napuštene vrištine i razvija se u obliku šikare, rjeđe se razvijaju visoke šume. Najljepše sastojine bijele johe nalaze se u poplavnom području potoka. Tu izgrađuje bijela joha visoke sastojine vrlo značajne grade. U sloju drveća dominira bijela joha, a tek pojedinačno nalaze se i vrbe. Sa susjednih obronaka prehvaća u manje vlažne plohe i po koja jela. Od grmova je najobilnije zastupana kupina IRubus sp.), a od niskog rašća Ijepiva kadulja (S a 1 v i a glutinosa), velika vlasulja (Festuca gigante a), bahomica (C i rcaea lutetian a), netek (I m p a t i e n s n o 1 i t a n g e r e), vučja noga (Lycopus europaeus) j dr. U području izvora Kupe ističe se naročitom vegetacijom okolina Razloga. Na dubljoj, silikatnoj trošini zauzimaju znatne površine kulture kuku 226 |