DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 15 <-- 15 --> PDF |
nekadašnjih hladnih perioda. Dolinom Kupe izmjenjivali su se u prošlosti raznoliki florni elementi, a njihovi tragovi sačuvali su se na pogodnim staništima do danas. Vrlo je zaniimilijiv primjer mnogolikosti vege^tacije područje Krašićevice, koja utječe u Kupu tik kod njezina izvora. U goirnjem dijelu Krašićevice razvijene su tipične crnogorične šume Gorskog Kotara, ali se na sunčanim, strmim i kamenitim staništima javljaju već i majnje sastojine šume crnoga graba i crnoga jasena s brojnim termotilnim vrstama (na pr. C o t (i n u s c o g g y g r i a). U neposrednoj blizini ruja raste sleč (Rh o d o den dro n hirsutum) s kupinom kamen jarkoim (Rubus saxatilis), bijelim zvjezdanom (Aster b el lidi as tr,u m) i drugim planinskim biljkama. Sleč iseže u dolini Kupe sve do Hajdove Hiie iznad ^evalja, gdje su se sačuvale i mnoge druge planinske biljke. KUPtČKl VRH soo m. 5 .^^^ X X ^ 4 671 *\ S jSr ^t^" X 55om 1 ´ 0 5o0 in. 450-m ^ Profi l br. 2. Šumska i livadna vegetacija u području izvora Kupe. iFagetum montainum; 2 Os t r y e t o-E ri c et u m; 3Fagetu,m a b i e t etosum; 4 Brometo-Plantaginetum Snaži toplotni utjecaj kupske doline opaža se u cijelom gornjem toku Kupe, u prodoru Sušice, u Genovskom Kraju, kod Krašićevice i kod Razloga. Taj se utjecaj vidi već u kulturama. Dok uže područje Gorskog Kotara nema voća, nalaze se kod Razloga voćnjaci sa šljivama, jabukama i kruškama, a već miže, u samoj dolini Kupe, javlja se i vinova loza. Utjecaj kupske doline odra/jujc se j u prirodnoj vegetaciji. Crnogorične šume nestaju kao odsječene, a njihovo mjesto zauzimaju čiJste šume bukve, dok se na suhim, kamenitim staništima javlja i termofilna šuma crnoga graba. Uz naročite klimatske prilike odlikuje se područje izvora Kupe i velikim razlikama u geološkoj građi. Na uskom prostoru izmjenjuje se vapnenačka i do.lomitna vegetacija sa silikatnom i daje krajini foraz velike mnogolikosti. Spomenuli smo, da su iznad kupske doline razvijene najtipičnije crnogorične šume Gorskog Kotara, na vapnencima šume bukve i jele (F a g etum a bi e t e t o s um), a na silikatima šuma jele i rebrače (Abieto 225 |