DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 14 <-- 14 --> PDF |
(Cal lum e t o-G e n is t e t u m) je znatno rjeđa u višim područjima Gorskog Ko tana i vezana je na suša, ocjeditija tla. Najveće površine nardetuma i vriština pretvorene su obrađivanjem u vrlo dobru livadu rosulje (Ag r o s t i d e t u m c r o a t i cu m). Ova značajna livada uvjetovana je antropogeno. U njoj preteže rosulja (Agrosti s vulgaris ) s brojnim travama, lepirnjačama i ostalim biljikaTna. Livada se razvija nakon obrađivaTija tla, najčešće na napuštenim krumpirištima. Gdjekad se nakon jednogodišnje JU dvogodišnje obradbe siju na oranici trine od sijen.a, ili se siju različite travne smjese, ali se najčešće kultura prepušta zarašćivanju livadne vegetacije. Zanimljiivo je, da se u sva tri slučaja razvija nakon par godina jednolika livada rosulje elementi, koji su sjetvom ili obradbom došli na livadu, a životne im prilike n´su povoljno. Livada rosulje sastavljena je iz većeg broja vrsta i na velikim površinama ima iisti sastav. Ona se održava nekih deseta:k godina, dok se facrpe hranjive tvari, a zatim se sve obilnije pojavljuju acidofilne vrste, najprije PotentJll a tormen tilla, Festuca cap ili a ta, Luzula-vrste i najzad pretegne posve nardetum. Livada rosulje daje znatne količine vrlo dobrog sijena i pripada tipu dolinskih livada. Od ostalih dolinskih livada susrećemo u području Airrhenatheretum , koji se razvija naročito pod utjecajem gnojenja na vapnenačkoi po´dloizi. Vrlo često razvija se Arirhenatheretu m neposredno iz brometuma, ali nastaje i na napuštenim kulturama, ako tlo sadrži dovoljne količine hranjivih tvari. Livada je vrlo bujna i visoka i daje najveće prirode sijena. Na vlažnijim Staništima, uz rubove potoka, koje u proljeće i u jesen preplavljuju bujice, razvija se livada krestaca (Cynosuretu m c ris ta ti); ona zaprema tu i tamo veće površine i razvijena je u tri subasocijacijc, koje je Horvati ć opisao iz sjeverne Hrvatske. Na najnižim mjestima uz potočiće, gdje se najdulje zadržava voda, susrećemo moičvarne livade šaševa. One zapremaju tek .manje plohe i najtipičnije su razvijene u području Lučica i u dolini Ličanke. Vrlo često preteže u njima vodena preslica (Eauisetur a 1 i m o s u m), koja je u čistim sastojinama prekrila nekadašnja poplavljena područja iznad napuštenih brana. Najznačajnija biljnogeografska pojava fužinskog kraja su bez sumnje cretovi. U dolini Ličanke, Kostanjevice i Lepeniice nalazi se veći broj sfagnumskih cretova s rosikom (Drosera r o t u n dif o 1 i a) i mnogim drugim borealnim biljkama. Najljepši cret nalazi se na obroncima Brloškog nešto ispod vrela Ličanke. On prlipada zajednici Rhynehosporetum albae, koja je razvijena u vrlo sličnoim sastavu i u nizinskom podruičjiu sjeverne Hrvatske (Dubravica, Blatuša), Izrazito kozmopolitskog značaja je niiitrofilna vegetacija u seoskim d^50^i^tima, na smetištima i oiz rubove cesta i putova. Ona pripada as. P 1 a n t a g o m a j o r-L o 1 i u m p er e n n e, koja je vrlo jednoliko građena. Već sam u prvom izvještaju istaknuo, da je na Snježniku prekrasno razvijena vegetacija planinskih rudina. Da dobijemo potpuni pregled planinske vegetacije snježničkog skupa obradili smo već pretprošle godine sjeverni dio Snježnika (Medvrhi i Guslice), koji leži izvan naše sekcije. Prošle godine zaokružili smo planinsko područje s Planinom iznad Lividrage, na kojoj se nalazi također značajna planinska vegetacija. Nažalost, nepovoljne klimatske prilike u ljetu i u kasno jesensko doba nisu bile pogodne za pomnije proučavanje planinske vegetacije. Ipak smo mogli utvrditi, da se na Planini nalazi nekoliko tipova rudina, koje su fragmentarno razvijene. B. Vegetacija područja izvora Kupe. Rijeka Kupa zadire svojim gornjim tokom u središte Gorskog Kotara i proizvodi na njegovu vegetaciju golemi utjecaj. Taj se utjecaj odrazuje u velikim klimatskim promjenama u vezi s prodorom tople klime hrastovog područja u krajeve obrasle crnogoricom. Pod utjecajem ove tople klime razvija se u području izvora Kupe i njezinih pritoka termofilna vegetacija, ko^a seže sve do podnožja planinskih skupova. S druge strane susrećemo mnoge planinske vrste u dolini Kupe daleko izvan područja njihovog raširenja kao ostatke 224 |