DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 13     <-- 13 -->        PDF

se jedna malena, vrlo značajna sastojina crne johe u kojoj se javljaju brojne
vrste vlažnih staništa, koje inače ne susrećemo u užem području
Risnjaka. U sloju drveća dominira A 1 n u s g 1 u t i n o s a, od grmlja se
ističe naročito Viburnum opulus, a u prizemnom rašću nalazi se
Festuca gigante a, Angelica silvestris, Lycopus europaeus,
Lysimachia punctata, Carex remota, C. brizoides,
Cerastium silvaticum, Mentha aquatica i dr. Slične
močvarne šume, u kojima preteže bijela joha (Alnu s incana) , nalaze
se, kako ćemo vidjeti, u poplavnom području Kupe i njezinih pritoka.


V. TllSdJAK
BtJIil iTIJlNl


Profi l br. 1. Pretplaninske šume i klekovina u središnjem dijelu Risnjaka,,
1 Pinetiaim muglii; 3 Fagetum subalpinum; 3 Fagetum abietet
o s u m; 4 A b i e t o-C a đ am a g r o s t i d e t u m; 5 P i c e e t u m s u b a 1 p i n u m


Na samom rubu Gorskog Kotara prema Primorju gubi se jela i znatne
plohe zapremaju šume bukve. Te su šume vrlo utjecane, stabla ne dosežu
ni visine ni debljine, koje smo navikli susretati u nutrini, a i sastav je
šume različit. Mnogi elementi kopnenih krajeva gube se, jele ili nema ili
se nalazi u obliku kržljavog pomlatka, koji rijetko izraste do veće visine.
Od novih biljaka javlja se u prizemnom sloju u velikim količinama jesenska
šašijka (Sesleria autumnalis), koja daje sastojinama naročiti
izgled. Ove primorske šume bukve pripadaju posebnoj subasocijaciji
bukove šume (Fagetum croaticum seslerietosu m), koja je
rasprostranjena na svim primorskim obroncima od Obruča do Orjena,


Znatno manje površine od šuma zapremaju u središnjem dijelu Gorskog Kotara
livade. U sjevernom dijelu područja nalaze se veće livade oko Cestara, na Šcginama
i na Lividragi, a u južnom dijelu uz potoke Ličanku, Kostanjevieu i Lepenicu i na
obroncima Benkovca i Zlobina,


Prema količini vlage i kemijskom sastavu tla moižemo razlikovati nekoliko tipova
livada i pašnjaka. Na plitkim, kamenitim, vaipnenačkim tlima nalazi se livada uspravnog
ovsika »bromeitum« (as. Br om us e r e e t u s-Pla n tag o medi a) i zapremai veće
površine napose u sjevernom dijelu oko Šegina i Cestara, gdje ja asocijacija najiijepše
razvijena, U južnom dijelu nalaze se veće površine oko Benkovca i Zlobina, gdje se
postapeno gubi »bromctum« i ustupa mjesto livadi Seorzonera villosa-Lathyrus
megalanthos. Naš »brometum« vezan je prema tome uglavnom na
podnićje raširenja bukve, ,


Na silikatima i na dubljim tlima povrh vapnenca i dolomita zaprema velike
površine lirvada tvrdače »nardetum« sa arnikom (Arnic a montana) , Vriština


223