DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 12 <-- 12 --> PDF |
menjara sve do Bakarca i Kraljevice. Dosadašnj´e karti rano područje obuhvata prema tome značajan prerez vegetacije južne Hrvatske od doline Kupe preko planinskih vrhova Risnjaka i Snježnika sve do obal e mora . Novo kartirano područje na sjevernom i na južnom dijelu odlikuje se naročitom vegetacijom, koja u prvom izvještaju nije bila prikazana, I, Botanička istraživanja Prošlogodišnjim botaničkim istraživanjima obuhvaćena su zapravo tri vrlo raznolika područja: 1. preostali, nekartirani dio Gorskog Kotara u užem smislu, obtihvaćajući prostor na sjeveroistok od planinskih grebena Tuhobića, Jelenčića, Sćrbca i Medveđaka i krajeve na sjever od Risnjaka i Snježnika, 2. područje izvora rijeke Kupe i 3. područje primorskih obronaka od planinskih grebena prema moru. Ta se tri područja vrlo razlikuju u vegetacijskom pogledu, pa ćemo ih odijeljeno prikazati, A, Nastavak istraživanja Gorskog Kotara u užem smislu . Velike površine Gorskog Kotara sjeverno i jugoistočno od Risnjaka, koije nisu bile obuhvaćene god. 1948, i 1949,, pokrivene su uglavnom šumom bukve i jele (Fagetum abietetosum) i šumom jele i rebrače (A b i e t o-Bl e c h n e t u m), a tek manje plohe na vrlo kamenitim staništima zaprema šuma jele i milave (Abieto-Calama g ro s t i d e tu m). Šuma bukve i jele na vapnenačkoj podlozi razvijena je u južnom dijeilu Gorskog Kotara naročito lijepo na Rogoznu, na sjevernim padinama Tuhobića, u Zvirjaku i u Zakutim.a, a u sjevernom, dijelu na Šeginščeku, Vršićima i u području Cestara. Ipak su sve te šume jače utjecane sječom nego šume u užem području Risnjaka, Naprotiv nalazimo na silikatima Brloškog i Benkovca još danas prekrasne šume jele i rebrače u kojima dosežu stabla visine od 40 m i´ debljine do 80 cm. Vrlo značajne cmogorične šume razvijene su na kamenitim vrhovima oko željezničke stanice Drivenik, Već iz daljine ističu se pretezanjem jele, U tim šumama nema bukve iako je sve naokolo pokriveno bukvom. Od bjelogorice javlja se samo lipa i brekinja. Po izgledu, ekološkim prilikama i šumsko-gospodarskom značenju podudaraju se ove šume jele na kamenitim staništima s pretplaninskom šumom jele i smreke, koja je razvijena u višim pojasima Risnjaka i Snježnika i pripadaju istoj asocijaciji (A b i- e to - Ca 1 am a g ro s t i d e t u m), koju možemo rastaviti u dvije subasocijacije, U višim pojasima nalazi se subasocijacija sa smrekom (A b i e t o- Calamagrostidetum piceetosum = Abiet o-P i c e e t u m c a 1 a m a g r o s t i d i s), a u nižim bez smreke s lipom (A b i e t o-C a 1 am ag r o s t i d e t u m t i 1 i e t o s u m). Ove šume pokrivaju na kamenitim staništima oko Drivenika velike površine i predstavljaju važan ekonom" ski tip. Od ostailih šumskih zajednica nalaze se u poplavnom području Ličanke i Lepenice šume crne johe fAlnus glutinosa), koje su najčešće fragmentarno razvijene, jer je najveći dio pretvoren u livade. Tek na jednom mjestu u Lepeničkoj dolini, ispod nekadašnje brane na Lučicama, nalazi 222 |