DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
dobi šumskog drveća u raznih periodah njegovoga živovanja. Šum. list 1893.; — 6. Ettjnger : Quercus rubra (amerikan.s.ki crveni hrast). Šum, list 1´894.; — 7. Fro n Albert: SyIvicultuTe, IV. ed. Pariš 1923.; — 8. G ay e r-Fab r i c i uis: Die Forstbenutzung, XII, Aufl, Beillin 1´93K; — 9, KarO´lyi Arpad: Metode i pTofolemi u šumarskoj nauci. Šum. list 1922.; — 10. Lore y Tuisko: Waildbau, u djelu Handbuch der Forstwissenschaft, Tiibigen.´1888.; — iil. Nenadi ć dr. Đuro: UTeđivanje šuma, Zagreb 1929.; — 12. Pano v ing. A.: Načelne razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća. Šum. list 1949.; — 16, Panov : O ifruktifikaciji naših četinjara. Šum, list 1950.; — 14, Petrači ć dr, Andrija: Uzgajanje šuma I/II, Zagreb i92i5/il(93il.; — 15. Poila k Franz X,: Katechrsmus des Waldbaues, Wien—^Leipzig 1907,; — 16. Po l lak : Katechismus der Forstbenutzung, Wien.—^Lcipzig; — 17. Sarnavk a ing. Roman: Proizvodi za obnovu šuima i uzgoj drveća. Šumarski priruičnik II. Zagreb 1946,; — 18, Ugrenovi ć dr, Aleksandar; Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1948,; — 19, Morozo v G. F,: Nauka o šumi I, (prijevod), Zemun 1940, NOCH´OBE R DIE ANFANGLICHE PHYSIOLOGISCHE REIFE DER NVALDBAUME Zur Ausarbeitung perspcktiver Plane zwecks Aufforstung ist es notig zu kennen, velche Bestiinde und zu wekher Zeit jede Haiupthoilzart Samen tragen wiirde. Autor analisiert einheimische und auslandische Angaben in Bezug auf okologische Faktorn, sowic auch in Bczug auf die wiTtschaftIichen Aufbaufomien des Waldes: der anfangliche Samenertrag in Hoch- und Nieder-vvald und auf vorschidenen Boden. Autor stellt ferner den Antrag iiber die Art und Weise ^ur Sammlung von Angaben und fordert gleichzeitig, daiss die Leiturig dieser Arbeiten zvveoks Anwendung in der Praxis und des Fortschritts der Wissenschaft, das Institut fiir forstlichc Versuchwesen ausiiben solite. ´ Prof, dr. Ivo Horvat (Zagreb); ISTRAŽIVANJE I KARTIRANJE VEGETACIJE PRIMORSKIH OBRONAKA ZAPADNE HRVATSKE I PODRUČJA IZVORA KUPE (Prethodni izvješta}) Prošlih godina istraživali smo i kartirali planinsko područje Risnjaka i Snježnika s okolnim šumama i livadama i izradili smo površinu jedne karte omjera 1 : 25,000, Od toga smo izradili na karti sekcije Sušak 2a oko 90 km-, a na karti iste sekcije 2c oko 44 km-. Tom su vegetacijskom kartom bili obuhvaćeni planinski masivi Risnjaka i Snježnika s gorskim grebenima užeg područja Gorskog Kotara, ali su bili dotaknuti i primorski obronci oko Gornjeg Jelenja. O rezultatima ovih istraživanja izvjestio sam u Šumarstjom listu god, 74, 1950, God. 1950, nastavili smo po intencijama Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo kod vlade FNRJ istraživanjima i kartiranjem preostalog, manjeg sjevernog dijela karte Sušak 2a i većeg, južnog dijela sekcije Sušak 2c, pa su sada završene dvije potpune karte omjera 1 : 25.000. Na tim kartama obuhvaćene su ne samo znatne površine središnjeg dijela Gorskog Kotara s najvišim planinskim masivima na sjever sve do Gerova i izvora Kupe, nego su prikazane i velike površine primorskih šuma. šikara i ka 221 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 12 <-- 12 --> PDF |
menjara sve do Bakarca i Kraljevice. Dosadašnj´e karti rano područje obuhvata prema tome značajan prerez vegetacije južne Hrvatske od doline Kupe preko planinskih vrhova Risnjaka i Snježnika sve do obal e mora . Novo kartirano područje na sjevernom i na južnom dijelu odlikuje se naročitom vegetacijom, koja u prvom izvještaju nije bila prikazana, I, Botanička istraživanja Prošlogodišnjim botaničkim istraživanjima obuhvaćena su zapravo tri vrlo raznolika područja: 1. preostali, nekartirani dio Gorskog Kotara u užem smislu, obtihvaćajući prostor na sjeveroistok od planinskih grebena Tuhobića, Jelenčića, Sćrbca i Medveđaka i krajeve na sjever od Risnjaka i Snježnika, 2. područje izvora rijeke Kupe i 3. područje primorskih obronaka od planinskih grebena prema moru. Ta se tri područja vrlo razlikuju u vegetacijskom pogledu, pa ćemo ih odijeljeno prikazati, A, Nastavak istraživanja Gorskog Kotara u užem smislu . Velike površine Gorskog Kotara sjeverno i jugoistočno od Risnjaka, koije nisu bile obuhvaćene god. 1948, i 1949,, pokrivene su uglavnom šumom bukve i jele (Fagetum abietetosum) i šumom jele i rebrače (A b i e t o-Bl e c h n e t u m), a tek manje plohe na vrlo kamenitim staništima zaprema šuma jele i milave (Abieto-Calama g ro s t i d e tu m). Šuma bukve i jele na vapnenačkoj podlozi razvijena je u južnom dijeilu Gorskog Kotara naročito lijepo na Rogoznu, na sjevernim padinama Tuhobića, u Zvirjaku i u Zakutim.a, a u sjevernom, dijelu na Šeginščeku, Vršićima i u području Cestara. Ipak su sve te šume jače utjecane sječom nego šume u užem području Risnjaka, Naprotiv nalazimo na silikatima Brloškog i Benkovca još danas prekrasne šume jele i rebrače u kojima dosežu stabla visine od 40 m i´ debljine do 80 cm. Vrlo značajne cmogorične šume razvijene su na kamenitim vrhovima oko željezničke stanice Drivenik, Već iz daljine ističu se pretezanjem jele, U tim šumama nema bukve iako je sve naokolo pokriveno bukvom. Od bjelogorice javlja se samo lipa i brekinja. Po izgledu, ekološkim prilikama i šumsko-gospodarskom značenju podudaraju se ove šume jele na kamenitim staništima s pretplaninskom šumom jele i smreke, koja je razvijena u višim pojasima Risnjaka i Snježnika i pripadaju istoj asocijaciji (A b i- e to - Ca 1 am a g ro s t i d e t u m), koju možemo rastaviti u dvije subasocijacije, U višim pojasima nalazi se subasocijacija sa smrekom (A b i e t o- Calamagrostidetum piceetosum = Abiet o-P i c e e t u m c a 1 a m a g r o s t i d i s), a u nižim bez smreke s lipom (A b i e t o-C a 1 am ag r o s t i d e t u m t i 1 i e t o s u m). Ove šume pokrivaju na kamenitim staništima oko Drivenika velike površine i predstavljaju važan ekonom" ski tip. Od ostailih šumskih zajednica nalaze se u poplavnom području Ličanke i Lepenice šume crne johe fAlnus glutinosa), koje su najčešće fragmentarno razvijene, jer je najveći dio pretvoren u livade. Tek na jednom mjestu u Lepeničkoj dolini, ispod nekadašnje brane na Lučicama, nalazi 222 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 13 <-- 13 --> PDF |
se jedna malena, vrlo značajna sastojina crne johe u kojoj se javljaju brojne vrste vlažnih staništa, koje inače ne susrećemo u užem području Risnjaka. U sloju drveća dominira A 1 n u s g 1 u t i n o s a, od grmlja se ističe naročito Viburnum opulus, a u prizemnom rašću nalazi se Festuca gigante a, Angelica silvestris, Lycopus europaeus, Lysimachia punctata, Carex remota, C. brizoides, Cerastium silvaticum, Mentha aquatica i dr. Slične močvarne šume, u kojima preteže bijela joha (Alnu s incana) , nalaze se, kako ćemo vidjeti, u poplavnom području Kupe i njezinih pritoka. V. TllSdJAK BtJIil iTIJlNl Profi l br. 1. Pretplaninske šume i klekovina u središnjem dijelu Risnjaka,, 1 Pinetiaim muglii; 3 Fagetum subalpinum; 3 Fagetum abietet o s u m; 4 A b i e t o-C a đ am a g r o s t i d e t u m; 5 P i c e e t u m s u b a 1 p i n u m Na samom rubu Gorskog Kotara prema Primorju gubi se jela i znatne plohe zapremaju šume bukve. Te su šume vrlo utjecane, stabla ne dosežu ni visine ni debljine, koje smo navikli susretati u nutrini, a i sastav je šume različit. Mnogi elementi kopnenih krajeva gube se, jele ili nema ili se nalazi u obliku kržljavog pomlatka, koji rijetko izraste do veće visine. Od novih biljaka javlja se u prizemnom sloju u velikim količinama jesenska šašijka (Sesleria autumnalis), koja daje sastojinama naročiti izgled. Ove primorske šume bukve pripadaju posebnoj subasocijaciji bukove šume (Fagetum croaticum seslerietosu m), koja je rasprostranjena na svim primorskim obroncima od Obruča do Orjena, Znatno manje površine od šuma zapremaju u središnjem dijelu Gorskog Kotara livade. U sjevernom dijelu područja nalaze se veće livade oko Cestara, na Šcginama i na Lividragi, a u južnom dijelu uz potoke Ličanku, Kostanjevieu i Lepenicu i na obroncima Benkovca i Zlobina, Prema količini vlage i kemijskom sastavu tla moižemo razlikovati nekoliko tipova livada i pašnjaka. Na plitkim, kamenitim, vaipnenačkim tlima nalazi se livada uspravnog ovsika »bromeitum« (as. Br om us e r e e t u s-Pla n tag o medi a) i zapremai veće površine napose u sjevernom dijelu oko Šegina i Cestara, gdje ja asocijacija najiijepše razvijena, U južnom dijelu nalaze se veće površine oko Benkovca i Zlobina, gdje se postapeno gubi »bromctum« i ustupa mjesto livadi Seorzonera villosa-Lathyrus megalanthos. Naš »brometum« vezan je prema tome uglavnom na podnićje raširenja bukve, , Na silikatima i na dubljim tlima povrh vapnenca i dolomita zaprema velike površine lirvada tvrdače »nardetum« sa arnikom (Arnic a montana) , Vriština 223 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 14 <-- 14 --> PDF |
(Cal lum e t o-G e n is t e t u m) je znatno rjeđa u višim područjima Gorskog Ko tana i vezana je na suša, ocjeditija tla. Najveće površine nardetuma i vriština pretvorene su obrađivanjem u vrlo dobru livadu rosulje (Ag r o s t i d e t u m c r o a t i cu m). Ova značajna livada uvjetovana je antropogeno. U njoj preteže rosulja (Agrosti s vulgaris ) s brojnim travama, lepirnjačama i ostalim biljikaTna. Livada se razvija nakon obrađivaTija tla, najčešće na napuštenim krumpirištima. Gdjekad se nakon jednogodišnje JU dvogodišnje obradbe siju na oranici trine od sijen.a, ili se siju različite travne smjese, ali se najčešće kultura prepušta zarašćivanju livadne vegetacije. Zanimljiivo je, da se u sva tri slučaja razvija nakon par godina jednolika livada rosulje elementi, koji su sjetvom ili obradbom došli na livadu, a životne im prilike n´su povoljno. Livada rosulje sastavljena je iz većeg broja vrsta i na velikim površinama ima iisti sastav. Ona se održava nekih deseta:k godina, dok se facrpe hranjive tvari, a zatim se sve obilnije pojavljuju acidofilne vrste, najprije PotentJll a tormen tilla, Festuca cap ili a ta, Luzula-vrste i najzad pretegne posve nardetum. Livada rosulje daje znatne količine vrlo dobrog sijena i pripada tipu dolinskih livada. Od ostalih dolinskih livada susrećemo u području Airrhenatheretum , koji se razvija naročito pod utjecajem gnojenja na vapnenačkoi po´dloizi. Vrlo često razvija se Arirhenatheretu m neposredno iz brometuma, ali nastaje i na napuštenim kulturama, ako tlo sadrži dovoljne količine hranjivih tvari. Livada je vrlo bujna i visoka i daje najveće prirode sijena. Na vlažnijim Staništima, uz rubove potoka, koje u proljeće i u jesen preplavljuju bujice, razvija se livada krestaca (Cynosuretu m c ris ta ti); ona zaprema tu i tamo veće površine i razvijena je u tri subasocijacijc, koje je Horvati ć opisao iz sjeverne Hrvatske. Na najnižim mjestima uz potočiće, gdje se najdulje zadržava voda, susrećemo moičvarne livade šaševa. One zapremaju tek .manje plohe i najtipičnije su razvijene u području Lučica i u dolini Ličanke. Vrlo često preteže u njima vodena preslica (Eauisetur a 1 i m o s u m), koja je u čistim sastojinama prekrila nekadašnja poplavljena područja iznad napuštenih brana. Najznačajnija biljnogeografska pojava fužinskog kraja su bez sumnje cretovi. U dolini Ličanke, Kostanjevice i Lepeniice nalazi se veći broj sfagnumskih cretova s rosikom (Drosera r o t u n dif o 1 i a) i mnogim drugim borealnim biljkama. Najljepši cret nalazi se na obroncima Brloškog nešto ispod vrela Ličanke. On prlipada zajednici Rhynehosporetum albae, koja je razvijena u vrlo sličnoim sastavu i u nizinskom podruičjiu sjeverne Hrvatske (Dubravica, Blatuša), Izrazito kozmopolitskog značaja je niiitrofilna vegetacija u seoskim d^50^i^tima, na smetištima i oiz rubove cesta i putova. Ona pripada as. P 1 a n t a g o m a j o r-L o 1 i u m p er e n n e, koja je vrlo jednoliko građena. Već sam u prvom izvještaju istaknuo, da je na Snježniku prekrasno razvijena vegetacija planinskih rudina. Da dobijemo potpuni pregled planinske vegetacije snježničkog skupa obradili smo već pretprošle godine sjeverni dio Snježnika (Medvrhi i Guslice), koji leži izvan naše sekcije. Prošle godine zaokružili smo planinsko područje s Planinom iznad Lividrage, na kojoj se nalazi također značajna planinska vegetacija. Nažalost, nepovoljne klimatske prilike u ljetu i u kasno jesensko doba nisu bile pogodne za pomnije proučavanje planinske vegetacije. Ipak smo mogli utvrditi, da se na Planini nalazi nekoliko tipova rudina, koje su fragmentarno razvijene. B. Vegetacija područja izvora Kupe. Rijeka Kupa zadire svojim gornjim tokom u središte Gorskog Kotara i proizvodi na njegovu vegetaciju golemi utjecaj. Taj se utjecaj odrazuje u velikim klimatskim promjenama u vezi s prodorom tople klime hrastovog područja u krajeve obrasle crnogoricom. Pod utjecajem ove tople klime razvija se u području izvora Kupe i njezinih pritoka termofilna vegetacija, ko^a seže sve do podnožja planinskih skupova. S druge strane susrećemo mnoge planinske vrste u dolini Kupe daleko izvan područja njihovog raširenja kao ostatke 224 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 15 <-- 15 --> PDF |
nekadašnjih hladnih perioda. Dolinom Kupe izmjenjivali su se u prošlosti raznoliki florni elementi, a njihovi tragovi sačuvali su se na pogodnim staništima do danas. Vrlo je zaniimilijiv primjer mnogolikosti vege^tacije područje Krašićevice, koja utječe u Kupu tik kod njezina izvora. U goirnjem dijelu Krašićevice razvijene su tipične crnogorične šume Gorskog Kotara, ali se na sunčanim, strmim i kamenitim staništima javljaju već i majnje sastojine šume crnoga graba i crnoga jasena s brojnim termotilnim vrstama (na pr. C o t (i n u s c o g g y g r i a). U neposrednoj blizini ruja raste sleč (Rh o d o den dro n hirsutum) s kupinom kamen jarkoim (Rubus saxatilis), bijelim zvjezdanom (Aster b el lidi as tr,u m) i drugim planinskim biljkama. Sleč iseže u dolini Kupe sve do Hajdove Hiie iznad ^evalja, gdje su se sačuvale i mnoge druge planinske biljke. KUPtČKl VRH soo m. 5 .^^^ X X ^ 4 671 *\ S jSr ^t^" X 55om 1 ´ 0 5o0 in. 450-m ^ Profi l br. 2. Šumska i livadna vegetacija u području izvora Kupe. iFagetum montainum; 2 Os t r y e t o-E ri c et u m; 3Fagetu,m a b i e t etosum; 4 Brometo-Plantaginetum Snaži toplotni utjecaj kupske doline opaža se u cijelom gornjem toku Kupe, u prodoru Sušice, u Genovskom Kraju, kod Krašićevice i kod Razloga. Taj se utjecaj vidi već u kulturama. Dok uže područje Gorskog Kotara nema voća, nalaze se kod Razloga voćnjaci sa šljivama, jabukama i kruškama, a već miže, u samoj dolini Kupe, javlja se i vinova loza. Utjecaj kupske doline odra/jujc se j u prirodnoj vegetaciji. Crnogorične šume nestaju kao odsječene, a njihovo mjesto zauzimaju čiJste šume bukve, dok se na suhim, kamenitim staništima javlja i termofilna šuma crnoga graba. Uz naročite klimatske prilike odlikuje se područje izvora Kupe i velikim razlikama u geološkoj građi. Na uskom prostoru izmjenjuje se vapnenačka i do.lomitna vegetacija sa silikatnom i daje krajini foraz velike mnogolikosti. Spomenuli smo, da su iznad kupske doline razvijene najtipičnije crnogorične šume Gorskog Kotara, na vapnencima šume bukve i jele (F a g etum a bi e t e t o s um), a na silikatima šuma jele i rebrače (Abieto 225 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Blechnetum) . Tek malo niže, dokle prodire topla klima nižih područja, gubi se jela i nalaze se čiste šume bukve. Samo u dubokim, zasjenjenim gudurama nalaze se još nakupine jele okružene šumama bukve, bukve na vapnencima i dolomitima pripada tipu gorske šume bukve (Fagetum croaticum montanum]. Ona se razlikuje od šume bukve i jele s jedne strane gotovo potpunim nedostatkom jele i drugih pretplaninskih vrsta, a s druge strane pojavljivanjem elemenata hrastovog područja, ponajčešće običnoga graba fC a r p i# u s b e t u 1 u s), sviba (C o r n u s s a n g u i n e a), drijena (C o r n u s ma s), udikovine fV i b u r- nu m lantana ) i t. d. Ovo pojavljivanje termofilnih vrsta u gorskoj bukovoj šumi na vapnenačkoj podlozi upućuje nas na to, da su ovdje zaista izmijenjene životne prilike i da se nedostatak jele ne može protumačiti možda sječom. Štoviše, u oazama gorske bukove šume oko Cestara i u Gerovskom Kraju, pokušavalo se pošumljivanjem s jelom, ali bezuspješno. Jela se gubi, kako smo spomenuli i na silikatima. Šuma jele i rebrače (A b i e t o-B lechnetum) nalazi se još na hladnim padinama potoka Krašićevice, ali na otvorenom obronku nestaje i na njezinu se mjestu pojavljuje ekstremno acidofilna šuma bukve (F a g e t o-B lechnetum) . Ipak je najznačajnija pojava kupske doline bez sumnje šuma crnoga graba i crnjuše (O s t r y e t o-E r i c e t um), koja zaprema strme, suhe i tople obronke. Ova izrazito termofilna asocijacija predstavlja trajni stadij na plitkim skeletnim tlima i odlikuje se većim brojem termofilnih vrsta. U svijetlim, niskim šumicama i šikarama nalazi se obilno crni grab, crni jasen, brekinja fS o r b u s a r i a), drijen (C o r n u s ma s), ruj (C o t i n u s coggygria), grozdasta ivančica (Chrysanthemum corymbos u m)^ dubačac (Teucrium chamaedrys) i dr, U nekim plohama pojavljuje se i crni bor. Najobilnije je zastupana crnjuša (E r i c a c a r- n e a), koja zaprema kadkad do 90*/o površine. Medu njezinim jastucima nalazi se obilno bijeli šaš (C a r e X´ a 1 b a). Istu zajednicu s crnim borom nalazimo po dr. M, W r a b e r u i u susjednoj Sloveniji. Naročito lijepe sastojine šumice crnoga graba raširene su na obroncima Sušice. Na mjestima, gdje se može razviti dublja naslaga tla, sukcedira na šumu crnoga graba gorska šuma bukve, a u nutarnjim područjima i šuma bukve i jele. Od ostalih šumskih zajednica ističe se u dolini Kupe šuma bijele johe (Alnus ine a na) i šuma bijele vrbe i(Salix alba). Joha je vrlo raširena u toplijim područjima, na pr. kod Cestara, u Gerovskom Kraju, kod Krašićevice i kod Razloga. Ona osvaja najčešće napuštene vrištine i razvija se u obliku šikare, rjeđe se razvijaju visoke šume. Najljepše sastojine bijele johe nalaze se u poplavnom području potoka. Tu izgrađuje bijela joha visoke sastojine vrlo značajne grade. U sloju drveća dominira bijela joha, a tek pojedinačno nalaze se i vrbe. Sa susjednih obronaka prehvaća u manje vlažne plohe i po koja jela. Od grmova je najobilnije zastupana kupina IRubus sp.), a od niskog rašća Ijepiva kadulja (S a 1 v i a glutinosa), velika vlasulja (Festuca gigante a), bahomica (C i rcaea lutetian a), netek (I m p a t i e n s n o 1 i t a n g e r e), vučja noga (Lycopus europaeus) j dr. U području izvora Kupe ističe se naročitom vegetacijom okolina Razloga. Na dubljoj, silikatnoj trošini zauzimaju znatne površine kulture kuku 226 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ruža, krumpira i kupusa. Uz kuće rašireni su voćnjaci, a i šume su dosta sačuvane. Velike površine zaprema šuma bukve i rebrače (Fageto - Blechnetum) , ali najveće površine pokrivaju različiti razvojni stadiji vriština, koje osvaja breza, bijela joha i obični bor, koji se zbijaju i u manje sastojiine, U mladim, svjetlijim sastojinama bukve nalazi se obilno vrijes (C a 11 u n a v u 1 g a r i s), borovnica fVaccinium myrtillus), razne bekice (L u z u 1 a nemorosa i L, p i 1 o s a) i naročito brojna crvotočine (Lycopodium clavatum i L, c o mp 1 a iia t u m). Utjecaj tople klime kupske doline odrazuje se i u sastavu livada. U zajednici uspravnog ovsika javljaju se brojne vrste, koje su u području cmogofiičnih šuma znatno rjeđe, na pr, Globularia W illk om m ii, C e n t aur ea Fritschii, H i P p o c r e p i s c o m lO s a i dr. Tako se u području izvora K iu p e na svakom koraku odrazu ju naročite životne prilike, razlićne od životnih prilika užeg područja Gorskog Kotara. C. Vegetacija primorskih obronaka. Na područje šuma i livada Gorskog Kotara nadovezuje se značajna primorska vegetacija. Nasuprot veličanstvenim šumama bukve, jele i smreke, koje pokrivaju u nutrini goleme prostore i predstavljaju naše najvrijednije šume, proteže se na padinama okrenutim prema moru veliko područje primorskih šikara i kamenjara. To je područje utjecano od davnine jakom pašom i sječom. Primorska vegetacija razlikuje se od šuma kontinentalnih krajeva ne samo po izgledu i gospodarskom značenju, nego 1 po florističkom sastavu i ekološkim prilikama, koje tamo vladaju. Neposredno na područje bukve i jcle nadovezuje se, kako smo vidjeli, sad širi sad uži pojas šume primorske bukve, koji, iako pripada bez sumnje još vegetaciji gorskih krajeva, ipak pokazuje snažne utjecaje primorske klima. Naša istraživan,ja Hrvatskog Primorja i Horvatićev a isitraživanja Učke pokazujti da primorske šume i šikare, koje su stari istraživači (B e c k-M annagetta i Adamovi ć) obuhvatili pod imenom »krške lume« ili »šume crnoga jasena« pripadaju različitim asocijacijama. U višim pojasima Hrv. Primorja susrećemo šumu crnoga graba i šašike (Ostry e t o-S eslerietum autumnalis), au nižim šume i šikare bijeloga graba (Carpinetum orien tališ croaticum). Na području naše karte nalaze se obje asocijacije ponajčešće kao niske šume i šikare, a samo rijetko se nalaze visoke sastojine. Šuma crnoga graba i šašike sastavljena je od brojnih vrsta, koje prate crni grab i u kopnenim krajevima Hrvatske, ali se uz njih javljaju i mnoge primorske vrste na pr. maklen (Acer m on sp e s s ul a num), rašeljka (P T u n u s m a c h a 1 e b] i dr. Od drveća preteže u šumi crni grab, crni jasen, hrast kitnjak i medunac, a od gnnlja nalazi se obilno drijen, pasdrijen i ruj. Naročito je bujno nisko rašće. Najviše se ističe šašika (S e s 1 eri a autumnalis) , koja u jesen bezbrojnim klasicima ukrasuje kamenitu podlogu šume. Uz šašiku ističe se Salamunov pečat (P o 1 y g o n atum officinale), šparoga (A s p a r a g u s t e n u i f o 1 i u s), crvena iglica (Geranium sanguineum), jasenak (D i c t a m u s a 1 b u s) i i Na temelju florističkih i ekoloških razlika možemo šumu crnoga graba la aviti u četiri subasocijacije. Najhladnija mjesta, uglavnom na izloženim 227 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 18 <-- 18 --> PDF |
vrhovima, nastava šuma crnoga graba s vrlo malo hrasta ili bez njega fO. - S, typicum) , Cim je stanište zaštićenije i toplije, javlja se obilnije kitnjak i izgrađuje čiesto velike čiste sasltojiine (O. -S. quercetosu m s e s s i 1 i f 1 o r a e). Takve su sastojine najljepše razvijene iznad Meje. Uz kitnjak nalazi se i medunac, koji preotima mah tek u nižim, toplijim područjima i izgrađuje veće sastojine (O, - S, quercetosum pube s c em t i s). Posebni tip šume crnoga graba je subasocijacija s običnim grabom (O. - S, carpinetosum betuli). Ona je raširena na dubljim tlima, najčešće u zaštićenim uvalama i zatvorenim dolinama. U njoj se nalazi od drveća crni grab, obični grab, kitnjak, klen, maklen, gorski javor, lipa, bukva, brekinja, crni jasen, a od grmlja najčešće drijen i lijeska. Drveće doseže znatne visine i debljine, a naročito su lijepo razvijeni hrastovi. U nižim područjima, uglavnom ispod Škrljeva, Meje i Hreljina, mijenja se nenadano sastav šume i šikare. Na mjestu crnoga graba pojavljuje se bjelograb i s njim cijeli niz novih vrsta, koji upućuju na topliju klimu. Mi prelazimo niemadano u područje zajednice bjelograba (Carpinetu m orientališ croaticum). Najčešće su raširene šikare, ali ima i visokih sastojina. Kod Križišća i Bakarca sačuvale su se manje plohe krasnih šuma hrasta medunca i bjelograba u kojima preteže medumac, a niži sloj drveća izgrađuje bijeli grab, maklen i crni jasen. Od grmova nalazi se obilno drijen, rašeljka, drača (Paliurus spina Christi), smrika (J u n i p « r u s o x y c e d r u s) i tršlja (Pistacia terebinthus). U prizemnom siloju obilno je raširena šašika (Sesleria autumnalis), ptičje proso (Liithospermum purpureocoeruleu m), veprima (Ruscns aculeatus), speiražina (Asparagus acutifolius), ivančica (Chrysanthemum corymbosum) idr. U jednoj plohi kod Bakarca sabrali smo obilno Ophioglossum sp. Naročiti oblik šume bijeloga graba razvijen je na dubljim tlima zaštićenih uvala i dolina. Tu nailazimo na istu sliku kao i u području šiime crnoga graba: elementima šume bjelograba pridružujie se obični grab s nekim značajnim biljkama imijereno vlažnih stainišta, Takve šumice ističu se lijepim visineima i debljineima i predsitavljaju važan tip, koji je danas nažalost vrlo ograničen, jer su njegovo stanište zauzele kulture i livade. Osim ovih dviju prirodnih šumskih zajednica nalaze se u području šume crnoga graba i bjelograba kulture crnoga bora. Njihova flora naliči na šume i kamenjare iz kojih su one proizašle. Naročito lijepe sastojine nalaze se ispod Melnica i Plasa, pa oko Hreljina i Križišća, U pnimiOTsikom području razvij eno je nekoliko tipova livada i kamenjara, koje na ininoigim mjestima pokrivaju goletme površiine. U višim potožajiraa nalaze se dvije glavne travnate zajednice, jedtio. je kamenjara OaTex h umi li s-Cent aute a T u p e s t r i s, a druigoi livada S c o r z o n. e r a v i 11 o s a-L a t h y r u s m e g a i a nthos . Najznačajnija pojava u području šume crnoga graba je kamenjara šaša crljenike. Ona pokriva goleme površine na Pliišu, TelčaTU, Meču, Sitovici i Medveđaku. Redovno zauzima izložene grebene i oidlikuje se velikom bujnoišću. Sastojine su najčešće otvorene s većim ili manjim kamenjem. U zajednici dominira šaš crljenika (Care x humilis) , a u doba cvatnje ističe se bezbrojnim cvijeto´viima žuita bodljikava zečina (C e n t a u T e a r u p e s t r i s), plavi vrisak (Satureia subspicata), perunika (Iris Cengialtii), bjeloglavice (DoTycnium her bace um), razne žutilovke (Genista seri cea, G. sdl vest ris) i dr. Na 228 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 19 <-- 19 --> PDF |
izloženim grebenima javlja se u zajednici-i uiskoidsiia šašika (Sesleri a t e n u ifolia). Na dubljim tlima, koja ipak sadrže još dovoljno karbonata, raširen je naročiti tip primorskih livada, koje se u florističkom sastavu približuju brometumu kopnenih krajeva, aK se razlikuju i mnogim pTimorskim vrstama, kojih nema u nutrini kopna. Takve su vrste na pr. Sco-rzonera vi U os a, Lathyrus megalanthos, Serratula Ivcopifolia i dr. Ova asocijacija zaprema velike površine oko Gornjeg Jelenja, na Poliju i između Plasa i Medveđaka. Na dubokim tlima pojavljuju se u zajednici acidofilne vrste, najprijie A g r o s t i s . v u 1 g a r i s i G e n i s t a s agittalis, a zatim Siegli´ngia decumbens i Nardus stric ta. Polazeći prema moru gube se ove zajednice. Na imjesto plavog plaimnskog vriska javlja se bijeli primorski vrisak (Satureia montana), divlji pelin (Artem´sia camphorata), a od trava Andropogion ischaemum. Na nekim mjestima nailazi se već i kadulja (Salvia olf i cin alis) i smilje (Helichrys u m i t a 1 i c u m) i dr. Još mato niže i na kamenjari se pojavljuje obilnio- rdobrada (Chrysopogo n igryllus ) i izgrađuje znaičajnu asocijaciju. Sastojinc u kojima dominira Andropogo n izlučene su na karti, jer treba istražiti, što one zapravo predstavljaju. Zajednica Irdoibrade (B r oin] et o-ChTy s o po go net u m gry!llla) ra´zvijena |e u obliku livade fcošanice ili u O´bliku kamenjare. Oba oblika prikazana su na karti odijeljeno, jer se floristički razlikuju. Pod utjecajem prevelike paše dolazi do potpune degeneracije livade i kamenjare rdobrade, pa se na najpustijdm imjestima naseljuje Drypi s Ja c q uiniania . Ova vrsta izgrađ-uj« posebnu zajednicu na točilima sve do obale mora, ako nije tlo zaslanjeno prsikanj«m valova. Posebno pitanje na našoj karti predstavljaju kulture, korovi i smietištarke. One se razlikuju u kopnenim i primorskim dijelovima, a razlikuju se i prema sastavu tla i načinu obrade. Jednogodišnje kulture (usjevi´ i okopavine) prikazani su skupno, samo su vinogradi i maslinici izliiičeni. To je učinjeno iz razloga Sto biljne zajednice među usjevima li na okopavinama nisu još do danas dovoljno oibraiđeme, a usto zapremaju najčešće vrlo. malene, isprekidane površine, koje se ni u mjerilu 1 : 12.500 ne mogu unositi. Tek uz naselja zauzimaju knltume površine veće plohe. II. Pedološka istraživanja Pedološka istraži vani a nastavljena su prošle godine u znatno manjem opsegu, jer je prijašnjih godina sabran vrlo obilan materijal, koji nije još definitivno obrađen. Zato prošle godine nisu započeti novi radovi, nego su samo popimjene neike praznine, da se zaokruži slika tala Gorskog Kotara u užem smislu, a samo u svrhu orijientacije iskopano je nekoliko profila u dolini Kupe i na primorskim padinama. Sva pedo´loška istraživamja izvršio je ing. Zlatk o Gračanin , koji je sudjelovao d kod kartiranja livada i pašnjaka. On je proučio nekoUko značajnih profila, koji su osvijetlili razvitak tla šuimskih i livadnih asocijacija. U dolini Kupe proučen je profil šumske zajednice O s t r y e to-Er ic e t u m, koji pripada vjerojatno rendzini. U dolini´ Sušice otvoren je profil šume ´bukve i jelle u kojoj su rašireni termofilni elementi šume crnoga graba. Ploristiička osebujnost ove sastojine pokazala se jasnO´ d u sastavu tla. Od Ivadnih zajednica proučeni su profili bmmetuma kod Zlobina i kamenjare CaTex h um ilis-C e n t auT ea rupestris. III, Mikrobiološka istraživanja Naša želja, da se vegetacijska istraživanja prošire i na mikrofloru tala, ispunila se prošle godine. Mikroflora ima u tlu vrlo povoljne uvjete za razvoj, a usto vrši i važne biološke zadatke. Mnogoliki svijet sitnih bića 229 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 20 <-- 20 --> PDF |
u tlu alge, bakterije i gljivice izgrađuju, troše i razgrađuju organske tvari. Zato je za razumijevanje domaćinstva neke biljne zajednice od teimeljnog značaja poznavanje mikroflore njezinog tla. Životne potrebe i zahtjevi pojedinih mikroorganizama i njihovih grupa su više ili manje specifični, pa treba odrediti kako se ti organizmi odnose prema šumskim i livadnim zajednicama, U tom pogledu poznato je dosad malo, a kod nas osim pionirskih istraživanja Pišpek a i Starc a nema podataka o mikrollori tala naših biljnih zajednica. Kao polazna točka naših istraživanja uzete su točno omeđene vegetacijske jedinice i to četiri livade i četiri šume. Zbog opsežnosti predmeta podijeljen je rad tako, da je dr, Š. S1 a n s k a-P elicarić preuzela gljivice u tlu, a ing. M. L u p r e t bakterije. Kod izbora livada i pašnjatka nastojali smo proučiti s jedne strano ekstremomo bazifitee, a s druge strane ekstrem-no´ acidofilne livade; kao tip prvih uzet je bro´metum, e drugih nardetum. Osim toga odabrana je livada rosulje (A g r o s ti d e t um), koja nastaje obrađivanjem iz acidofilnog nardetum-a. Svi su uzorci uzeti u području Leske, ispod glavnog masiva Risnjaka, gdje su sva tri tipa lijepo razvijena u nepiosrednoj blizini. Da se utvrde razlike kod sličnih pedoloških prilika u različitim visinama, sabrani su uzorci iz planinske rudine F e s t u c e t u m p u n g e n t i s, koja nastava kao i brometum na plitkim vapneinačkim tlima, ali u višim pojasima. Od šuma odabrane su ponajprije dvije glavne šumske zajednace Gorskog Kotara: šuma bukve i jele na vapnenačkoj podlozi (F a g e t u m a b i e t e t o s u m) i šuma jele i rebrače (A b i e t o-B 1 e c hn e t u m) na ekstremno´ kiseloj podlozi. Zatim su uzeti uzorci iz pretplaninske šume smreke (Piceetum subalpinum) i uzorci ´iz klekovine bora (Pinetu m mughi) . Analize šumskih tala pokazat će s jedne strane razlike izimeđu šumskih zajednica na različitoj podlozi i različitoj nadmorskoj: visini, a s druge strane Tazlike prema livadama´, k-oje su nastale nakon potiskivanja šume. Brojenja pokazala su na pr. ove količine mikroorganizama u jednom gramu zemlje: Bakterije G´.´j ivice Piceetum subalpinum 3,322.000 2,236:61617 Finetummughi . 5,699.333 2,887.664 F e s t u c e t u m p u ni g e n t i s , ´1.3,420.000 24.333 Osim kvantitativne analize provedena je i kvalitativna, te je dosad izoliirano oko 49 kultura plijgsni. D´Osadašn´jli rezultati imaju bez sumnje samo informativni značaj, pa će biti proveden još veći broj analiza. Osim toga trebat će uzeti uzoirke i iz većeg broja sastojina. Ipak već ova opažanja upućuju na znatne razlike u mikroiflo´ri pojedinih biljnih zajed´nica, pa se nadamo, ´da će sustavna mikrobiološka istra´živanja bitno unaprijediti poznavanje naše šumske i livadne vegetacije. IV. šumarska istraživanja Dosadašnja istraživanja na jasno jjmeđenim šumskim zajednicama pokazala su podudaranje između florističkog sastava šume i njezinih šumsko- gospodarskih svojistava. Da se to pitanje što svestranije osvijetli izvršena su i prošle godine šumarska istraživanja na jasno oimedenim šumrkim zajednicama. Glavna pažnja obraćena je šumama jele, jer je jela najraširenije crnogorično drvo, koje izgrađuje usto i najvrijednije šume naših gorskih krajeva. Šumarska istraživanja proveli su ing. D. K 1 e p a c i ing. B. Z 1 a t a r i ć. 230 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ing. D. K 1 e p a c proučavao je problem priraišćivanja jele u dvjema, šumskim zajednicama, koje nastavaju na bitno različitim staništima, jedna na vapnencima, u asocijaciji F a g e t u m a b i e t e t o s u m i druga na silikatima, u asocijaciji A b i e t o. Blechnotum . Za rješenje spomenutog pitanja odabrao je ing. K 1 e p a c francusku metodu proučavanja prirasta. Ta se metoda sa&tojii u tome, da se u šumi, koja se istražuje, pomoću Presslerova svrdla utvrdi za svaki debljinski stepen posebno »prosječno vrijeme prelaženja« (»temips de passage moyen«) i da se na temelju toga konstruira prirasna krivulja. Na našoj vegetacijskoj karti izabraina su po dva područja gdje se oba tipa jelovih šuma nalaze u štoi sličnijim prilikama (iste nadmorske visine i ekspozicije). Za bazifilnu šumu bukve i jele odabrano je područje Ruhača u risnjačkom imasivu i poidručje šume Rogozno i Petehovac kod Fuižina, a za acidofilnu šumiu jele i reibrače uzeta je suma Krizi kod Crnoluškog ZeKina i BrloiškO´ kod Fužina. U tim šumama odabrane su podjednake plohe (oko 150 ha) i na njima je uzeto 4.2i7i9 uzo^rka (iizvrtaka) i ´to 2.235 uzoraka u šumi jele .i robrače i 3.044 uzorka u iSumi bukve i jele. Ovaj broj uzoraka bit će tokoim godine obrađen, a ove godine nastojat ćemo obuhvatiti i druge površine istih tipov-a u suisjednim krajevima. Sličnim prrtblemom tavio se ing. B. Zlatairi ć polazeći s drugog gledištai. On je nadopunio´ prošloigodišnja istraživanja, koja je provodio sa ing. Fukarekom , sa željom, da sakupi materijal na osnovu koga bi se moglo steći sliku o debljinskim i visinskim prirašćivanjima jele na nekim tipičnim staništima u masivu Risnjaika. I´ svrhu proučavanja omeđio je ing. Zlatari ć proibne plohe u dobro ra.zvijenim sastojinama, odredio visinu stabala pomoću Christenovog visinomjera iznad 7 cm prsno´g pro-mjera i uzeo Presslcrovim svrdlom izvrtke za analizu debljinskog prirasta. AnaSlize su uzete iz tipičnih sastojina šume jele i rebra´če (A b i e t o-B I e c h n e t u m^ na silikatima a šume ´bukve li jele (F a g e t u m a b i e t e t o s u m) na vapnencima. Osim´ tO´ga uzeti su uzorci i u pretplaninskoj šumi jele i smre´ke (A b i e t o-Ca lama g r os t idetum piceetos´um = A bi e t O´-P i c e etu m ca lam a g ro s ti dis). Na svakoj plo´hi određeni su usto izvjesni taksaoioni elementi,, a istražen je i floristički sastav sastO´jine. Inig. Zlatari ć saibrao je u prvom tipu ,340 izvrtaka, u drugom 3>14, a u trećem ili20. Kod tih istraživanja pomagao mu je student Z. Ettinger . MJR,terijal će biti tokom zime obrađen, pa će se ove godine istraživanja proširiti i na druga područja. Uz ova šumarska istraživanj,a sabrani su prošle godine uzorci za određivanje tehničkih svojstava drva. Ti su uzorci sabrani u tipično razvijenim sastojiinama po izboru ing. dr. I. H o r v a t a i ing. R. B e n i ć a kao tehnologa i ing. Z. M a t a n a kao tipologa. Uzorci su sabrami iz ovih ´tipoiva:: A bio to-´B 1 e eh n e t u m u blizini Crnog Luga 5 uzoraka jele, Fagetum ab i e t e t osu m u područj´u Risnjaka u razniim visinama, 5 jela´ u nižem dijelu i 5 u višem i 5 stabala bukve u sredini. U F a- g e 111: m s u b a 1 p li n u m sabrano je 5 stabala b-ulkve u nišnjačkom masivu kod vapneni´ce, a u šumi .A b i e t o-C a 1 a ,m a g r o s t i d e t n m 5 ´smreka i 5 j´cia iza Kalič´aka. Prema tome sabrani su dosad uzorci za istraživanje tehn-´čkih svojstava drva u svim glavnim. tipovima šuma Gorskoga Kotara, ali je broj uzoraka malein. Ipak se nadamo, da će analize pružiti neku sliku o tehniičkim svojstvimfl; drva naših najznačajnijih šum-skih zajednica. V, Poljoprivredna istraživanja Poljoprivrednim istraživanjima god. 1949. bili su obuhvaćeni veliki kompleksi brdskih i dolinskih livada Gorsikog Kotara u užem smislu, a proučeni su i najznačajniji tipovi planinskih rudina. Prošle godine namjeravali smo obraditi najraširenije livade i kamienjare primorskih obronaka. Nažalost, gbog suše i s tim u vezi nagle košnje, moglo se proučiti samo dva glavna tipa u višim područjima, i to kamenjaru .šaša crljenike i žute zećine fas. C a r e x h um i 1 i s-C entaurea rupestris) i livadu zmijka (as. S c o r z o n e r a v i 11 o s a-L a t h y T u s m e g a 1 a n t h o s]. Prva nastava, ´:. ko smo istaknuli, na kamenitim i plitkim tlima, a druga 231 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 22 <-- 22 --> PDF |
na dubljim tlima zaštićenih polja, dolina i uvala. Obje zajednice imaju golemio gospodarsko značenije i prehranjuju u ljetno doba veliki broj stoke, ali daju i znatne količine sijena. Bilo je stoga vrlo važno upoznati ove tipove s gospodarskog gledišta. Tu zadaću preuzeli su ing. A. Sabado š i dr. T, Brzac, Sa livade zmijlka sabrani su uzorci ispod Zlobina, na Meču i ispod Medveđaka. Košeno je na 15 mjesta, svagdje po 4 m-, pa je prosječni! prirod svježe krme po hektaru iznosio 5,300 kg. Uzorci iz kamenjare šaša crljenike sabrani su na 25 mjesta na Meču, Katunu i (joricama i dali su prosječno oko 4,000 kg svježe krme na hektar. Poredimo li količine sijena primoTski´h livada i kamenjara s kontimeatalnim livadama vidimo, da su oni ugla^vnom mnogo manji, izuzev najslabije livade kopnenih krajeva. Kod prosuđivanja ove količine treba ipak naglasiti s jedne strane prošlogodišnje nepovoljne prilike;, a s druge strane i manju pažnju, koja se obraća primorskim livadama nego koipnenim. Imali smo prilike vidjeti odlične rezultate dobivene gnojenjem livade zmijka. Zato je potrebno sto prije pristupiti istraživanjinM djelovanja umjetnog i stajskog gnoja na pojedine tipove. Istoi tako treba što skorije proučiti i važan tijp primoTskih livada i kamenjara rdobraide, koji prošle godine nismo mogli obuhvatiti. VI, Vegetacijska karta Kartiranje vegetacije bilo je i prošle godine u središtu našega rada, pa je na kartiranju sudjelovao najveći broij učesnika, izuzev mikrobiologe i one šumare, koji su vršili samo šumarska istraživanja. Najveće površine kartirali su ing, Bertović, ing, M a t a n i ing. P e 1 c e r, koji su pripremili povećanja i kopije karata i izradili vegetacijske karte u omjeru 1 : 12.500 i 1 : 25.000. Prošlogodišnjim istraživanjem i kartiranjem obuhvaćeno je područje potpune karte omjera 1 :25.000 i to tako, da je na sekciji Sušak 2a izrađeno 44 km^, a na sekciji 2c 90 km^. Prema tome iznosi dosadašnja kartirana površina 280 km^ i proteže se dužinom i širinom dviju sekcija 1:25.000. To su velike površine, ali važnost kartiranog područja nije samo u njegovoj vieličini, nego u prvom redu u mnogolikosti terena, koju ono obuhvaća. Karta se proteže, kalko smo istaknuli od doline Kupe preko planinskih skupova Risnjaka i Snježnika sve d o Primorja , Ona obuhvaća prerez vegetacije zapadnog dijela južne Hrvatske od sjevernog ruba Gorskog Kotara do obale mora. Na karti je prema tome prikazan značajan isječak vegetacije Dinarskog gorja s prekrasnim cmogoričnim šumama u nutrini i isječak vegetacije primorskog Krša, koja se proteže u jednolikom sastavu od Tršćanskog Zaljeva sve do Orjena. Na našim kartama prolazi značajna granica kopnene i primorske vegetacije, prikazano je tipično visinsko raščlanjenje Hrvatske i Bosne, a obuhvaćeni su i mnogoliki utjecaji Krša s vrtačama, provalijama i mrazištima. Osim toga nalazi se na kartama uz bazifilnu vegetaci,ju na vapnencima i dolomitima ekstremno acidofilna vegetacija na silikatnoj podlozi. Spomenemo li još mnogolikost kulturnih utjecaja, koji se očituju na jednoj strani u uzornom čuvanju šuma, a na drugoj strani u strahovitom pusto. Senju, dobivamo sliku o važnosti kartiranog područja. Nakon što su izra 232 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 23 <-- 23 --> PDF |
^ 2 V. ii 6° i A ^ -S-^ -^c S^ o ^ S a o S =3 O OJ O CD 0 "i ´^ ´-´ -a ci OJ 0^:5 0 .r- ´^ r-^ ^ g ~ E iT CU ^ ^ 3 « 3 - C! ^ ^ CD U C fj -^ o g ^ g X 3 t/3 o 5^ o 3^3"°-W e o > ^.i^ O C OJ +j 5^ __ rf « >; C > » C >- ^O ., C 0 3 S .§"" ´S T3 o 0 ° " cn g o ^, ^ SS w^ " => ti Cl. " ^ -- p" s eS -M .^ -M 3 « »0 f-o .^ "^ "O o fe OJ ^ CJ cj ^ O IDfi O O -^ ^ P^ "S S SJ o « ° 1:5 ^^ o "*^ -^ O " tu t" c/i « « M = -Si, g " ^ =1 ^^^s-s^^ ° "3 T3 H tH 3^ ^^ o 03 ,-^ ^ -t^ .^ JD D, (» M C g g = ^0 O.:^ 3 S W t-l k/ s"-"%" S — g > a o " S 3 ^5 « o => « c3 jj CD Z, ´" f^ a " p; 5 . O o »^ o ^-t Č! u .^ w -t^ ^ c « tu 3 " - 2 E ^ "^^ ^ Si: ^ -5 s c/5 " -^ ´ r-3 w ; ^ <" _g « 2 3:;oo=.s -M -rj "" ,, OJD O cS 5 P. o 6« g s u ta tH 3 =" 3-H C^ > > ^ OJ) y: O c/l D-i 233 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 24 <-- 24 --> PDF |
dene dvije vegetacijske karte sekcije Sušak 1 : 25.000 može se reći da su rezultati nadmašili očekivanja i da je izbor masiva Risnjaka i Snježnika za tipološke istraživanje i kartiranje bio zaista sretan. Na kartama prikazano je oko 60 biljnih zajednica (različitih asocijacija i subasoicijacija), od toga 24 tipa šuma i šikara, 17 tipova livada i kamenjara i 6 tipova planinskih rudina. Na temelju naših karaia pokrivaju na području ovih dviju sekcija visoke šumie oko 14.000 ha, niske šume i šikare 3,000 ha, klekovina 72 ha, primorske kamenjare 2.300 ha, kopnene livade 2.700 ha i planinske rudine 60 ha. Na našim vagetaoijskim kartama ima još nekih praznina, koje treba ispuniti. To su malene površine do´linskih livaida, koje su bile pokošene, pa se nije moglo* točno odrediti njihov sastav. Osiim toga ima ploha, koje treba još proučiti. To važi naročito za neke primorske kamenjiare u kojima dominira Andropo-gon ischaemum, I neka tehnička pitanja, koja su se nametnula tokom kartiranja novih fiovršina treba još riješiti. Ipak se može reći. de. je glavni dio rada završen i bit će nakon izvršenih dopuna predan javnosti. Zaglavak fzradbom dviju vegetacijskih karata Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja stvoreni su temelji za daljnje sustavno proučavanje vegetacije u teoretskoim i praktičnom pogleidu. Istaknuli smo, da naše vegetacijske karte obuhvataju jedno od najmncgolikijih područja Hrvatske i pružaju velike mogućnoisti za sustavna istraživanja vegetacije, za meteorološka, pedološka, mikrobiološka, zoološka, šumsko-gospodarska i poljoprivredna istraživanja. Na osnovu kartiranih površina šuma, šikara, kamenjara, livada, cretova i t. d. mogu se organizirati svestrana, međusobno povezana istraživanja, koja su vršena već dosad, ali tek prigodno, uz samo kartiranje. Završenjem karte otvara se novo polje rada. U klimatološkom pogledu ostalo je na pr. neisitraženo cijelo područje primorske vegetacije, u botaničkom poigledu trebat će provesti strukturelna istraživanja biljnih zajednica i naročito proučiti ekološke prilike s osobiitiim obzirom na vodno gospodarstvo. Važan problem bit će nastavak mikrobioloških istraživanja, ali u središtu interesa bit će svakako šumarska i poljoprivredna istraživanja. Šumarima bit će naša karta polaznom točkom za radove oko pošumljivanja, uređivanja i iskorišćivanja šuma, a poljoprivrednicima kod melioracija livada i pašnjaka, kod proučavanja prinosa i hranidbene vrijednosti pojedinih tipova. Na prošlogodišnjim istraživanjima sudjelovao je veliki broj stručnjaka iz najrazličitijih krajeva države. Oni su s velikom požrtvovnošću istraživali i kartirali teške terene našega Krša i pridonjeli uspjehu naše zajedničke stvari, pa im zato srdačno zahvaljujem, Zagreb, Zavod za botaniku Veterinarskog fakulteta, EXPLORATION ET DRESSAGE DES CARTES DE LA VEGETATION DES VERSANTS MERIDIONAUX DE LA CROATIE OCCIDENTALE ET DE LA CONTREE DE LA SOURCE DE LA KUPA Au cours de l´annee 1´950, les explorations complexes de la vegetation du massif de GoTski Kotar depuis la source de la Kupa jusqu´ aajx versants meridionauK se sont poursuivies, En meme temps, on a procćde au dressage des cartcs de la vćgćtatioit 234 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 25 <-- 25 --> PDF |
de ces contrćes faisant suite aux oartes des montagnes de Risnjak et de Snježnik, De cette fagoa, deux cartes vegetales de k section de Sušak en eche´He 1:125.000 ont ete executees jusqu´ici. Sur ces cartes, on a represenite non seulement des sunfaces considerables de la partie centrale du Gorski Kotar avec ses massilfs les plus hauts, inais aussii les grandes surfaces des forets meridionales, des gariigueset des terrains pierreux jusqu´ a iBalkarac et Kraljevica. L´aire doint on a dresse les cartes comprend done une coupe tres caracteriS´tique de la vegetation des Alpes Di,n,ariques depuis les cointrćes contineatales jusqu!´ au littOTal. Sur la carte, on a represenite environ 60 assooiaitions differenites, dont 24 diverses associations et sousassociatioins forestderes. Ce fait demomtre clairement qu!elle est la diversite muiltiifo´rme de la vegetation de cette conitree caracteris;tique de la Croatie. Les contrćes recemiment cartographiees,, situees au .nord et au sud du Risnjak, se distinguent par de nomibreux traits caracteristiques importants. Tandis que la partie centrale est constituee par des iforets de hetre et de sapin, des forets subailpines de hetre et des dijffćrentes forets d´epiceas dans les parties oointinentale et littorale, sous rinfl´uence du chaud climat de la region du chene, le sapin se perd et c´cst la foret pure de hetres qui s´y developpe, du cote Continental, c´est la foret montagneusc de hetres (Fagetuim montanum), tanidis que sur des pentes meridiona´les, c´est la foret littorale de hetres {Fagetum s e s ler i e t o sum) qTjji se developpe. L´une et Tautre se rattachent a la- vegetation termophile qui est constituee par des forets d´O s t r y a et du frene a fleuir et qui eSt representee par 2 associations: dans la partie´ continentalc par l´association de l´Os tr y c t o-E r ic e t u m, et dans les versants littorales par rasisociation de FOst r y e to-S e si eri e t u.m autumnalis. Les forets et les igarigues a Ostry)a; et aa frene a fleur du cote littoral sont tres differenciees sdlon la temperature et la; protfondeur du sol, La zone forcstiere la plus basse des parties meridiiouales est formee par le Carpinetum: o-ricn tališ croa, tiču m, qu!i s´ est developpe pour la plupart sous la forme de šitbljak, mais il y a aussi des peuplcmemts tres beaux et hien conserves. Les charagements que nous rencontrons dans la vegetaition forestiere, se repetent aussd dans la vćgetation des prairies. Tandis que darus les zomes superieures du Risnjak et du Snježnik une vegetation alpine et .subailipine s´est developpee appartenant a l´alHance du Seslcrion t e n u if o I iae et du Festucion pungentis,, nous rencontrons, dans la zone du hetre et du sapin et dans la zone du hetre pur des prairies de Br om us c r e c t us-Plan t ago rnedia qui appaTtiennont a ralliance du BrOimion. Nous trouvonis, au contraire sur les versants lii´ttoraux, dans la zone du chainme et de rOstrya , des p.rairies et des iterrains pierreux diifferenits appartenant a Talliance du C h r j´s op og on o-Sa t u r e io n sulbs.p i c a t a e. L´assoeiation la plus caTaoteTistique des zones plus hantes, c´est rassociation a C a r e x h u m i 1 i s- C e n t a u r e a r u p e s t r i s, celle des zones plus basses rassooiations du B r o m e t o- C h r y s o pi o g o n e t u, m g T y M i. Nos exploTations vegetales recentes coraprenaient aussii des recherches microbioloigiques. Les recherches ayant pour but l´arientation provisoire oinit montre des dirfferences tres caracteristiques entre les diverses associations. Parallellement aux etndes botaniqutes et a l´elaboration. des cartes, des recherches forestiers et agricoles ont, ćte entreprises. / 235 |