DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 10 <-- 10 --> PDF |
utvrđivanje utjecaja edafskih faktora treba istovremeno početi i sa speci´jalnim naučnim istraživanjima. Ova treba da obuhvate i pitanje odnosa početka fruktifikacije prema visinskom prirastu ili prirastu mase stabla, da se konačno utvrdi, u kojoj dobi svog života stablo postizava svoju fiziološku zrelost. Tada bi se ustanovilo, da li je početak fruktifikacije uopće ovisan o prirastu ili je dosadašnje mišljenje o tome samo plod teoretskog zaključka obzirom na distribuciju rezervnih materija biljke ili jednostavno analogna primjena sličnih okolnosti iz biologije životinja. Možda će nas rezultati ovih istraživanja iznenaditi, ako se na pr, ispostavi, da početak fiziološke zrelosti kod jedne vrsti drveća ne podleži nekoj zakonitosti, već je uslovljen baštinjenim svojstvima, da je dakle u neku ruku individualan. Isto je tako moguće, da će jednaki edafski faktori različito djelovati na razne vrsti drveća u pogledu početka fruktifikacije, da ne ćemo dakle doći do jednostavnih zaključaka. Ne smijemo zaboraviti, da se sve vrste drveća ne odnose jednako u pogledu svog optimuma, prema tomu će se ta okolnost sigurno odraziti i u utjecaju raznih edafskih faktora na početak fiziološke zrelosti. Konačno moramo imati na umu, da je u prirodi svaka pojava uzrokovana čitavim kompleksom uzroka (9). Prema tome, koji faktor iz tog kompleksa uzroka u konkretnom slučaju zadobije veću važnost, on djeluje različito na rezultat, dakle na samu pojavu u prirodi. Fruktifikacija šumskog drveća također je prirodna pojava, koja nema samo jedan uzrok, već čitav niz manje ili više važnih uslova (temperatura, množina oborina, svojstva tla, mogućnost asimilacije, zdravstveno stanje i t. d.). Po svojem utjecaju oni mogu nastupati u mnogo varijacija: jedamput će neki od njih povoljno utjecati na brzinu fruktifikacije, a drugi nepovoljno; drugi puta opet obratno; treći puta će svi utjecati povoljno; četvrti puta negativno i t. d. U svakom slučaju bit će rezultat drukčiji t. j, fruktifikacija će nastupiti u drugoj dobi drveća. K tomu treba dodati, da ie i pojam »dobrog«^ odnosno »lošeg« tla prilično relativan, jer prema novijim istraživanjima prirodno tlo nije nigdje jednak^ formacije, već ono sastoji od vrlo šarolikog mozaika kemijski i fizikalno raznovrsnih dijelova tla (9). Stoga podaci, koje smo naprijed naveli, da bi ih obrazac za prikupljanje trebao sadržavati, nisu nimalo preopširni, već označuju samo minimum onoga, što je potrebno, da se dobije približna slika odnosno prosjek za neke najvažnije uslove, koji utječu na početak fruktifikacije pojedine vrste drveća. Kako vidimo, istraživanja u cilju ustanovljenja početka fruktifikacije kao i njegove ovisnosti o stanišnim, a naročito o edafskim faktorima, donijet će zanimive rezultate za nauku, a korisne će biti za svakodnevnu praksu, pa je svakako potrebno, da se što prije pristupi tome radu. Obzirom na povezanost interesa nauke i prakse u tom pitanju, trebalo bi da rukovođenje poslova na pribiranju podataka kao i analizu primljenih podataka vrši Institut za šumarska istraživanja. LITERATURA: 1, Ani ć ing. Mdlan: Pitomi kesten u Zagrebačkoj-gori. Glasnik za šumske pokuse broj 7/3. Zagreb 1940,; — 2. Bajlen: Šumski Tasadnici, Zemun 1938.; — X B &len: Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma. Šumarski list Zagreb 1937.; — 4..Ba´len; O proredima I. Zagreb 1929.; — 5. Etti´nge r Josip; Razmatranja o 220 |