DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Premda se izneseni rezultati istraživanja odnose na područje sjeverne Njemačke, oni su već do sada u raznim utdžbenioima i priručnicima uoipćeni odnosno prihvaćeni za mnogo šire ipodručje. Stoga ovo značajno djelo ´uvaženog njemačkog stručnjaka može d nama poslužiti kao- jedna od osnova za lunapređivanjc šumskog gospodarenja, a također i kao putokaz za istraživanja našima iistraživačkimi ustanovama. J. Š a if a r Prof. Adriano Fiori f Kaiko doznajemo iz iprOišloigodišnjeg deceimtairskog fciroja talijanskog čaisopisa »MoTCti e boischi«, dne 3. XI. ´Ii950. umirO´ je u Casiinalhi (Mioidema:) glasoviiti botaničaT Adritaino F i o r i, bivši- redovni profesor botainilke nm Univerzi-tetu u Firenzi. Zaslužni pokojnik postigao jie 1)889. lauireait iz medidne i kirurgije, a 18912. i:z pirirodnih znanosti. God. 111897. postao je privatni docent iz botainike na Univerzitetu u Padovi:. Od ill90O. g. djelovao je kao profesor na univerzitetima u Fiirenzi, Vaillombiroisi, te Caitiainiji i Sassami. Od igoid. I´^IH. pa do umirovljen ja, tj. do 194(9., biO´ je profesor šumarske botanike u Firenzi. Kroz čiitavo to vrijeme djielovao je vrlo aikfivno na V´išem šumarskom institutu, Radoivi prof. Fiori-a pretstavljaju monumentalna djela. »Nuova Flora Analiltica d´I talia« inajbolji je spo/miemilk o značenju toga .naiučenjaka. To glaisovito djelo i kod inas je od velike poimoć:i, napose kod odteđivanja biljalka primorskih i južnijih krajeva. Ono se sastoji iz dva dijela, sa u)ku(pno preko đMO stranica teksta. Izdano je u Firenzi 11923.—il9l29. g. U njem je olbirađeno 1218 poirodica i 9l62 roda, sa kljiučeviima^ Uz opis vrsta i njiihovih forma naznačen, je areal, zone i regione naiaziišta, vrijeme cvatnje i dr. U djelu su ob;rađenc sve vaskularme autohtone, podivljale i kultivirane biljke u Italijiii. Sastavni diio tog djela jest »looinoigraphia Floirae Italicae«, koja. je doživjeila tiri izdanja. Posljednje izdanje objavljeno jo II933., u Eiirenzi, na 550 stranica, U njem je prikaizano 4419 vaiskulalrmih biljalka, koje Tastu od priirodo ili se uzgajaju 11 Itailiji. I radovi o šumskoj flori otoka. Roda, Eritreje, Gargana, Cecina i dir. pretstavljaju znatne naučne priloge glasovitog sistematičaira i fitogeografa. Za nas je od posebnog interesa i veliki feiroj članaka, koje je p-rof. Fior i naipisao u specijalnim izdanjima časopisa L´AIpe, a koji se odnose na šuimsku´ floru. Siumairslku struku zadužio je prof. F i 0 r i i dugogodiiišnjim, vrlo uspješnim svojiimi radoim ako što čvršćeg povezivanja biotanike i uzgajanja šuma. Refleksi tog rada osjetili su se i daleko izvan Italije. Glasovitom naučen jaku neka je i iz našeg šumarstva velika hvala! M. A n i ć Ekskurzija studenata šumarstva skopskog univerziteta. U vremenu od 4. IV. 19i5*l´ do V7. IV. 11951 god´.ne olbavljena je ekskurzija studenata šumarstva III. godine skopsikog univerziteta na području NR Bosne i Hercegovine i Dalmatinskog primorja. Pod rukovodstvoim svojim nastavnika docenata ing. Bran. Pejoskog i ing. Rad. Jovetića a uz punu podršku stručnog osoblja na terenu oni su ima´li prilike da irazgledaju i obiđu nekoje objekte i pod.ručja: Suvu destilaciju biukovine kao i drvni kombinat u Teslicu. Drvni kamibinat Zavidović _sa šumaima u ibasenu Krivaje. Na terenu su imali prilike da se upoznaju sa radovima oko seče, izrade i transporta Ikao´ i sa smolarenjem, proizvodnjom katrana i eteričnih ulja (Ri´bnica). Pregledane su i velike opožarene površino od Kuštravice prema Sokolcu, — U Sarajevu učinjena je poseta tamošnjem Poljoprivredno-. Šumarskom fakultetu, koji je svojini iepim zbirkaima, z.avod;,ma i drugim ostavio osoibito prijatan utisak na sve eksikurzijante. Dekan fakulteta prof. ing. F. Alikalfić u dva navrata je izneo razvoj fakulteta i njegovu, bližu penspektivu. Zatim je pregledan muzeJB V kome su stručni riikovodioci davali sva potrcibna objašnjenja, — Na području Herccigovine studenti su imali prilike da se upoznaju sa hercegovačkim kršem te naporima koji se preuzimaju za njegovo ponovno ozelenjavanje i uređivanje feijičnihvodotoka. -— U Dubrovniku ;kao_ i ui Trstenom pregled i upoznavanje dendroflore našeg priimoTJa osobito je koristilo studentima za dopunu njihovog znanja. I ovoim prilikom ikoriatiimo´ priliku da se zahvalimo naišim pratiocima i to prof. ing. S. Đikiiću, inig, P. Fukareku i ing. J. Marčiću na njihovoim trudu kako bi elkskurzija što bolje i poitpunije uspjela. B. Pejos´k i 212 |