DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 33 <-- 33 --> PDF |
tooije, a druga, dva člana asocijacije slijede ga ti razmaoiimia od 2—3 godiiine, Takva asiociijacija triju organizama u uzrokovajnjoi ovaiko ozbiljnog oboljenja prestavlja svakako rjiodaik prJmj´er u šumskoj -paitologiji! * Interesantino je da ova bolest, u svojoj dOTaovini Evropi ne uzroikujo gotovo nikakve štete, d skoro je nepoznata, a preneseriia u Ameriku, u novim iMlovima i na novom doimaćinat — amerićkoj bukvi bj-zio se prosiirila i uzrokuje rmasovnio sušenje bukovih siastojina. * Zs uffa AViedemann E.: Ertragskundliche und waldbauliche Grundlagen der Forstwirtschaft, Frankfurt a/M 1950—il931v str. 346. Pred svoju smrt, ne dočekavši završetak štaimpanja posljednje svoje publikacije, poznati profesor šumarstva Eilhard Wiedeman n izradio je svoje najveće životno djelo: Osnovi za utvrđivanje prihoda i uzgajanja šuma, ka>o rezultat 70-godišnjcg sistematskog rada biv. Pruskog instituta za šumairska istraživanja (187´1—1945) i kao rezultat autorovog SO-godišnjeg naučnog rada. Da hi se bar donekle mogao ocijeniti opseg; rada te ustanove, napominjemo da je ona posljednjih godina imala gotovo l.OOO pokusnih ploha na području sjeveime i srednje Njemačke: preko 250 piloha za isitraživanje raznih načina prorede u čistim jednodohnim šumama, od kojih su neke obrađivane 50, dapače i 70 godina; povodom opsežnih rasprava o vječno trajnoj šumi (Dauervvald) pokusne plohe osnivane su više i u nejednodobnim i mješovitim sastojinama; ličnim zauzimanjem njem, kancelara Bisimarcka god. 1880—^1885 znatne su svote bile izdane za introdukciju sjevernoameriičkih ji japanskih vrsta drveća, napose za one koje imaju veći pritrast nego domaće (duglazija, jele, smreke, ariši i borovi, crveni hrast, vršite oraha, topole, bagrem), pa je u tim sastojinama osnovano preko 80´ pokusnih ploha; mnogo ih je osnovano za istraživanje prirodnog i umjetnog pošumljavanj,a, za utvrđivanje negaitivnog utjecaja čovjeka na šum^i (steljarenje, poljoprivredne kulture, čiste sječe, krčenje korijenja 1 dr.). Naslovna edicija izdana je u tri sveska. Sadržaj´ tog djela je toliko bogat i neobično sažet, da U´ ovom prikazu možemo samo uglavnom dati pregled njegova sadržaja. il. Das Wachstum des Ei nz el stamme s und des gleicha 11 r i g 6 n, R e i n b e s t a n d e s u n t e r d e m E i n f 1 u s s v o n .S t a n d o r t II nd Bestandespflege. — Kao motto objave tOig sveska izdavači istakli su ovo: U početku djelovanja autora u Eberswalde ne samo pruski, šum. institut nego i ostale njemačke silične ustanove utvrdile su, da njega sastojina ima neočekivano mali utjecaj na proizvodnju mase. Da li ta postavka vrijedi za sve vrste drveća, bonitete, staništa, kako to objasniti; pod kakvim okolnostima može se utjecati na proizvodnju kvalitete, odgovor na sva ta pitanja nalazi se u rezultatima istraživanja vanjskih i unutarnjih faktora rastenja (vrsta, rasa, krošnja, korijenje, humus, mineralni dio tla, karakter i oscilacije klime) i odraza tih faktora na debljinu, temljnicu, visinu^ oblični broj, prirast, ´vrijednost. Njega čistih sastojina je zasebno opisana (razni stepeni niske prorede, visoka proreda), te utjecaj njihov na tlo. Sve to većinom za četiri glavne vrste drveća; hukvu, hrast, bor i smreku. Obilan numerički materijal, što ga je pruski institut sakupio u toku tri četvrt stoljeća, ovdje je samo djeloimično iznesen, a težište prikazivanja je u prožimanju statističkih podataka biološkim razmatranjima. II. D i e ii b r i g e n B e s t a n d e s f o r ,m e n, V e r j U n g u n g, — U tom svesku autor tretira četiri grupe problema: jednodobne mješovite sastojine i njihov utjecaj na tlo; nejednodobne sastojine i. njihov utjecaj nai tlo; prirodno i umjetno podnnlftđivanje; inozemne vrste drveća. III. Dre Ermittlung der Standortsgiite. Die Veranderungen des Standortes. Waild b aul i c h e und w i r t s c h a f tli c h e F o 1gerungen . — Autor tu raspravlja o pojedinim pokazateljima staništa: masa, promjer, srednja visina, proisječni prirast, prizemna vegetacija; zatim o istjecajima na promjenu kvalitete tla: oscilacije klime, oduzimanje listinca, čista sječa, paša, krčenje, čiste četinjave sastojiine ji dr, te o načinima melioracije tla. U zasebnim poglavljima tretira pitanja normalne mase i prirasta i njihove vrijednosti; zatim o izboru ophodnje. Konačno, u kratkom prikazu iznosi način izrade prihodnih tabela i njihovu upotrebu te osnovne uvjete za metodička istraživanja n-^ pokusnim plohaima. 211 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Premda se izneseni rezultati istraživanja odnose na područje sjeverne Njemačke, oni su već do sada u raznim utdžbenioima i priručnicima uoipćeni odnosno prihvaćeni za mnogo šire ipodručje. Stoga ovo značajno djelo ´uvaženog njemačkog stručnjaka može d nama poslužiti kao- jedna od osnova za lunapređivanjc šumskog gospodarenja, a također i kao putokaz za istraživanja našima iistraživačkimi ustanovama. J. Š a if a r Prof. Adriano Fiori f Kaiko doznajemo iz iprOišloigodišnjeg deceimtairskog fciroja talijanskog čaisopisa »MoTCti e boischi«, dne 3. XI. ´Ii950. umirO´ je u Casiinalhi (Mioidema:) glasoviiti botaničaT Adritaino F i o r i, bivši- redovni profesor botainilke nm Univerzi-tetu u Firenzi. Zaslužni pokojnik postigao jie 1)889. lauireait iz medidne i kirurgije, a 18912. i:z pirirodnih znanosti. God. 111897. postao je privatni docent iz botainike na Univerzitetu u Padovi:. Od ill90O. g. djelovao je kao profesor na univerzitetima u Fiirenzi, Vaillombiroisi, te Caitiainiji i Sassami. Od igoid. I´^IH. pa do umirovljen ja, tj. do 194(9., biO´ je profesor šumarske botanike u Firenzi. Kroz čiitavo to vrijeme djielovao je vrlo aikfivno na V´išem šumarskom institutu, Radoivi prof. Fiori-a pretstavljaju monumentalna djela. »Nuova Flora Analiltica d´I talia« inajbolji je spo/miemilk o značenju toga .naiučenjaka. To glaisovito djelo i kod inas je od velike poimoć:i, napose kod odteđivanja biljalka primorskih i južnijih krajeva. Ono se sastoji iz dva dijela, sa u)ku(pno preko đMO stranica teksta. Izdano je u Firenzi 11923.—il9l29. g. U njem je olbirađeno 1218 poirodica i 9l62 roda, sa kljiučeviima^ Uz opis vrsta i njiihovih forma naznačen, je areal, zone i regione naiaziišta, vrijeme cvatnje i dr. U djelu su ob;rađenc sve vaskularme autohtone, podivljale i kultivirane biljke u Italijiii. Sastavni diio tog djela jest »looinoigraphia Floirae Italicae«, koja. je doživjeila tiri izdanja. Posljednje izdanje objavljeno jo II933., u Eiirenzi, na 550 stranica, U njem je prikaizano 4419 vaiskulalrmih biljalka, koje Tastu od priirodo ili se uzgajaju 11 Itailiji. I radovi o šumskoj flori otoka. Roda, Eritreje, Gargana, Cecina i dir. pretstavljaju znatne naučne priloge glasovitog sistematičaira i fitogeografa. Za nas je od posebnog interesa i veliki feiroj članaka, koje je p-rof. Fior i naipisao u specijalnim izdanjima časopisa L´AIpe, a koji se odnose na šuimsku´ floru. Siumairslku struku zadužio je prof. F i 0 r i i dugogodiiišnjim, vrlo uspješnim svojiimi radoim ako što čvršćeg povezivanja biotanike i uzgajanja šuma. Refleksi tog rada osjetili su se i daleko izvan Italije. Glasovitom naučen jaku neka je i iz našeg šumarstva velika hvala! M. A n i ć Ekskurzija studenata šumarstva skopskog univerziteta. U vremenu od 4. IV. 19i5*l´ do V7. IV. 11951 god´.ne olbavljena je ekskurzija studenata šumarstva III. godine skopsikog univerziteta na području NR Bosne i Hercegovine i Dalmatinskog primorja. Pod rukovodstvoim svojim nastavnika docenata ing. Bran. Pejoskog i ing. Rad. Jovetića a uz punu podršku stručnog osoblja na terenu oni su ima´li prilike da irazgledaju i obiđu nekoje objekte i pod.ručja: Suvu destilaciju biukovine kao i drvni kombinat u Teslicu. Drvni kamibinat Zavidović _sa šumaima u ibasenu Krivaje. Na terenu su imali prilike da se upoznaju sa radovima oko seče, izrade i transporta Ikao´ i sa smolarenjem, proizvodnjom katrana i eteričnih ulja (Ri´bnica). Pregledane su i velike opožarene površino od Kuštravice prema Sokolcu, — U Sarajevu učinjena je poseta tamošnjem Poljoprivredno-. Šumarskom fakultetu, koji je svojini iepim zbirkaima, z.avod;,ma i drugim ostavio osoibito prijatan utisak na sve eksikurzijante. Dekan fakulteta prof. ing. F. Alikalfić u dva navrata je izneo razvoj fakulteta i njegovu, bližu penspektivu. Zatim je pregledan muzeJB V kome su stručni riikovodioci davali sva potrcibna objašnjenja, — Na području Herccigovine studenti su imali prilike da se upoznaju sa hercegovačkim kršem te naporima koji se preuzimaju za njegovo ponovno ozelenjavanje i uređivanje feijičnihvodotoka. -— U Dubrovniku ;kao_ i ui Trstenom pregled i upoznavanje dendroflore našeg priimoTJa osobito je koristilo studentima za dopunu njihovog znanja. I ovoim prilikom ikoriatiimo´ priliku da se zahvalimo naišim pratiocima i to prof. ing. S. Đikiiću, inig, P. Fukareku i ing. J. Marčiću na njihovoim trudu kako bi elkskurzija što bolje i poitpunije uspjela. B. Pejos´k i 212 |