DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 33 <-- 33 --> PDF |
tooije, a druga, dva člana asocijacije slijede ga ti razmaoiimia od 2—3 godiiine, Takva asiociijacija triju organizama u uzrokovajnjoi ovaiko ozbiljnog oboljenja prestavlja svakako rjiodaik prJmj´er u šumskoj -paitologiji! * Interesantino je da ova bolest, u svojoj dOTaovini Evropi ne uzroikujo gotovo nikakve štete, d skoro je nepoznata, a preneseriia u Ameriku, u novim iMlovima i na novom doimaćinat — amerićkoj bukvi bj-zio se prosiirila i uzrokuje rmasovnio sušenje bukovih siastojina. * Zs uffa AViedemann E.: Ertragskundliche und waldbauliche Grundlagen der Forstwirtschaft, Frankfurt a/M 1950—il931v str. 346. Pred svoju smrt, ne dočekavši završetak štaimpanja posljednje svoje publikacije, poznati profesor šumarstva Eilhard Wiedeman n izradio je svoje najveće životno djelo: Osnovi za utvrđivanje prihoda i uzgajanja šuma, ka>o rezultat 70-godišnjcg sistematskog rada biv. Pruskog instituta za šumairska istraživanja (187´1—1945) i kao rezultat autorovog SO-godišnjeg naučnog rada. Da hi se bar donekle mogao ocijeniti opseg; rada te ustanove, napominjemo da je ona posljednjih godina imala gotovo l.OOO pokusnih ploha na području sjeveime i srednje Njemačke: preko 250 piloha za isitraživanje raznih načina prorede u čistim jednodohnim šumama, od kojih su neke obrađivane 50, dapače i 70 godina; povodom opsežnih rasprava o vječno trajnoj šumi (Dauervvald) pokusne plohe osnivane su više i u nejednodobnim i mješovitim sastojinama; ličnim zauzimanjem njem, kancelara Bisimarcka god. 1880—^1885 znatne su svote bile izdane za introdukciju sjevernoameriičkih ji japanskih vrsta drveća, napose za one koje imaju veći pritrast nego domaće (duglazija, jele, smreke, ariši i borovi, crveni hrast, vršite oraha, topole, bagrem), pa je u tim sastojinama osnovano preko 80´ pokusnih ploha; mnogo ih je osnovano za istraživanje prirodnog i umjetnog pošumljavanj,a, za utvrđivanje negaitivnog utjecaja čovjeka na šum^i (steljarenje, poljoprivredne kulture, čiste sječe, krčenje korijenja 1 dr.). Naslovna edicija izdana je u tri sveska. Sadržaj´ tog djela je toliko bogat i neobično sažet, da U´ ovom prikazu možemo samo uglavnom dati pregled njegova sadržaja. il. Das Wachstum des Ei nz el stamme s und des gleicha 11 r i g 6 n, R e i n b e s t a n d e s u n t e r d e m E i n f 1 u s s v o n .S t a n d o r t II nd Bestandespflege. — Kao motto objave tOig sveska izdavači istakli su ovo: U početku djelovanja autora u Eberswalde ne samo pruski, šum. institut nego i ostale njemačke silične ustanove utvrdile su, da njega sastojina ima neočekivano mali utjecaj na proizvodnju mase. Da li ta postavka vrijedi za sve vrste drveća, bonitete, staništa, kako to objasniti; pod kakvim okolnostima može se utjecati na proizvodnju kvalitete, odgovor na sva ta pitanja nalazi se u rezultatima istraživanja vanjskih i unutarnjih faktora rastenja (vrsta, rasa, krošnja, korijenje, humus, mineralni dio tla, karakter i oscilacije klime) i odraza tih faktora na debljinu, temljnicu, visinu^ oblični broj, prirast, ´vrijednost. Njega čistih sastojina je zasebno opisana (razni stepeni niske prorede, visoka proreda), te utjecaj njihov na tlo. Sve to većinom za četiri glavne vrste drveća; hukvu, hrast, bor i smreku. Obilan numerički materijal, što ga je pruski institut sakupio u toku tri četvrt stoljeća, ovdje je samo djeloimično iznesen, a težište prikazivanja je u prožimanju statističkih podataka biološkim razmatranjima. II. D i e ii b r i g e n B e s t a n d e s f o r ,m e n, V e r j U n g u n g, — U tom svesku autor tretira četiri grupe problema: jednodobne mješovite sastojine i njihov utjecaj na tlo; nejednodobne sastojine i. njihov utjecaj nai tlo; prirodno i umjetno podnnlftđivanje; inozemne vrste drveća. III. Dre Ermittlung der Standortsgiite. Die Veranderungen des Standortes. Waild b aul i c h e und w i r t s c h a f tli c h e F o 1gerungen . — Autor tu raspravlja o pojedinim pokazateljima staništa: masa, promjer, srednja visina, proisječni prirast, prizemna vegetacija; zatim o istjecajima na promjenu kvalitete tla: oscilacije klime, oduzimanje listinca, čista sječa, paša, krčenje, čiste četinjave sastojiine ji dr, te o načinima melioracije tla. U zasebnim poglavljima tretira pitanja normalne mase i prirasta i njihove vrijednosti; zatim o izboru ophodnje. Konačno, u kratkom prikazu iznosi način izrade prihodnih tabela i njihovu upotrebu te osnovne uvjete za metodička istraživanja n-^ pokusnim plohaima. 211 |