DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 30 <-- 30 --> PDF |
pošumljivačima i rasadiničarima, i to ne samo šumarskom i euvarskom osoblju već i njegovim saradnicima, a to su; frontovskc i omladinske organizacije, te nastavnici raznib škola. Broišu.ra je podijeljieTia u idva diijelai, U prvom dijelu ohrađenio je općeniito o sakuipljanjiu šumskog sjamenia;. Tu je data praiktičinia upuita o Oirganiizaciijd raidia i ocjenjivanju uroda sjemena kao i opis kako se sastavlja iprcglodna karta o ;urodu sjemena, kojom može iipom«ćno osoiblje prikazati, kalko i gdje je pojedina vrst sjemena urodila. Navedene su prosječne starosti sviih glavniih vrsita drveća: kada ipočinjiu Tiađatii i peniciddcitot; inadaljc koj,a jie stairotst piojediinah vrsta drveća najpogodnija zai do´hivanje valjanog sjemena i u kojem mjesecu sjeme dozrijeva. Nekoliko slika prikazuje najpotrebimije sprave za sakupljan je i čuvanje sjemena. Poseibno je opcsano trijebljenje, čišćenje, soirtiranje i čuvanje sjemena. U poglavlju o čuvanju sjemena dati su podaci i o klijavostii pojiedibih vrs´ta kao i pTaiktični savjeti^ koji će vrlo dobro posiužiiiti još neiskusnim rukovodiiooi´ma na terenu. U dr´Uigoim specij,a!no;m dijelu, nakon što jie prikazan redosMjod cvetanja, ideitailjiriije je opisani postupak sa sjemcinoim naših glavnih vrsta, i to omiim iredom, kalko one kroz godinu satzriijevajui. Tu je opravdamo naglašeno, da bi svokii sakupljač sjemena morao biti poimalb i feinolog. Tako su od listača opisaine 31, a oid četinjara 4 vrste inašeg najinaširenijieg šumsikoig dTveća, što je popraćeno s nekoliko slika. Da se omogući upoltreiba ove knjiižice najšiirem krugu, na krajna je dodait tumač stranih i stručnih izraM. Inig. Stjepan Bri.xy Glasnik Prirodnjačkog muzeja srpske zemljei. Serija B, biološke nauke. Knjiga 3—4. Izdanje Naučna Knjiga — Beograd 11950,, str. 357. Donosi slcdcće -radove svojih saradnilka: 1. Lintner V.; Gare Jugoslavije. 2. C e rn j a v ki P.; Morfološko-ekološka analiza iroda T´hyimus liz okoline Beoigraida. 3. R a j ovsk l L.: Vegetacija na Adii Giigan´ijii. 4. G ir e ;b e n š č i k O´ v O.: O vegetaciji Sićevačkc Klisure. 5. ,T a n k o v i ć M,; Sezonski dimorfizaim lista koid Oinercus pufoesoens u okolini Beoigrada. 6. Paji ć T.: Prilog poznavianiJ!u obralšćivanja novostvoTene podloge. 7. Kosovi ć D.: Rezulitati morfološkog ispiiitivanja hrasta od Štojai i(Uloinj)). 8, Vukasovi ć P.: O toteičnositi DDT i HCC za, grupu pregalja ili grinja. 9. Vukaaovi ć iP.: Prilog proučavanjiu gubara (Lvmiaitria dispar) u 1949 god. 110. Ad^aimovilć Ž.: Grada za po-znavanje naših ´Oicirodelidae. ilil. Adanmovi ć Ž.: Neike biometriske ana!liize na vrsti Oedipodai cocruiescens L. (Orthoptere) i 12. Adaimovi ć Ž.: Zbirka Ceramibycides u Prirodnjačkom muzeju siiipske zemlje. I deo: Pribmini, Ceram´byc´inii. B. Pejoski´ Ing. Stjepan Frančišković: Prirodno sušenje drveta. Prirodino sušenje i konzerviiranije piljene gralđe ostaje kod nas i nadalje najvažniji način sušenja. Na minogim pogoni:inai ovom se sušenju niije pridavala dovoljna vatžnost nii, pažnja bilo iz nedovoljnog pozna;vanj,a osnovnih čainiilaca, bilo iz nop´ravilniog shvaćanja ili pak prilika, ikoje su od lutjiecajia na uspjeh «ušenja. Takovim odnoisom prema sušenju i konzerviranju piljene građe često se i veće količine gotove robe izvrgavanju opasnosti oštećivanija, deklasiiiranjia, pa čalk i upropašćavanja, »Prirodno sušenje drveta« od ing. FTančiSkovi´ča je nedavno izašlo iz štaimpe, te je prva stručna publikacija svoje vrste kod nais. Autor lijepim i laganim stilom opisuje i oibrazlaže osnovne faktore, o kojima ovisi uspjeh prirodnog sušenja. Knjiga je namijenjena svima onima »koji imaju posla sa sušenjem« i obradonn drveta, pai će veoma koiriisno poslužiti proizvodnji u otklanjanju d´osadašnjih grešaka kao i u sitručnom uzdizanju novih ikadrova. Građa je u djelu podijeljena u četiri skupine: U I. Oipćenitom prikazu izneseni su opći pojmoivi, tok sušenjia i opis glavm;:ih činilaca koji utječu na množinu vlage u drvetu. U II. dijelu iznesena su pravila smještaja sikladišta obzirom na izboir zemljišta, nazdioibu ii loibračun površiinie. U III, dijelu opisano je vitlanje u vezi s izvedbom, podnožja, izradbom špandla, vrstama vitloiva i načinom slaganja. U IV. dijelu t. ji u zaključnim razmatranjima obrađeno je praktički utezanje drveta, posrtupaik s pojednim vrstama drveća i elementi sušenja ogrijeva:. — U dodaitku je dan tumač stručne tcTm. inologije, jer je djelo namijenjeno također i manje škotovandm praktičarima. Ing. Dragan Jurić 208 |