DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 75. MA J GODINA 1951 Ing. Milan Androić (Zagreb): OTPORNOST GUBABEVIH GUSJENICA (STADIJ I~V ) PREMA PABATHIONU I PANTAKANU Uvod Gubar {Lymantria dispar L) je bez sumnje štetnik, kojeiga su zbog ogromnih šteta koje čini našoj privredi, naši stručnjaci i entomolozi najviše proučavali a i sada proučavaju. Periodicitet i masovnost njegove pojave potakli su naše stručnjake da naučno obrade ovaj problem i pronađu uzroke koji dovode do tih pojava. Kovačevi ć (4) je svojim fadovima dao znatan prilog osvjetljavanju biologije i ekologije gubara i njegove masovne pojave, Klimatsike okolnosti ikoje su utjecale na posljednje gradacije gubara istražio je V a j d a (10). Na polju suzbijanja učinilo se također mnogo u toku posljednjih godina. Primjenjene su nove metode suzbijanja kemijskim sredstvima, izvršeni su pokusi suzbijanja aviometodom, koji su dali vrlo dobre rezultate. U tim pokusima S p a i ć (6) je utvrdio poitrebnu dozu i koncentraciju te znatno usavršio metod´ku utvrđivanja uspjeha zamagljivanjem avionima. Razumljivo je, da su se kemijska sredstva morala prije upotrebe ispitati. Biološki pokusi, koje je izvršila S c h m i d t o v a (7) poikazali su, da DDT zauzima važno mjesto među ostalim preparatima, kojima se mogu suzbijati gubareve gusjenice. Zavidan uspjeh imala je naša kemijska industrija, kada je proizvela Pantakan, insekticid na bazi DDT-a, koji po svojoj vrijednosti ne zaostaje nimalo za stranim preparatima. Nije svejedno, kada će se nekoje sredstvo upotrebiti. Insekticid, sa kojim smo u laboratoriju postigli dobre rezultate, može se uspješno upotrebiti, kada je štetnik u određenoj fazi razvoja. Njegova upotreba prije * Izrađeno lU zavodu za entomologajii Poljoprivredno-ŠLamavskog fakulteta Svoučili: . u Zagrebu, predstojnik Zavoda .prof. dr. Ž. Kovačević . 181 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 4 <-- 4 --> PDF |
ili poslije određenog vremena ne će imati potpuni uspjeh. Poznato je, da su starije gusjenice rezistentnije prema djelovajnu insekticida od mladih. No zbog vremenski ograničeaiog djelovanja insekticida ne smije se ova^ upotrebiti suviše rano. Eklozija gusjenica zbiva se u kraćem ili duljem vremenskom periodu, Ovćij period traje kod nekih štetnika mjesec i više dana. Preranom upotrebom insekticida, kojeg je trajanje djelovanja ispod granica ovoga vremena, uništio bi se tek jedan dio gusjetnica t. j . one koje su izašle, dok bi ostali dio bio pošteđen. Ima naravski i drugih razloga, zbog kojih se prerana akcija suzbijanja kemijskim sredstvima ne smije provoditi. Kod gubara na pr, gusjenice prvoga stadija imaju aerostatičke dlake i vjetar ih lako prenosi sa jednog predjela na drugi. Suzbijanje gubarevih gusjenica me može se dakle početi, dok su one u tlom stadiju, nego tek onda kad su sve gusjenice izašle i kad nema opasnosti da ih vjetar ponovno nanese. Istina to ne mora biti pravilo, jer se suzbijanje može i ponoviti, ali je to skopčano sa povećanjem troškova suzbijanja, što naročito za veće šumske komplekse me bi bilo rentabilno, Gubareve gusjenice presvlače se 4—-5 puta, normalno 4 puta. Odlučili smo ispitlaii otpornost gubarevih gusjenica I—V stadija prema djelovanju Pantakana i Parathiona (E-605), insekticida, koji se osim onih na bazi heksaklorciikloheksana smatraju danas najboljim i najefikasnijiml. Pantakan je kod nas bio široko primjenjen kod suzbijanja gubara i pokazao se veoma efikasnim, dok su se Parathionom vršila u inostranstvu uspješna suzbijanja šumskih i ostalih štetnika. — Peto je presvlačenje gubarevih gubarevih gusjenica prilično rijetko, pa smo pokuse vršili samo sa gusjenicama od I,—V, stadija. Praktično značenje ovih pokusa moglo bi se svesti na slijedeće: 1. Utvrditi otpornos t pojedinih stadija gusjenica prema Pantakanu i Parathionu, te vrijeme od časa kontakta sa insekticidom do ugibanja gusjenica pojedinih stadija. Na temelju ovih podataka izvesti zaključak, u koje je vrijeme najbolje izvršiti kemijsko suzbijanje i do kojega se stadija ono može vršiti, pa da se pri tome postigne potpuni uspjeh, 2, Kako na gubareve gusjenice djeluje Pantakan i Parathion u odrede n i m koncentracijama, 3, Usporediti djelovanje Parathiona i Pantakana i odrediti njihovu vrijednost za primjenu na terenu. Insekticidi Pa ra t hi o n (E-605) produkoiij© BayeT iiizeli smo u dvije koncen+raicije, koje se za upotrebu prapocručuju: O^OS^/o i 0,025%. To je iasektlicid, koji sie mpoitrebljava u dosiada najmižiim koniceotraciJHima. P»antaka n produ!koij& »Chiromos«, preparat rua baai DDT-a-, upotrebljavali s.rao kao 5´/o Piaititokan prašivo^ i 1% emulziju, priređeniu od prethodno emuLgiramog 16,5% Pantafcaina proiKvedenoig za upotrebu u šumarstvu 1950. g, Parathion (E-605), Parathion je prodlzveden g. W44, u Bayeroviim istraživačkim laiboratorijima u Efberfeldu. Nakon pokusa, koji su sa njime izvederm, počeo se smatrati iinsekti´otdtom, koji po svojoj vrJjedno8:tii ostavlja iiza sebe čak d takove insekticide kao´ što siu OTiii na bazi DDT-a, Po svome kemijskom sastavu Parathion je Diathyl-paranitrophenyl-thiophosphat. Biayerova produkcija je tamna tekućina ,tipičnog mirisia-, molekulame težine 291. Vre- Mište mu je kod 174´C, kod pri!tiska´ od 2 ,mni Hg. Topiiv je u lilpoidima i m^nogiim organskim topivim sredstvima. Sa´ vodom se miješa kod sobne temperature u odnosu otpri^ 182 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 5 <-- 5 --> PDF |
like 1 : 20.000. Kiao irusekticid sadrži 30% emajigaitXKra, koji je ntndiiferentan tj, nema n´ikakovo djelorvainje niiiti na biljke niti´ nai ilnsekte, a omogućujie mješanje sa vodam u svakom omjeru. Unternstenhofer je utvrdio da lisne uši sa donje strane lista uginu, ako se ovaj sa gornjie strane tretiinai sa 0/01% E-605. Ovo mije ibfto slučaj sa OoccineMidamia i larvama Syrph´ida. On je izveo zalklj-učak da Paraitbion prodire u list i taiko lisne uši dođu s njime u dodir svojim organima za sisanje; Frohberge r (2) je proveo detaljne biološke pokuse i pored ostaloga utvrdio: Parathiion konoentraciije 0,02% nema iiticaja na tkivo> biljaka i njihov rast. Koncentracija liznad O.P/o izaziva na osjetljiiivim dijelovima oiiiljaka smođc mrlje i´ mjestimflčnio spriječava rast, Preparalt prodire u list, no u kratko´m je vremenu u živom staniičjtu iinaktiiivirain.. Parabtion holiandiske produkcije doliazi kan 2ff´/o uljana emulziija. Prema podacima, s kojima raispoJažemo, njegovOi je djelovanje naročito brzo kod toplog vremena (cea. 20´^C), dok miu je djelovanje kod hladnoga vremena polaganije. Un štenje štetnika je pO´tpuno unutar 2—^3 sata, Kiiša znatno smianjuje dugotrajnost djclto´vanja preparata. Za većinu dnsekata upotrebljava se u koncentraciji 0,Cl2i%, a kod naročito otpom´lh (krvava, štiitasta uiš) i do 0,04%, Parathion je otrova n za životinje i, ljude, i kod upotrebe mora se njime oprezno poistupaiti, Djdluje kao dišni, želučani i konitaktmii o^trov. Ima također svojstvo fungicida, U Austriji se, prema Schimitscheku upotrebljavao protiv gusjenica topolinog gubara (StiJpnotia siaKcis L.) i kod suzbijanja pctkomjaka. Pantakan. Pantakan je preparat na bazi DDT-a. Kod nas ga proizvodi tvornica »Chromos« u Zagrebu i »Zorka« u Šabcu;,- U produkcijii dola´zi kao 5% Pantakan prah ili 16,5´´/o uljiani trastvor sa ili bez emulgatora. DDT (Dikjordifenilltrikloretani) ima kemijsku formulu C14H9CI5. To je bezibojna supstanca na običnoj temperaturii stabilna, u vodi netopiva. Lako se topi u orgaoskiim spojevima: toluolu, kloro(form/u, acetonu, alkoholu iitd. Brvffi ga je pronašao Nijemac Zecigler li874,, ali je sve do- 1934´. kaio-´insekticid ostao nepoznait. U Italiji je pr\´i put upotreibljten g. 1939, protdv larva Tinaida, Dermcstida, Antrn^iisa i dr. G. 1943., uveliko se upotrebljavao kod Amerikanaca protiv komaraca, a maloi zaitim protiv štetnika razni´h kultura. Stada već možemo kazati, da niiiti jedan insekticid niije našao tako široku priimjonu kaoi DDT. Unotrebljava se u mnogim zemljama u poljoprivredi, šumarstvu, medic´ini i veterini. Kod nas se u šumarstvu prvi: put upotrebiio 19417. proitiv gubarevi´h gusjenica na manjim površiniama, Grod´ne 1949. ta jo površcina zino^iila oca 20.000 ba. Insekticid se unosio u mapadniite površine avionima i upotrebljavao se u formi a e ros o li, Aerosoli su uljani rastvori DDT-a, koji se ubrizgavaju u zato naročito preudešenu ispušnii cijev (Venturi cijev) avionskog motosra, iz koje izlazi u obliku fine magle. Ta se magla sastoji od neobično sitnih kapljica. Ulje se ispari i u zraku ostane neka vrst suspenzije sitnih čestica DDT-a, koje se vromonom talože i padaju na određenu površinu. Naši kemičari zamijenili su lako hlapljivo sa teško hlapljivim uljem. Time su htjeli postići, da se čestice DDT-a brže talože i bolje prihvaćaju na lišće, DDT u formi aerosolf pokazao se veoma efikasnim protiv mnogih insekata, DDT je u prvom redu kontaktni otrov i spada među t. zv. selaktivne insekticide tj. insektiidide koji djeluju samo na određenu grupu insekata, dok su za ostale (kao ,i zai žviotinje i ljude) neotrovni ili veoma mala štetnii. No´ DDT djeluje i kao želučani otrov. O tome kako djeluje na insekte postoji više teorija, no do danas to nije potpuno rašćišćeno. K o v a č e v i ć (3) smatra, da DDT djeluje preko okuismiih sensila i da otapa lipoide odnosno lipopircteinie, koji pofcrivajai vanjski sloj kože čuvajučj je od vanjsikib utjecaja. Tako DDT prodire kroz kožu i dolazi do živaca te uzrokuje paralizu. Prema V u kas o vic u (i,l) čestice DDT-a dolaze u dodir sa čvirstim slojem hitina i rastvarajiu se u liipoidima poviršinskog stoja kutikule i trovamje živaca počinje od njihovih završetalka. Velika prednost DDT-a u poredbi sa drugim insektima je u tome, što je ne škodljiv za ljude i životinje. Postoji ipak nekolilko podataka, iz kojili se vidi da, su pojedinci prema njemu osjetljivi. Kod avioakciije g. 11949, priimjetiii smo, da´ kod po jedinaca (pilota) izaziva glavobolju i lakše probavne smetnje. 183 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Materijal Za pokuse smo uzieii gubareva jajna legla iz šume »Čukor brdo« nedaleko Pakraca. Šuma »Cukor brdo« je bukova sastojjma, u kojoj smo 1950. ustanovili primarnu zarazu. Legla su bila normalne veličine. Broj jaja u leglu iznosio je prosječno 200, što znači da je usprkos normalne veličine jajnih legala taj broj bio manji nego što bi normalno trebao biti. Iz prosječno 99^/0 jaja izašle su gusjenice, kojih je zdravstveno stanje tokom cijelog pokusa bilo vrlo dobro. U V. razvojnom stadiju ustanovili smo nekoliko slučajeva poliedrije. Gusjenice, koje smo podlije dobili iz iste šume, zaostale su u razvoju i bile su u velikom broju tahinizirane, što u laboratorijskom uzgoju svakako nije bilo moguće. Tolkom cijeloga pokusa gusjenice simo hranili lišćem hrasta lužnjaka {Quercus pedunculata Ehrh). Gusjenice s^mo odgajali u zato posebno napravljenim insektarijima, kojima raspolaže Zavod za entomologiju. Oni se sastoje od drvenoga okvira sa stijenama od tanike žičane mrežei. Dno i poklopac također su od drva. Nastojali smo da hrana bude uvijek svježa, pa smo stoga hrastove grančice stavljali u bočice sa vodom, a svaki dan stavljali svježu hranu. Prostorije, u kojima smo uzgajali gusjenice, redovno smo zračili i polijevali, tako da je zračna vlaga bila na potrebnoj visini. Metodika Tehnika trovanja. Kaiko smo već sipomnenuli, Paraithioin smio upotrebljavali \i koncentracijama 0,025% i 0,05%. Pantakan koga smo upotrebljavali bio je produkcije g. 1949. Tvoirnica »Chromlos« u Zagrebu proiiizvela ga, j^e zia po´trebe šumairstva NR SloveMjie. To je bio neemiulgiflaini: ulja´nii naistvor DDT-a -koncentracijiC il6,5%. Naikon što smo ga zagrijali do eca M´C i dobro proimiućkali dodali smo 3% tvorničkog emulgatoira ,a zaitJm smo sa vodom napraviili 1% em´ulzijiu. Pantialkaini pnaiživO´ koinccn.triaoiije 5% Hlo je također pnoiduikciiija tvoimice »Chroimois«. Preparate smo priređivalii za, svalki pokus poisebno, osilm za I. i 11. staidiji, jer smio te poikuise postavilli isti dani. Kod (ispiitivaTija kontalkbnih otroi^a gusjenice su se dbJeno´ zapraišivale na posebno preuređenloij vagi, tako da je prah jedinoHično padao >na podlogu i gusjenice. U ovakovim slučajevima gusjenice isu se direktno zajprašivale određenom dozom, što je omogućilo ispitivainijie u ovom smjeru (određiivanje letalline doze). No kod tekućih sredstava nismo imali tehničkih mogućnosti da provedemo sličan postupak trovanja. Odlučili smo se stoga za uronjavanje grančica sa hnastovim lišćem u priređenu emulziju. Pustili simo da se ´Osuše, a onda smo palžljivO´ inia lišću ilji fciistom prenijeli gusjenice liz insektarija na zatrovanu hranu. Bočicu sa lišćem i .gusjenicaima stavili smo tada u stakleni cilindar. Ovim naičino-m postigli amo, ida j´e posutpaik za svaki isbađij mogao- biti proveden na jedniaiki način. Za, prskanje se niJsmo odkioiilli upria,ViO zbog toga, što se orno ne bi moiglo provesti jednolično, poigotovo me kod pokusa boje smo vrš´li lu raznim vremenskim razmaicima. Odabiranje gusjenica. Prigodom odatoliranjia guisjemica bilo je veoma važno, da one budu istog razvojnog stadija i da je po mogućnosti prošlo isto vrijeme od njihovog poiSljiednjeg presvlačenja. Odabiiranjie gusjenišca istoga stadija mije zadavalo naročitih poteškoća, ali zato nlije Mloi jediniositavno odlabrati guBJeniice listoga stadiiJB a koj´e su se presvukle isti´dan. Ovo- bSl se moiglo točnot pioistiiioii samOi onda, ako bi \lršiilii ilndividiualmi uzgoj´ gusjemica, što obzirom na velttlkiii broj gusjenica potrebnih za pokuse (prekO´ l´MO) niije bilo (moguće. Raizvojnli istaddj određivali smO´ prema veliičini čahure glave (Oranium), a između guBJoniica listoga stad^ija odabirali smo one, koje su . bile iste veličine. 184 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Pazili smo psi tome, da uzmemoi one gusjenice, koje su brstile i koje su bile pokretne (što je znak ida su gusjenice zdrave li da ne stoj´e neposredno pred presvlačenjem). Gusjenice koje se nalaze pred presvlačenjem otpoirnije su od ostalih, s obzirom na to da ih koža, koju će kod presvlačenja odbaciti, štiti od djelovanja otrova. Iako bii pO´ lodbaciivanjiu exuviie ipak došle u dodlir sa oitrovom ii uiglinule, slika ugSbanjw bila bii promjenjena u smislu pojiačane otpoirnois´ti gusjenica. Gusjenice, koje su pred pTesvlačenjiem prestaju žderaiti, troime su i, imaju srazmjerno malu glavu prema odebljalo.m tijelu. Takove gusjenice, kao li Oine koje su -ge tek presvukle, a koje se također razliikuju od ostalih, nismo uzimali za pokus. m m # » « SI. 1 — Prema veMčiiinii čaihure glave (Graniuim) određuje se staidij gusjenđce. Na sliioi se vidi rekioijla lu veiičiiiM čaihuina za gusjčiniioe gubaira I.—V. stadija. Za svaki pokus odabrali smO´ 30 gusjenica ,smaitrajući: da je ovaj, broj dovoljan da se izvede zaključaik o dj-eloviainju insekiffiloida. Pirema SteMwaagu ovaj broj ne bi smio da bude manji od .30. Radi kontrole zdraivstvenog stanja uziimali smo za svaki stadij iisti brioj´ gusjenica (50), kojie smo hrainili neo´trovamoim hranom. Iz ciliinidnai sa otrovainoim hrairtom uzimali! smo^ one gusjienice, koje bi preživj´ele 8 dama,, a da nisu uginule, i stavljali iih na nezatrovanu hranu, da bi utvrdili eventualno oporavljanje. No odmah moižemo primi´j´etiti da je ´takovib igusjcnica biloi veoma malo (itek u stariijim sta´dijiima) i da su one sve nafcnadmoi uginule. Od vrem,eina, kada smo stavili gusjenice ma zatroivanu hnanu, u određenim vremenskim razmaciima promafrab smioi djlelovanjie oitro´va i uklanjali mrtve gusjenice. Momcmat fiiiziiološke snwti gusjenice veoma j´e teako ustanoviitii. Mi smO´ to vršili na taj način, da smio gusjenice (ma itzgled miptve) sitavljali pod jaku elektriičnu lampu, zagriijavali je do D minutai i lagaino dodliirlivali iiglo´mi Ako. pri^ itome gusjemica me bi davala nikaikove znakove života, smatrali smo je uginulom. Nakon što je gusjetiiica zbog djelovanja otrova paralizovama´, ona još dugO´ daje znakove žia´ota. Lagani pokreti torakalnih i abdominalnih nogu su posljednji znakovi života, pa smo na to kod ustanovljenja smrti, obratili nainočiitu pažnju. Rezistentnost gusjenica prema otrovima s obzirom na njihovu starost Po23nata je činjenica, da gusjenice pojedinih vrsta i raznih razvojnih stadija pokazuju i različitu otpornost prema otroviima. To se tumači različitom morfološkom i anatomskom građom pojedinih vrsta, te većom težinom u odnosu prema površini tijela pojedinih razvojnih stadija gusjenica. Ovo vrijjedi prema G 6 s s w a 1 d u (1) i za želučane i za kontaktne otrove. Taj autor je nadalje ispitivao osjetljivost pojedinih stadija gusenica smrekova prelca. {Eymantria monacha L.), i utvrdio da se otpornost gusjenica povećava njihovom starošću do uključivo IV. stadija, dok je za V, stadij ta otpornost tako velika, da se ne da protumačiti jednostavno porastom težine tih gusjenica. On to tumači time, što gusjenice posljednjeg stadija žderu više neigo u sviim ostalim stadijima i sakupljaju rezervnu miateriju. Zbog povećanja izvora energije u ovome stadiju gusjenice su mnogo otpornije od gusjenica ostalih stadija. Kalandadz e je također 185 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 8 <-- 8 --> PDF |
utvrdio osobito veliku otpornost gusjenica V. stadija prema želučanim (arsen) otrovima. „ Mladim gusjenicama, koje dođu u dodir sa otrovom, presvlačenje ne uspijeva nikako iH vrlo r^etko, dok sa starošću broj ovakovih slučajeva raste. Prema itiomi© možemo račimati sa većim uspjehom, ako suzbijćunje vršimo u ranijim stadijima. Za djelovanje otrova važna je temperatura i zračna vlaga. U optimalnoj temperaturi i zračnoj vlazi gubareve gusjenice su prema otrovima otpornije nego inače. Prema G6sswald u (1) otpornost gubarevih gusjenica II. stadija je kod 20*0 najveća, dok kod više ili niže temperature ta atpomost pada. Otpornost je veća kod veće relativne vlage neovisno o optimalnoj zračnoj vlazi. Dlakave gusjenice su otpornije od gusjenica, koje nisu ili bar ne u tolikoj mjeri obrasle dlakama. Ovo se ne temelji prema mišljenju G o s- s w a 1 d a na morfološkim razlikama pojedinih vrsta gusjenica, već ima svoje razloge u njihovoj različitoj kemijskoj i fiziološkoj strukturi. Ispitivanje pH vrijednosti pojedinih vrsta gusjenica pokazalo J2´, da je rezistentnost gusjenica prema otrovima to veća što je pH vrijednost veća. Ta vrijednost je različita za gusjenice obrasle dlakama i one koje nemaju dlaka ili ih nemaju u tolikoj mjeri. Ova se razlika pokazala ne samo za gusjenice raznih vrsta, već i za gusjenice iste vrste ali razne starosti, pa čak i za iste gusjenice ali raznih spolova. Pored toga dlakave gusjenice većinom žive u vlažnijem biotopu, a sa povećanjem zračne vlage raste uporedo i otpornost gusjenica prema otrovima. Djelovanje otrova a prema tome i rezistentnost gusjenica prema njima ovisi o b i o t s k i m i a b i o t s k i m faktorima. No budući da u prirodi postoji ovisnost ovih faktora, to je veoma teško između njih odrediti oštru granicu. Isipitivanje pojedinih faktora može se provesiti i njihovo djelovanje točno utvrditi samo laboratorijskim pokusima, no oni imaju uvijek relativno značenje, jer u prirodi nikada ne djeluje jedan faktor izolirano od drugih. Tako treba shvatiti rezultate ovih pokusa, jer se oni moraju nadopuniti ispitivanjem i drugih faktora, o kojima ovisi efikasnost nekoga sredstva i koji utječu na odabiranje najpogodnijeg vremena i načina suzbijanja nekog štetnika, - Otpornost gubarevih gusjenica L—V. stadija prema insekticidima Pantakanu i Parathionu I. staddlj. Kod prvtoiga staidiiija pokazalo se djeliovanje Pantalkiana vrlo brz«. Već nakon par minuta prve gusjenice pokazivale su znakove trovanja. Nisu primjećeni tipični znakovi trovanja DDT-oim, ´kakove smo navikli gledati kod starijih gusjenica. Većina gusjenica ostala je na mjostu pairaliizovania. Nekoje su prednjiim djdloni tijela č´ini´le pokrete lijevO´ i desno. Nije bilo nikakovJh pokušaja žderanja, Nanioči´to je bilo brzo djelovanje 5% Pantakana u prahu, kO´d kojioga je unutar 24 sata bilo 90% gusjenlica mrtvih. Gusjenice I. stadija, otrovane na ovaj niačliin, ostale su na liSću nepomične sa uzdignutim zadnjnim dijelom tijela. Ovu ipojaviu primijetili smo samo za gusjeniice I. stadijia otrovane 5% Pantalkan prahom. Kod 1% Pantakan emullzije gusjenice su nigibale polaganije i ugibanje je vremenskii bilo produljeno do trećega diana. — Kod Parathiona je djelovanje nasitupilo također veoma brzo. Već istoga dana 186 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 9 <-- 9 --> PDF |
gulSjienice su bi´le ismoibdilizdttiaiti© -bilo na tlu ili lišou. Za prvlih 24 sata uginulo je 80% gusjenica. Ostali dio uginuo je u naredna, dva. dama. II. stadij . Poikusi sa gusjeniicama II- stadija plO«ta´^^ljelni su istog dana, kad i omi za gusjenice prvog stadija. Djelovanje otrorva viremieinski se nije razlikovalo od djelovanja na gusjenice L stadija. No u načiTiu djelovanja mogla se opaziti razlika ilzroeđu Pamitakana i Parathiiotna. Guisjeniiioe otrovame Pairathionom spuštale su se po nitima na tlo i ostajale ovdje neparndične, ili sa povremenlim inaglim trzajima. Većima uginulih »(usjiemica bila je zadnjilm krajem prfflijiepljena na podlogu. ^^arfar,iti ^ttae^aftf^ 1 "´y "^^ r^r:^ 4 7j/ .. <´ L // i ^^ / ...^:-´ 1´ 1 il -i / r: ´i1 1 / / 7 / / // 1 / \ ´ ´ / ^-, ^..^ f/i i / ^inkikan tKtihga 1X ]__ /"´´ ´ / ´ / lnh Jij \il 1 1 Z. /^ i / / #´-´ s.*€. »« r ., ^ V 5: V t~ -^ * Gralfaik´on 1 — Djelovanje li% Painitakan emiuilzije ma gubareve gusjienice I.—^V. stadija; Grafikon 2 — Djelovanje S*/« Panitalkan praha na gubaireve gus-jenice I.—V. stadija. III. stadij . Pantalkan prašivo i kod ovoga stadijia najibrže je djelovao. Već jedan sat po kontaktu sa otrovom 75% gusjenica bilo je nepokretno; u vremenu od 2>i; sata bile su sve u takovom stanju. Do ugilbanja je ipak došlo tek slijedeći dan. Gusjenioe otrovane 1% emulziijO´m poikaz:iiva,!ie su znakove tipiione za trovanje DDT-om, ali je tok ugibanja i ovdjie bio spoiriiji nego kod Pantekanai u prahu. — Pairathiiion je na jedne gusjenice djelovao^ talko´, da su bile nepomlične, a druge su pokazivale trzaje slične onima kod gusjenica« otrovanih DDT-em, i intenzivniji su bili, kod koncentracije 0,05% nego kod koncentnadije 0,025%. Ugibanje je tnajalo dulje nego« kod oba preparata Pantakamja, Kod 0,025"/o komeentriaoije 3 gusjenice uspjele su se presvući, no kasnije su i on© uginule. rV. stadij . Panitaikan (loba preparata) doibro je djelovao na gusjeniice IV, stadija. Zabilježeni siu prvi znakovi trovanja već nakon 2l5 minuta. Jedan sait nakon stavljanja na hranu, zatrovanu Pantakan prašivoim, 50% gusjenica bilo´ je na tlu. Veći dSo gusjemiica nije se mogao kretati. Dizale su glavu i prednji dio tijela kao da traže nešto po ziraku. U iovom stadiju jasno jte primjećena razlika i u ponašanju gusjeiuca otrovanih Panitaikan prahoim od onih otrovanih 1% Pantakan emulzijom. Kod trovanja (gusjenica Pantakanom odnosno preparatima na bazi DDT-a, mOižemo ´razlikovati dvije faze. U prvoj fazi gusjenice postaju nemirne, njihovo kretanje je življe a povremeno dižu glavu i prednji dio tijela, ostajući u tome položaju po nekoliko časaka. Malo po malo zadnji dio tijela bude paralJzovan, a gusjeniice ne mogu: njime kretati već ga tromo povlače krećućii se toiraikalnlim iflogamia´. Doskoira budu paraliizovane i nastupa druga faza. U ovoj fazi gusjenice se ne moigu kt^etati, one se trzaju i bacaju kao elektriiziirane savijajući se sad na jednu isad na drugu stranu. Ovafkovo stanje može potrajati i nakOliko dana. Pokreti postaju sve tromiji, svode se na pokrete pojedinih segmenata i nogu te konačno sasvim prestaju. Uginule gusjenice su krute i reducirane veličine. Kod Pantalkan prašiva prva je faza kratka ili je uopće nema, te nastupa druga faza, koja završava ugibanjem gusjemiica. Kod Vio Pantakan emulzije prva fazai rijetko iizostaje. Ona traje katkada nekoliko satf, a onda tek nastupa druga faza. U ovome stadiju kod oba preparata meke su gusjtenioe uspjele da se piresvukii ali su poslije uginule. U oba slučaja one su 100% uginule, samo s tom razlakoim što su kod Pantalkan prašiva počele prije ugibati a kod 1% emulzije prvoga dana nije bilo mrtvih gusjeniicai. One su počele ugibatli tak poslilje toiga vreimena. l%7 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Kod ParatMiona ;u oibim koinceetTaciijam,a gusjiemice su uzimale zatroivanu hranu li to kotd ikoncentraici´je 0,035"´/o zmatinio više neg;o ko´d 0,05%. U prvom slučaju koliiči´na izmeta je mjierilla 0,7 ccan a- oij dirugoimi 0,´l´ com. LiSće jie u prvom slučaju bilo pojedeno cea 30% a u drugome cea 5%, Gusjercice su zamaizale paip´iir ina podfozli prljavo zelenom tekućinom. Na anataom diijelii pPimjeitiiM´ smo: prljavo zelene izmetiine sa kojom su´ se gusjenice priJj´iiepi´le za podlogiu:. Nekoje su ostale da vliise na lišću pričvršćene jedniim parom abdotminalnih nogu. 1 u ovome stadiju neke gusjenice aiispjel´e su da se presvuku no poisMje su ugainule. Iz gralSkcea br. 2 i 3; vidi se, ida je većd´ d´io gusjeniica: IV. stadiju uginiuo prije nego one III. stadija. Ova naoko proti´viuriijeičnoisit ima svoje razjašnjenje u´ činjenici^ da su gusjenice ovoga staidijja ždeirale zatrovanu hramu, pa je PairathiOin: djelovao ii kao koHtaiktni i´ fcaio želuičam Oitrov; time jie svalkako biilo povećana nj«gova e´fdikasnoist na gusjendce. Ovo vri´jtdi za obe koincemtna´oiije Pairathiloina kojie smo i^pi;tivali. >,„tal,l.t It^/hhU ´"/ ^t^´-^-f´ 1 ; ´ y ! t y^ ^—~´-´ ---´ .´ ´ ,´ /´I / ___r"-b;-~ ´´ i li / / ´ ´´ ! : / 1 li / / J / / / ,. ta /r//. i / ^ /.´ / . / ThtaUion Obs% L.. " /. y i. si a´^´J „ 3. ec .. 6" 1 "´´ TL, ,_._ EZ ´ S ^»^ S-" w^i ^ i i ´ i . -´ *. * f. ŠA ´ Grafikon 3 — Djelovanje O,0l2l5% FaTaithiioina na gubaireve guisjenlke: I.—V. staidija; Gratikon 4 — Djelovanje 0,05% Parathiona na gubareve gusjenice I.—V stadija. V. stadiij, Kalko se vidi w. graifikona 1(—4´ gusj-emice V. s tadiija pokaizale su vdliicu otpoinnost, za razliku od ostailih stadija/ i premai iPamtalkanju i prema iFđrathionu. Kod Pantakana su počele ugibati tek nakon drugoga dana, iaiko smo -prve znake trovanja ipriilmjfetili kod SVu praha već niakom pola sata. Kod 1% emulziijie pokušale su žderati zaitrovamu hirainiu.. Kod Pairathioina su žderale zatrovanu hranu još više nego u IV. stadij.ui. Niti kod Pantakana naiti, ikodi Parathiona mije postignut 100% mentalitet gusjenica. Kod-5% Pantakana dobilii smo na: konou 10 kiufculjiica, kod ll*/o emulzajte 5 kukljica i 5 gusjenica Tiginulih zbog polfedrije. Kod Parathiona konc. 0,05% dobili smo 5 a kod 0,026% 3 kukuljSce, dok je jiiekoJiko gusjieiniiicai biilo´ stavljeno ma netretlranu hranu (da se ustanovi oporavak) ali su poslije uginule. Iz kaikuljica nisu izašli le p tirii« Uporedenjem grafikona br. 1—4 vidi se, da je mortalitet velikog djela gusjenica I. i II. stadija veoma velik već prvi dan po tretiran,ju. Gusjenice ovoga stadija su veoma osjetljive ma sve otrove i koncentiracije koje smo ispitivaili. Gusjenice III, i IV. stadija rezisteintnije su prema Parathionu nego prema Pantakanu. Gusjenice V. stadija veoma su rezistentne i prema Pamtakanu i prema Parathionu. Kod Parathiona je ugibanje počelo nešto prije nego kod Pantakana. Kod Pantakana je ugibanje počelo tek između´ drugog i trećeg dana. U kontrolnim insektarijima, gdje smo hranili gusjenice netretiranom hranom uginula je jedna gusjenica I. stadija 3. dana po postavljanju u in sektarij a 5. dana još dvije gusjenice. U V. stadiju uginulo je 5 gusjenica od poliedrije. U svim ostalim stadijima nije uopće bilo ugihdnja. 18% |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Grafikomima br. 5 i 6 uporeden je tok mortaliteta gusjenica I, i II. stadija uslijed djelovanja P/o Pantakana i 0,25"/o Parathiona. Evidentno je mnogo brže i jače djelovanje Parathiona u koncenitraciji 0,25´´/o od V/o emulzije Pantakana. Gotovo neznatna je razlika u oitipornosti gusjenica I. i II. stadija prema navedenim insekticidima. l*rhJiUt , , . "I sia 7"°" .fot/a/,UĆ ^ 1 sfadii 1 » 1 1 " 1 1 t t 1 1 io 1 1 t 1 1 t 1 Uo 1 1 TO T i \ \ J ´ \ \ 1 \ I T Y rr—f r ff ^´´ -( :/ vi 1. ^ f R f(an (Ptii-afh´On Oojs;´ .ra/ 7 O´o Grafikon 5 — Komparacija toka ugiba.nja gubarevih gusjenica I. stadija otrovanih 1% Pantalkanam i 0j025"/» Pairaithđoiniotm; GraiMkon 6 — Komparacija tdka ugibainja gubaireviilh igusjcnica II. stadija oitPoviaMiih 1% Pantakanam i 0,OŽ5*/i> Paraitkioinoim; Gralfiikoin 7 — Komiparaoiija toika ugibainjia guibareviih guisjenilica III. staidija otrovamih \% Pantakainam" i Oj025*´/o Pairalthiiioiniom; Grafikon 8 — Komparacija toka ugibanja gubarevih gusjenica IV. stadija otrovanih I % Pantaikanom i 0,025´´/´o Pairathioriom. U III. stadiju (graf. br. 7] gusjenice pokazuju veću rezistenciju prema Parathionu nego prema Pantakanu. Prema ovome bi mogli zaključiti da će se jednako ponašati i gusjenice IV. stadija. No kako vidimo iz grafikona br. 8, gusjenice IV, *tladija poidlitježu prije djelovanju Parathiona nego Pantakana. No moramo znati, da je Parathion do III. stadija djelovao isključivo kao kontaktni otrov, jer gusjenice nisu jele zatrovanu hranu. U IV. stadiju, kako smo naprijed spomenuli, one su se hranile zatrovanim lišćem. Na njih je. dakle, Parathion djelovao i kao kontaktni i kao želučani otrov, što je svakako ubrzalo njegovo otrovno djelovanje. Smatramo, da je zbog istih razloga njegovo djelovanje u poredenju sa Panitakanom bilo brže i kod gusjenica V. stadija. Gusjenice V. stadija pokušavale su da žderu također i hranu zatrovanu P/o Pantakanom, no u mtnogo manjoj mjeri nego štO´ je bio slučaj kod Parathiona. S obzirom na broj dana koji je potreban da se postigne lOC/o morta litet, iz grafikona br. 1—4 vidljivo je ovo: gusjietnice do IV, stadija otrovane 5´´/o prah-Pantakanom ugibaju prije nego kod ostalih preparata i koncen tracija koje smo ispitivali. Potpuni mortalitet postignut je nakon 4 dana, l^/o Pantalkan emulzijom i 0,025*´/o Parathionom postignut je lOO^/o mor talitet do konca 6, dana, dok je sa 0,05*´/() Parathionom to postignuto jedan 189 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 12 <-- 12 --> PDF |
dan prije, t, j. nakon 5 dana. Kod svih preparata gusjenic e V. stadija pokazale su neobičnu otpornost i uginule (izuzev onih koje su uspjele krizalidirati) tek nakon 8 dama. Na koncu smo grafikonom br, 9 prikazali djelovamje Ić.S^/o Panitakana, koji je u obliku aerosoli bačen iz aviona prilikom suzbijanja gubara avio 44* Fsfa Uf,´/ 1 /«o JC, _ »/-.. lita MomjofvtfJoČa ht4 1>9 / \ ,* / JM V N i \ / / 0 \ ^ J ´ \ " 0) 1 \ V^ V k s.^ i" ^a 1!4 # 4 « i i d> *l *t /»Wbi> m^ ^1 /.-; i ) ´? \ ls i Kan. < 9´araiHioa. Graifiikon 9 — Kompairacija toikia ugiban ja guibairevih gusjeniiioa V. staddja ofcrovaim+i 1% Pantekanom j O.OBSo/o Parathicmoin; Grafikon 10 — Tok padanja gubaJffevih gusjenica II.—IV. stadija na kontrolnu plodu, uslijed djelovanja Pamtaikan-aerosoli, u šumi Dubovica, zamagljenoj maja 1949. metodom g. 1949. na šumu Dubovica (kraj Vinkovaca). Tom prilikom bačeno je 2,5 kg po ha. Na kontrolnu ploču palo je od 7. V.—17. V. ukupno 1042 gusjenice. Šuma je bila zamagljena 6. V, Najveći broj gusjenica nađen je na ploči drugi dan po zamagljivanju. 11. V. izvršeno je doknadno zamagljivanje, pa broj gusjenica nađenih na ploči ponovo raste. Gusjenice su bile u II.—IV. stadiju. Uporedimo li ovaj grafikon sa grafikonom djelovanja P/o« Pamtakan emulzije (graf. br. 6—8) u laboratoriju, vidjet ćemo da u prirodi tok ugibanja prikazuje nejednolična linija. Uzrok ove nejednoličnosti je pored abiotskih faktora i činjenica da se u prirodi gusjenice istovremeno nalaze u raznim razvojnim stadijima. Sp.aić* je pnililkom utvirjđfflvainja uspjeha suzibiijanje aviiometodoim, koje je izvršeno >1*>49. u šumama kraj SI. Broda^ dobio rezultate, (koje smo prBkaizali u pril, tabeli Kolićina »čistog« j Proicent Stadij u kome su se Šuma DDT-a po 1 ha j uništenja nalazile gusjienice grama [ (uspjeh) Mrsuinjiski lug li25 97,44% pretežno II i III Doinja Dolca 20O 99,07»/» pretežno III Jelas 350 - 93s0l6% III i IV Iz rasprave ing. Spaića u rulkoipisu. 190 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Iz taibele jie jiasno, da kod suzbijanja gusjemiica, ko^e se nalaize u višim raizvojmim stadijjlnua, treba viiše msekfiioidia n&g/o ilnace. I pored -toga uspjeh suz:bijianja će bita manji nego kod suzbijanja mladih gusjenica.** » Ovo nesumnjivo dokazuje, da je od veliike važnosti, kako iz ekonomS´kih razloga tako radi postizaivanja što većeg procenta uspjeha, izabrat i pravovrijeme suzbijanja. Na terenu to ne će biti moguće bez dobro organiziranei mreže opažača, koji će pratiti ekloziju gusjenica. Na osnovu tih podatalka može se izabrati redoslije d šuma, koje će se zamagljivati. Ispitivanje djelovanja Pantakana i Parathiona na gubareve gusjenice I.—V, stadija treba shvaitiiti kao jedan podatak više za pravilnu ocjenu vremena suzbijanja tim insekticidima. Zaključak Iz svega što smo naprijed izložili možemo zaključiti: 1. U djelovainju Parathiona u koncentracijama 0,025´´/o i 0,05´´/o na gubareve gusjenice I, i II. stadija nema bitme> razlike, U oba slučaja postignut je u kratkom vremenu 100*/« mortalitet. Gusjenice III. i IV. stadija pokćizuju veću rezistenciju. Djelovanje ovog otrova je jače na gusjetdce IV, nego III. stadija. Ovo proizlazi Oituda, što gusjemice IV. stadija žderu zatrovanu hranu, time je djelovanje otrova pojačano, jer djeluje u tomie slučaju i kao kontaktni i kao želučani otrov, Zderćinje je osjetno jače kod koncentracije 0,025´´/o nego O.OS^/o, V. stajdij pokazuje mnogo veću otpornost od svih predašnih stadija; mont)alitet gusjenica ovog stadija nije lOO^/o, već irsnoge gusjenice uspiju da krizalidiraju. Iz kukuljica ne izlaze leptiri 2. Pantakan prah djeluje na gubareve gusjenice I.—IV, stadija brže nego P/o Pantakam emulzija, no djelovanje jednog i drugog je vrlo dobro. I ovdje gusjenice V. stadija pokazuju neobično veliku rezistenciju. Djelovanje emulzije dolazi nešto više do izražaja zbog minimalnog žderamja njome zatrovane hrane. Hranu, zatrovanu Pantakan prahomi, gusjenice ovoga kao ni ostalih stadija ne žderu. 3. Uporedujući djelovanje oba preparata dolazimo do ovih zaključaka: Parathion (0,025´´/o i 0,05^/0) djeluje na gusjenice I. i II. stadija brže i jače od P/o emulzije i S^/o praha Pantakana. U III. stadiju njegovo je djelovanje nešto sporije, no u IV. stadiju ono opet djeluje brže i jače od Pantakana. Uzrok ovoj činjenici treba tražiti u tome, što su gusjenice I,—III. stadija nisu jele hranu tretiranu Parathionom, pa je on tu djelovao samo kao kontaktni otrov. Na IV. stadij on je djelovao i kao kontaktni i kao želučani otrov. Pantaikanom tretiranu hranu gusjenice su odbijale (izitzetak je V. stadij i l^/o emulzija). Gusjenice V. stadija pokazuju u svim slučajevima ** Kad jsmo vršili suzibiljianjie gubairevih gusjenica aivitomeitodom g. 1949. u šumi TuropO:ljeki luig kraji Zagreba, bile su ome u V. stadiju. Prije nego je DDT poeeO´ djelovaiti´ na gusjieniiice, našli simo na tlu veliki ibroji tabiina. Nema sumnje da je njihova pojava vezana sa vreimeno j´Oiš jedan krupan iriaZlog, da je bolje suizbajati gusjenice dok su mlađe. 191 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 14 <-- 14 --> PDF |
itmogo veću rezistenciju nego u ostalim stadijima. Djelovanje Parathiona zbog žderanja njime tretirane hrane ipak je nešto jače. 100"/o mortalitet nije poistignut ni u jednom slučaju, 4. Suzbijanje Pantakanom može se vršiti do IV. sitladija, no najbolje je vršiti dok su gusjenice u II.—III. stadiju. 5. Sa Parathiotnom miože se također vršiti suzbijanje do IV. stadija. No ako su gusjenice već u IV. stadiju, bolje ih je suzbijati Pantakanom, jer će neko vrijeme i nadalje žderati hranu tretiranu Para´thionom, i time počinitli daljnje štete. Osim toga Paotakan ima veliku predmost, da nije otrovan za ljude i živoiinjel, 6. Suzbiijanje gusjenica u V. stadiju ne možemo preporučiti, jer su neobično rezistentne prema otrovima. No alko se ipak vrši, mora se računati sa pojačanom dozom odnosno koncentracijom, što znatno utječe na ekonomski efekt suzbijanja. Lit er at u ra: 1, Go!Sswald : Die W´iir´kiuin:g deis Kooitafa^gdlftes Pyrethirum auf FomstischadMinge unter đem Eiiifluss der phisiologischen Disposition dcr Schadlinge und der EinW(irkung van oekologiischen Aussenfaktorcn. Zeitschrift fur angw. Entomologie XX. Heft 4, 1934. 2, Friohberger : Untereuchuing uher das Verhailteri des Insaktizids Di´atyl^nitrophenvl- thiophasphat (E-605) aoif und in der Pflanzc, Hofchen-Briefe fiir NVissenschaft imid Praxi:s. Hcft 2l, 11(94(9. 3. Kovačeviić ; Primjenjena entomologija I, 1950. 4. K o vač e vić : Osvrt ma masovnjui pojavu guibaira. Institut za šum. istraži van ja Min. šuimarstva NRH, svez 3, »Maisovna pojiarvia i´ suzbijanje globama«, Zagreb 1949. ´5. Me l Js: II Dicloro-Difeniil-TricloTretano (ODT) e le sue applicazioni in Italia, 1949. 6. Spaić : Suzbijainjc gu/haira aviiometod´oim. Inistiltut za šum. siiitraživamja Miin. šumarstva NRH, svez. 3, »Masio´vnia pojiaval i suzibanje gulbara«, Zagreb 1949. 7. Sch´mfliidt: Lai^oiratorijisko ´iispiitivanje keimJjt^kiih siredstarva; za ´unJštiavanje gubaira (Biioioški pidkuisiil). Ilnstiltut za šuim. istraživainj-a Min. šuraarsitva NRH, svez. 3, »Maiso\´na pojava i suzbiijainje guibaira«, Zagreb 11194(9. 8. T´ha J enh o r s t: UnitersuchTJing iiiber diie Wir(kurug voin KointalfctstaojibsmJItteln auf Pieris brassic^e L., ZettischrJft fiir angw. Entomoloigiie XXIII. i^&T. 9. Trappm^an : Schadlingsbekampfung, Leipzig 1927. TO. Vajda : Klimatske okolnosti i gradaicijia gilhara u iraizdobljiu od godiibe 1942, do 1948. Institut za šum. istraživanja Min. šumairstva NRH, svez.-3, »Masovna pojava i suzbijanje guibaira«. Ili. Viuikaisoviić: foselkititid DDT, Bgd, 1(94(9. . LA RESISTANCE DES CHENILLES DU LIPAR (I—V STADE) CONTRE PARATHION ET PANTAKAN L´aiuteuir a trailtć les chenSes du Mpaire (L^rnainitria d&pair, L.) par Para´thion em ooncemtratibn de 0i,0!2i5% et O,i0i5°/o, pair 16,5% d´e Panitalkam (DDT) em l"/o d´em´ulsiiom et par 5% de Panitaikain en poiudre. L´etificaciite dles iinisie´Ctiicides a ete oibservće sur les chenilles du 1´=´" j´usqu´aiu \^ stade. 11 n´y a pas de difference cntre l´effct q´ue Parathion produit sur les chenilles du Jer et II´^ stadie. Dans le IV*: sitade les cheinalles miainigent la pature emtpoiiisonnee, ainsi ce poision, &n a^anit eSfet comme poiisoin de oointaictc ot comime poiisom d´estomaic, monH tre unc efficacite tres vite |iUT les chenilles du IV<= stade que sur les chenilles du III stade, bien que celles-ci ´soient plus jeuncs. Dans le V stade les chenilles ont une resisteince pluis gramde que dains les auitres vstades. . 192 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Le Painitaikara inointire on bon ©ffot suir les chemilles de toius les quatre stades. En forme de poiudire dl a reifEet plus fort q´u´ en, foirme d´emullsion, Iciji on voiit bjien ckiiir refficaoite plus grainde des pTeparaitions usees sur les cheai´illes plus jieumes, Dains le I^r et IJs sitaide le ParathiioM est plius effioaice qiue le Panitakae. Dans le fll<= stade Piantaikara a plus grande eifificaoiitć et dans le IV" stade Paraitbioin, Parathiio.n dans ee etadc est plus efficaice a caiuse de ćela q´ue les chenilles mangent la patuire empo´Jsoinnee et le poisoin miontre son efifet comme poisotn de contacte et comime poisom d´estoimiac, Le ´miOTneint ptas oppiortuin pioiur eintreprendire le traiiitemenit des cbemiilles par ie Pa´otaikan est le temps oii clles se trouvent ´dans le II<^—III´´ stade, mais la luttc pe^ut etre faiite avec succes j!usqu´´au IV<^ stade. La lutte cntreprise par Parathion cn concentration de 0,025 et 0,05% peut etre faiite aussi jusgu´au TV´^ stade. Lorsque les chenilles se trouvent en IV« stade, il est !mie(ux se servir de Pantakan que de Parathion, parče que les chenilles, en mangeant la pature empoisonnee, font encorc de detrimcnts. On ne ooinseiHe pas de ifaiirc le traiteimsoit sur les chenilles de V^ stade, parče qiu´enes ant aloirs uine resisitaince ´tres grande et il faiudnaiit employer beaucoiup plus d´insectiioide cit cn plus grainde coinccmtirataoin, c´est quc n´est pas conveiiiable. Ing. Zdenko Tomašegović fZagreb): -* . SAVREMENA ISKUSTVA I REZULTATI ŠUMARSKE FOTOGRAMETRIJE Ukupna površina zemljišta FNRJ snimljena iz zraka — aerofotogrametrijski — povećava se iz godine u godinu. Uvodna, kriffcična faza aerofotOigrametrijic — početak opsežnijih radova sada je i kod nas prebrođena. Prve, razmjeimO´ velike investicije izvršene su, tako da sada u FNRJ raspolažemo sa nekoliko potrebnih fotokamera, autografa i redresera. Uvjeravanja o ekonomičnosti aerofotogrametrije bila su naročito uobičajena u periodu pred dvadeset do trideset godina. Primjenom fotograme tri jskih metoda postaje štednja vremena, ljudi i novaca toliko očita da će spomenuta uvjeravanja biti s vremenom sttvišna. Neracionalno bi bez dvojbe bilo da se šumarska struka ne bi koristila tim bogatim kartografskim — aerofotogrametrijskim — materijalom. Svrha prikaza što slijedi trebala bi da se sastoji u upoznavanju čitaoca sa nekim tekovinama šumarske fotogrametrije posljednjih decenija u svijetiu (uglavnom sa onima u S. A. D., Njemačkoj, S .8. S. R,-u te Čehoslovačkoj). Po rezultatima primjiane fotogrametrije u šumarstvu do tridesetih godina ovoga stoljeća s jedne se strane nalazi S, S, S. R. gdje su se, vjerojatno obziroim na golema područja šuma te prema općem stanju tadašnjih tehničkih sredstava, primjenjivale uglavnom primitivne metode aerofototaksacije. Njemačka Hugershoffova škola teži u svojim fototaksacijsfkim radovima za što većom točnosti. Ta škola primjenjuje skupocjene instrumente kao što su Stereoplanigraf, Aerokartograf i slično, a ispitivanja vrši na jednoličnim sastojinama pokusnih objekata u Saskoj. Dok su s jedne strane Rusi često primjenjivali za rad lupu i okularno procjenjivanje na 193 |