DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 22 <-- 22 --> PDF |
srednj e visin e dominantnih stabala u sasto-jini, Spurr navodi da je odnos između zbiljne drvne mase i drvne mase koija se odredi Chapmanovim tablicama 0,92 t, j, zbiljna masa je 8»/o niža od one koju daju te tablice. Slične tablice izrađene su i za neke druge vrste drveća S. A. D., koje na određenom bonitetnom razredu i za »normalno« obrasle sastojine daju drvne mase za jedinicu površine (akri) na temelju totalne visine ili tzv. vidljive visine na snimku. Budući da se smatra -da temeljnica može biti u najužoj vezi sa projekcijom krošnje kod intezivno uzgajanih sastojina, bar do neke starosti, tO´ se pri određivanju drvnie mase pored visine uzima kao ulazni argumemat i veličina projekcije krošnje. Na bazi podataka prof. Chapmana izradio je W a 11 e r M e y e r god. 1942, tablice za P i n u s T a e d a, koje na osnovu dvaju ulaznih argumenata — visine i staro st i — daju indeks staništa, Poimoću tih tablica Mever izražava i predvidivi prirast vodeći u svom zaključivanju donekle računa i o promjeni S/klopa kroz naredne godine, Kaiko. netočmi mogu biti podaci o drvnoj masi koja je Oidređenia na bazi´ gornjih pretpostaivalka svjedoffl priimjier u spomenrutoj Spurrovioj knjSizi ina str, 297, Za d´eset sastojiiina Pimuis strobuisa xi šuimi Hairvand forest, čdijle su sie drvne mase kretale iizmeđu 40-000 i SOlO.OOO kubičnih (Stopa, odTedetna! je pot jedinom opažaiču" drvna miasa. fotogrametrijskim putem. Po drugom opažaču istim je sastojinama određena, masa terestričkim naičino^m. Za pojedine sastojine aiskazala iSu se odstupanj^a, koja su se kretala iizmeđu — S.S´/o do + 67,8% dok se ejelofcupna drvna masa: za svih deset aastojiiina razUkovala za svega 8,6% od zbiljne drvne msae. Fotogrametrijsko´ određivanje drvnih masa baiziiralo se na vidljivoj´ visini i sklopu. Za preborne šume drvna bi se masa dala približno ustanoviti na temelju tkzv, »Wu c h s r a u m p r o f i 1 a«. Na određenim, dovoljno gustim, razmacima pomoću stereoinstrumenta nacrtaju se profili kroz sastojine, koji profili sadrže liniju tla i liniju krošanja, koje se nalaze na tom potezu, Aritmetska sredina površina dvaju takvih susjednih proKla pomnožena sa njihovim razmakom daje volumen onoga prostora koji zaprema zeleni asimilacioni aparat zajedno sa deblima i granjem. Ovaj volumen pomnožen sa tzv. indeksom _gusitoće trebao bi dati drvnu masu sastojine. Pokusi Dr, C h r i s t o p h a N e u m a n n a^) za Tharandtski revir dali su za smreku iznos toga indeksa 13 X IO"* odnosno 20 X 10"^. Tamo gdje točnost određivanja drvnih masa današnjim fotogrametrijskim metodama ne može zadovoljiti mogle bi se ovako (približno) određene -drvne mase upotrijebiti bar u terestičkoij inventai^zaciji kao prethodne veličine pomoćui kojih bi se mogao izvršiti raspored primjernih ploha u pojedine sastojine prema njihovim težinama. Veći napredak u određivanju drvnih masa očekuju razvojem spomenute Continuous Strip metode. Iskustva u svijetu pokazala su, da se zračni snimci mogu uspješno upotrebljavati i za rješavanje nekih pitanja u vezi sa eksploatacijom´ šuma, pri utvrđivanju šteta od požara, insekata ili nekih biljnih bolesti pa zatim pri radovima na pošumljavanju i raznim istraživačkim radovima^). -) Dr. C Neumann: Bedtrag zur Vorratsermdttlumg aus Luiftmessibildem, Jena 1933, ^) DT, N , ´Bairkd: Die Photogrammefcrie im FoTstwesen, Berlin 1936. < 200 |