DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 18 <-- 18 --> PDF |
upotreW zemljišta i t. d. Kod današnjih korigiranih objektiva mogućnost te interpretacije, obzirom na dimenzije snimljenih objekata ide razmjerno daleko t. j. na snimcima se mogu dešifrirati još detalji koji imaju dimenzije oko 30 cm. Snimci iz zraka mogu nam dati neka saznanja o staništu, vrsti drveća, sklopu promjieiru krošnje, visini stabala, te površini pojedijiih kulfura odnosno sastojina. Indirektnim mjerenjima na snimcima može se uz izvjesne pretpostavke i sa ograničenom točnosti odrediti prsni proDmjer stabla te drvna masa sastojine ili stabla. Stanište. Kod klasifiakcije staništa´ pomoću snimaka iz zraka formirana su u S. A. D. samo tri bonitletna razreda za potrebe šumarstva što je i razumljivo ako se uzme u obzir da je ikvantitet i kvalitet informacija sa tih snimaka ograničen. Tamo^ gdje se na temelju fotogrametrijskih snimaka može izvršiti klasjfikacija stojbine kao najvažniji kriterij smatraju u S, A, D. topografske odnose terena, geološke formacije (na koje zaključuju direktno ili indirektno), vegetaciju, te odnos između visine stabala i promjera krošnje (the total height-crown diameter ratio). U pogledu topografije daje nam trodimenzionalni optički model (treća dimenzija je, uslijed velikog razmaka uzastopnih snimališta u zraku, naročito izrazita) mnogo podataka. Sto se tiče šumske vegetacije (u pogledu njenog pridolaska) u vezi sa bonitiranjem tla ova je često karakteristična za izvjesne topografske forme (vrhunci, doline, zaravanci, padine). Do nekog saznanja o geološkim formacijama dolaze putem razmatranja topografskih značajki (na pr. fluvijalni depoziti u ravnici blizu rijel^a). Nadalje na geološke formacije zaključuju po stepenu i načinu površinskog odvadanja vodei, po tonovima boje tla, po biljnom pokrovu, erozijama ili upotrebi okolnog zemljišta. Ray Bourne u svojoj raspravi: »A erial Survey in relation to the economic developmentofnewcountries, withspecial reference to an investigation carried out in norther n Rhodesia « (New York 1928.) donosi podatke o odnosu tipova vegetacije i pripadnih geoloških formacija u Sjevernoj Rodeziji. On ie došao do zaključka da se na snimcima mogti utvrditi aluvijalne formacije, uklopljeni blokovi granita, gnajs, stari škriljevci te recentne sedimentarne naslage pomoću njihovog topografskog smještaja općeg izgleda vanjštine, te biljnog pokrivača. Da li su ovakve tvrdnje presmjele ili ne za naše prilike trebala bi pokazati budućnost. Za klasifikaciju staništa — kako je poznato — od posebnog je značaja vegetacija. Pojava neke vrste drveća ili neke gnipacije vrsta na određenim topografskim formacijama često je bila dovoljna za identifikaciju tipa šumske stojbine. Ovim problemima bavili su se — vezi sa aerofotogrametrijom —- američki istraživači Robbins i Losse u raznim dijelovima svijeta između god. 1928. i 1942. Vrste drveća. Velik napredak dostignut je u S. A. D, u pogledu identifikacije vrsta šumskog drveća. Individualno za razne vrste drveća po raznim područjima te za razna doba godine biraju vrst filma i filtera. Prednost se daje modificiranoj infracrvenoj ljetnoj fotografiji ili pćunhromatskpj jesenskoj, Naročito prva vrsta daje potrebne konittaste. Iz razumljivih razloga za utvrđivanje bjelogorice rijetko primijenjuju zimske snimke. , 196 |