DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1951 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Instrumenti, Kad se goivori o priimjenii u šuimiarstviu i želji da se ta primjena razgrana u širinu, onda je upravO´ nužno ´istaći potrebu za j e,d n o s t a v n i m fotogrametrijskim instrume´ntima i priborom koga mnogo priimiijenjuju baš u S.A.D., a ne pomišljati — bar ne za sada — na skupocjene veće instrumente produkcije Zeissa, Wilda, Nlistria i drugiih. U šuma-rskoj fotograme tri jii miogli bismo razliko´vnati dvije glavne faze Padova: prvo geodetsike preidradnje za sastrav goispodairskih osnova i drugo određivanje oiniih takisaoiomih elemenata kojii fcii se u svakom pojediiijom s´lučajii mogli sa potrebnom točnosti na optičkom .modelu odrediti K-ao oiptimalna mjerila možemo uglavnom smatrati ona, kojia misu sitniija od 1 : 10,000, Smatra se da za šumarske svrhe dostaju jednoistavniiijii iinstrumieoti kaio: što su ziroalni stereoskopi na rasklapanje uz dodatak piosebnoig stereormetra. Ovij stereoskoipi moglii hi zadovoljiiti uvelike u po ´gletlu točnosti, kad bi se raspolagalo sa strogo olkoimitim snimcima. Za sllučaj takovih snimaka dbo je U. S. War Departmente, u svojim prilruičndtoima za god. 1949., za doibre zrcalne stcTeoskope (na pr. Ste^eOlCOlmpalr«^g^afp´h) razmjerno- velifcu maksimalno´ dozvo- I Ijeinu poigrešku za ka.rtira´nje detalja iznioso´m od pravog mjerila, a maksimalno 5iOO 1 dozvoljenu pogrešku za o´dređivanje vašima "´ Oid visJtae leta. (Na pr. umjesto pra 2S0 og mjerila 1 : 10.000 možemo očekivati najviše kolebanja između 1 : 9980 do 1 : 10.200 daikle maksimalno^ dozvoljienu položajnu pogrešku pojeđtaih točaka sa ± 30 m a koid visino leta od 2.000 m maksimalno do´Zvoljeinu pogrešku od - 8 m. Srednje pogreške bilt će treć´ina ovih fenosia). Za postignuće perspektive strogo okomitih sraiimalka potrebno je izvršiti redresiranje (ispravljanje) neokomiitilh snimaka t. j . treba ih gnafi´Skoim ili ojptičko-mehainliokoim metodom prevesti iz perspektive p´rilbližno oko´mitih snimaka u perspektivu strogo okomitih snimaka. Točnost dakle kartiranja sa jednostavnim foitogrametrijskim iinstrumenti/ma povisaije se pirimjienom Tedresiranih snimaka. U aimieirićkom šumarstvu ne pomiišljaijiu toliko nia redresiranjie, jer piretpos´tavlj´aju da su snimci s koijiiima irade u dovoljnoj mjierii vertilkallni što u stvari znači pretpostavlja*nje ´usavršene navigaciijte. U fedoislijie-du instrumenata u S.A.D. uzima se kao najniža stepenica džepni stelreoskop koji služi uglavnom samo za promaitrainje. Po´ m´O´gućniosfciima primjene te kao savršeniji od tih slijiede ziroailni stereoskopi bez iti sa stereometrom pomoću kojega se m´ože mjeriti i treća diim´Muziilja u optičkom modelu primjenom tkzv. »prostorne (Icbdeće) markice«. Bitna je karaktersitika američke piioiiizvo´dnje fotogrametrijsloih instrumenata da je dala niiz osirednjih instrumenata po kvaliteti i cijeni. Ti se po spomenuitim osobinama polako^ iKdižui nad zrcalni stereoskop. Proizvode više vi^ta (modifikacija) zrcalnih stereoskopa sa uređajem za paralelno pomicanje stereomiotra. Za precrtavanja sa pojedinih snimaka upotre´bljiuj´ui tkzv. SketS´chmaister, Riectoplanigraph i druge. Poimoću ovilh sprava vidi opažač istodobno kartu illi plan i izračni snimak, talko da promatraj´UĆi istodobno oboijie može plan nadopunjavati potrebnim detaljima. Umjesto stereometra izrađuju tkzv. Harward Patallax Wedge, irazmjierndik sa dva niža razlilčito razimalknutih toičkiica na proizirinom papiru ´kojih umj´asto 20 doilara ili više, koliko ipritiliižno stoji dobar stereo´metrar,, stoji svega´ nekoliko centi i m´OŽe ga nabaviti svaiki stručnjak, ^ Korištenje zračnih snimaka, U pogledu interpretacije zračnih snimaka za šumarske svrhe krenulo se daleko naprijed naročito u S.A.D, Ti radovi nisu bili tako intenzivno njegovani u Evropi. O tome svjedoče i publikacije (oko 160) koje navodi prof. S, Spurr u svojoj knjizi: »Aeria l Photo grahs in Forestry« (Nevv York 1^8.). Geodetska fotogrametrija ima za cilj dobivanje plamova ili karata određciiOg mjerila. Šumar, agronom, biolog traži osim linija i točaka (koje definiraju granice raznih čestica, putova, vodotoka s jedne strane, te slojnica s druge strane) još nešto vi^o informacija. Iz sadržaja snimaka oni žele informacije o biljnom pakr ., o tllu, o režimu voda, o naseljima o 195 |