DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 72 <-- 72 --> PDF |
72 godišnja skupština i rad Šumarskog društva NR Hrvatske V. Plenum DIT FNR Jugoslavije, koji je održan u Ljubljani pod konac prošle godine, donio je ovaj zaključak: 1) narodne republike osnivaju posebna društva inženjera i tehničara pojedinih struka, 2) osamostaljena društva pojedinih struka povezuju se .i formiraju svoj savez, 3) osnovne su organizacije republička društva inženjera i tehničara pojedinih struka i na njima je težište društvenog rada dotične struke. Kako su ovi zaključci bili davna želja svih stručnjaka šumarstva i drvne industrije, to su sve dosadašnje šumarske sekcije u republikama počele ostvarivati ove zaključke. Tako je na 72. Godišnjoj skupštini, koja je održana 20. XII. 1950 u Zagrebu, dotanja Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inženjera! i tehničara NR Hrvatske prerasla u samostalno Šumarsko društvo NR Hrvatske. Novoizabrani Upravni odbor pristupio je odmah osnivanju šumarskih klubova , na terenu. Na osnivačkim plenumima izabrane su uprave klubova, prihvaćen je pravilnik, prodiskutirani su zadaci i sastavljeni planovi rada. Kao glavni zadatak ovih klubova u 1951. godini postavlja se organizaciono povezivanje i stručno uzdizanje osoblja nižih kvalifikacija, nadalje obrada stručne problematike, poticanje članstva na sa.radn.ju u »Šumarskom listu« u rubrici »Iz prakse za praksu« i si. Zasada su osnovani klubovi u Osijeku, Vinkovcima, Novoj Gradiški, Đurđevcu, Bjelovaru, Rijeci, Novoselcu i Gospiću; naskoro bit će formirani klubovi u Ogulinu, Delnicarna., Splitu, a prema potrebi i u nekim drugim sjedištima drvne industrije i šumarstva." * Matični društvo je u I95Q. ,g. imalo 268 članova od kojih je većina zaposlena u Zagrebu i bližoj okolici. Od ovog broja 73% su šumarski inženjeri i 27% šumarski tehničari i stručnjaci drvne industrije. U toku protekle godine društvo je organiziralo »Savjetovanje stručnjaka šumarstva i drvne industrije NR Hrvatske«, koje je održano u Crikvenici od 27—29. IV. 1950. Na ovom Savjetovanj u sudjelovalo je 308 stručnjaka^ odnosno 34% bilo je šumarskih inženjera 59% šumarskih i drvnoindustrijskih tehničara i 7% ostalih struka. Na Savjetovanju pročitana su 2 .referata »Šumarstvo i drvna industrija u borbi za visoku produktivnost rada«; na temelju referata razvila se vrlo opsežna diskusija. Na završetku je održana stručna ekskurzija na potezu: Crikvenica— Novi—Senj—Vodice—Duliba—Mošunje—Breze—Novi. Savjetovanju je prisustvovalo predstavništvo CK KPH, Predsjedništva vlade NR Hrvatske, Planske komisije, JSH, Šumarskog fakulteta, NO-a, kao i posebno upućene delegacije DIT-ova iz Bosne, Slovenije i Srbije. Na> Savjetovati ju boraca za visoku produktivnost rada, koje je održano u martu pr, god. u Beogradu-, naše je društvo u sporazumu sa M;nistarstvom šumarstva NR Hrvatske i Generalne direkcije drvne industrije NRH izaslalo 14 šumarskih tehničara_i inženjera. To su bili: Ajduković Dušan, Bogadi Pavle, Crijenica Milan, Ćupa Andrija, Faust Florijan, Hranilović Nikola, Leihe.rt Srećko, Lipičanin Mijo, Lončar Ilija, Pavletić Franjo, Smegal Ivan, Šabanić Stevo, Vukelić Slavko i Würt Milivoj. Jednu manju grupu ovih boraca za visoku produktivnost rada primio je imaršal Tito i tom prilikom izrekao značajne riječi: »Hoćemo da naučimo ljude, da oni ikoji ne razumiju stvari, ne mogu davati ocjene o tome da li je postupak i rad Srtučnog lica pravilan ili nije.« U februaru su naši članovi-sudjelovali na Savjetovanju Gozdarsko- Le sa o. industrijske sekcije DIT-a Sloven i j*e, a pod konac godine na 2-dnevnoj ekskurziji u šume Snježnika, Tvornicu šper- i panel-ploča u Sv, Petru, Tvornicu lesotiit-jploča u II. Bistrici kao i Tvornicu finalnih proizvoda u Cerknici. m |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 73 <-- 73 --> PDF |
U prošloj godini održana su u Zagrebu tri veća predavanja , kojima je prisustvovalo 291 slušatelja. Tako je prof. dr. Ivo Horvat u svojem predavanju »Tipovi šuma Gorskog Kotara « iznio najnovija fitocenološka istraživanja. — Predavanje ing. Z. Potočića nqsiilo je naziv »Privlačenje drveta u eksploataciji šuma«. Predavač je´istakao kritičnu situaciju u ovoj važnoj fazi eksploatacije šuma i iznio ekonomsko-financijsku stranu ovoga problema. Na kraju svojega predavanja autor je iznio organizacione uslove za uspješnu primjenu modernih transportnih sredstava u eksploataciji šuma. Poslije predavanja prikazana su tri filma o mehaničkoj i hidrauličnoj dizalici, skideru i traktom za vuču trupaca i utovaru. — U predavanju o potkomjaku i njegovom suzbijanju prof. dr. 2. Kovačević izložio je najnovije vlastite rezultate o suzbijanju ovoga insekta pomoću lovnih stabala, kao i lovnih trupaca zaprašivanjem DDT-praškom. Ovom predavanju prisustvovao je i ministar šumarstva NR Hrvatske Bozo Rkman. »Šumarsk i list« je u 1950. god. ispunio 520 stranica vrijednim sadržajem ´ u odnosu na prošle godine, po obujmu, ovo godište zaprema najveći broj stranica. (1945. g. »Šumarski list« je imao 96 str., 1946. 328 str., 1947. g. 41´2 str., 1948. g. 452 str., 1949. g. 432 str, i 1950. 5219 stranica). Zahvaljujući naporima starih i novih saradnika te uredništva »Šumarski list« je ne samo zadržao svoje pozicije, nego ih je i poboljša». Uspjelo je povećati broj saradnika iz drvne industrije, kao i broj saradnika iz ostalih republika. Ako uporedimo saradnju u prošloj i ovoj godini, izlazi da je broj saradnika ove godine povećan za ´51%. Ipak je broj saradnika iz ostalih republika, a napose sa terena, razmjerno malen. U prošlom godištu »Šumarski list« je imao znatan broj naučnih rasprava i članaka naučnog karaktera. Ipak objektivno uzevši list još uvijek potpuno ne zadovoljava i to uglavnom u ovome: a) što kao i prošlih godina ima vrlo malo članaka i saopćenja iz operative, napose sa terena, b) što je prikaz strane stručne štampe još uvijek nedovoljan, c) što su pojedini članci predugački, d) što u listo nisu sadržani mnogi osnovni problemi koji tište šumarsku j drvno-industrijsku privredu a o kojima mnogo ovisi rješavanje mnogih sitnih problema. Potrebno je ovom zgodom istaknuti da su pojedini članci i rasprave zapaženi i u inozemnim stručnim listovima. To je svakako značajna pojava, koja nas treba potaknuti da još više izdižemo kvalitet našeg lista. U il950. god. u društvu su osnovane Kom i šiji e za obradu stručnih problema. Tako u društvu postoje: 1) Komisija za pošumljavnje, 2) Komisija za zaštitu šuma, 3) Komisija za uređivanje šuma, 4) Komisija za šumsko-prometna sredstva i racionalizaciju iskorišćavanja šuma, 5) Komisija za mehaničku i kemijsku preradu drveta, 6) Komisija za sporedne šumske proizvode, 7) Komisija za lov i 8) Koordinaciono-planska komisija. Dosada su obrađene 3 teme: 1) Izbo.r oblika gospodarenja, 2) Dobivanje eteričnih ulja iz iglica četinjara i 3) Gospodarenje u šumama nacionalnih parkova, a djelomično je obrađena tema: Iskorišćavanje pikraskih odpadaka. Članovi komisija će nastaviti sa razradom tema u društvu, gdje je najpogodnije tlo za konstruktivnu diskusiju tj. takovu diskusiju, koja se odvija u borbi suprotnosti mišljenja, koja je dialektički zakon za donošenje pravilnih zaključaka, U društvu će se problemi obrađivati kompleksno, je;r se tu stječu linije iz svih naših privrednih i naučnih institucija. Na skupštini je prihvaćen prijedlog da se pojedini ekonomski problemi rješavaju u vidu natječaja. Zar nije na pr. tema »Perspektiva pilanske proizvodnje NR Hrvatske« zaslužila da bude nagrađena sa Din. 100.000 i više? Takva tema rješava jedan važan ekonomski problem, čije bi pravilno rješenje uštedilo našoj privredi milijune dinaw. Društvena biblioteka broji 2081 knjigu i mnoge časopise. Uz veliki broj domaćih časopisa knjižnica prima ove strane časopise: 1) Allgemeine Forst- und HolzwirtsohaftMche Zeitung, 2) Bilten miz, 3) Ecology, 4) Erdeszeti lapok, 5) Guide to the of forestry abstracts, 6) Internationaler Holzmakrt, 7) Journal of forestry, 8) La foret francaise, 9) Lesnicka prace, 10) L´ltalia forestale e montana, 11) Mitteilungen der Ost. Gesellschaft, 12) Monti e boschi, 13) Polana, 14) The timber trades journal, 15) Telegraf Internat. Holzmarkt, 16) Wood, 17) Woodworker, 18) Woodworking industry, 19) Forestry, 20) Interagra, 21) Ceskosloveinsky les. } Blagajničko poslovanje društva bilo je u protekloj godini razmjerno opsežno. Prema izvještaju izdaci u iznosu od Din 1,383.284.— premašili su primitke za Din 476.545. Ovo podbativanje prihoda uslijedilo je zbog neostvarene prodaje stručnih knjiga, koje još nisu doštampane i dugovanja na pretplati za »Šumarski list«. Troškovi štampanja lista (tisak, papir, redakcija, uprava i honorari) u 1950. god. iznosili su Din 448.881, dok je na pretplati unišlo tek Din 134.908. Ova će se pasiva pokriti prihodima 179 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 74 <-- 74 --> PDF |
stanarine i si. Skupština je zaključila da se povisi godišnja pretplata na »Šumarski list« od Din 180 na Din 240. dok je cijena lista za studente šumarskih fakulteta i đake šumarskih i drvno-industrijskih škola određena sa Din 60´ (75%). Nadalje je prihvaćen plan rada društva za god. 1951. i onglasi:* 1) Osnovati »Šumarske klubove« u većim sjedištima šumarstva i drvne industrije. 2) Nastaviti izdavanje »Šumarskog lista«, koji unatoč znatne pasive ima internacionalnu reputaciju. Osim povećanog jubilarnog broja Š. L., ikoji se objavljuje povodom 75-godišnjice ´svoga izilaženja, izdati i svečani Lroj povodom proslave 10-godišnjice dana ustanka. 3) U cilju posvemašnjeg financijskog osamostaljenja povećati izdavačku djelatnost izdavanjem potrebne stručne literature, napose priručnika, udžbenika i skrižaljki (Laero´ve tablice, Lugarski kalendar, Lovački priručnik, Šumarska računica, Atlas šumskog drveća i grmlja u bojama i si.). 4) Pojačati rad u komisijama za povezivanje nauke i prakse. U toku god´me dovršiti teme kojima je dala- prednost Komisija za planiranje. 5) Organizirati najmanje ´10 stručnih predavanja pozivajući stručnjake sa terena u Zagreb i odlazeći na teren u cilju održanja predavanja novoformiraniim »Šumaj-skđm klubovima«. 6) Urediti prolazno konačište za članove koji dolaze sa terena, nakon što se donese konačno rješenje po pitanju Šumarskog muzeja. 7) Organizirati najmanje 2 stručne ekskurzije za članstvo. 8) Šumarskim klubovima dostavljati u propisu svako predavanje, koje je održano u Zagrebu. Izabrani su novi odbori i to: 1) Upravn i odbor : ing, J. Radošević, R. Habečić. ing. P, Dragišić, ing. R- Antoljak, ing. N. Goger, ing. A. Koprić, ing. J. Šafar, ing. ´J. Krpan, ing. N. Lovrić, ing. Z. Potočić, ing. V. Laoković, ing. M. Mujdrica, Mato Polić, Stjepan Čar, ing. Ž. Hajdin, inig, I. Dekanić. — 2. Financijska kontrola: ing. N. Mihaliček, ing. I. Smilaj i ing. D. Kabalin. — 3) Časn i sud : ing, A. Lovrić, Marijan Tomljanović i ing. A. Radovčić. — 4) Uredništvo »Šumarskog lista«: g´Iavni i odgovorni urednik ing. J. Šafar. — Redakcdotni odbor: prof. dr. M. Anić, ingi R. Benić, ing. S, Frančišković, ing, D. Jurić, ing. D. Klepac, ing. R. Krpan, ing. Z. Potočić, ing. I. Smilaj, ing. F, Štajduhar, prof. dr. Z. Vajda.. Saopćenje našim terenskim stručnjacima Mole se drugovi sa terena, da nam povremeno šalju kraće prikaze (ll-i—2 strane) o svojim iskustvima i opažanjima. Sve1 naše čitaoce naročito interesira utjecaj prostih suša na urod i klijavost sjemena, na prirodno umjetno pošumljavanje, na sušenje stabala u sastojimo (fiziološko i od zaraze). Ne bi se smjelo propustiti, da se na stranicama našeg lista ne zabilježe rezultati usavršavanja organizacije i tehnike rada, kojima se bitno može unaprediti razvoj privrede i naše nauke. Naš list u posljednje vrijeme dobiva sve više pretplatnika i interesenata (ne samo u tuzemstvu nego i u inozemstvu!), pa je i naša nacionalna dužnost, da se važna iskustva proširuju na što veći krugstručnjaka. Urednik 180 |