DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Prirodno izlučivanje stabala treba da bude zamijenjene šumsko-uzgojnim, a na mjesto
prirodnog šumskog j spleta treba da stupi gospodarska šuma. Promjenom stupnjeva
smjese i oblika, te obogaćivanjem u sastavu vrsta drveća mi smo prema iskustvima u
stanju, da ostvarimo gospodarski poželjne vrste_ i forme sastojina, koje po čvrstoći
biocenetskog spleta i po svojoj sposobnosti u potrajnosti prihoda ne zaostaju iza prirodne
šume. *


Vrste drveća treba da odgovaraju staništu; kod njihovog izbora moramo razlikovati
one vrste koje dolaze u mjesnim prirodnim zajednicama od onih koje su staništu
strane. Često je lokalna odsutnost neke vrste drveta posljedica historije njene
seobe ili njene nesposobnosti u konkurenciji; tamo gdje postoji takav slučaj ne stoji
ništa na putu, da se te vrste uvedu te da dobro uspijevaju. Kultiviranj u
egzota treba ^pristupiti tek iznimno, kada nas na to prisile jaki
razlozi a i onda vrlo oprezno, jer iz iskustva znademo, da se uspjesi u desetak prvih
godina često pretvaraju kasnije u potpuni neuspjeh.


Pomlađujući sastojine treba da uvažimo, da pomladn e sječ e ne predstavljaju
izolirane mjere, već proizlaze neprimjetno j.z uzgojnih
sječa ; one treba da posluže njezi drvnih zaliha u cilju, da se što bolje iskoriste
snage prirašćivanja, te da se vrše na malim površinama.


U brdskim šumama i sastojina ma sa jakim udjelom jele
ima prednost uredno prebiranje. Naprotiv mješovite šume listača i
one sa drvećem koje zahtijevaju mnogo svijetla ima prednost uredno pomlađivanje na
krugove pod zastorom krošanja starih stabala (Femelschlag). Taj način pomlađivanja
pruža .veliku gipkost i mogućnost prilagođivanja za posebne mjesne prilike.


U zaključku predavač napominje, da će uzgajanje šuma dalje napredovati tek
primjenom novih spoznaja dobivenih upornim istraživanjem i nastojanjem da što
dublje prodremo u prirodna zbivanja.


Z. Vajda
Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. U vremenu od 11 do 20 jula
ove godi»e održan je VII internacionalni botanički kongres u Stookholmu, pod
pretsedništvom prof. C. Stottsberg-a. Na ovom kongresu prisustvovalo je oko 1.4Ö0
delegata od 40 nacija. Rad kongresa je bio podeljen u li5 sekcija, među kojirrjö je
bila i sekcija za šumarsku botaniku pod rukovodstvom prof. Baxter-a sa šumarskog
fakulteta univerziteta u Michigan-u (U.S.´A.).


Ne samo što je gore navedena sekcija imala za zadatak da pretresa izvesna


pitanja sa područja šumarske botanike no i u drugim sekcijama bilo je šumarstvu


poklonjena zavidna pažnja kao na pr. u sekciji za Eksperimentalnu Ekologiju, za Ge


netiku, za Biljnu Geografiju, za Bi´ljnu Patologiju i dr.


Veći broj ekskurzija za vreme i posle kongresa bio je osobito dobro organiziran.


Mnoge od njih bile su ograničene na posetu švedskih šuma. Naša država bila je pred


stavljena od strane akademika prof. dr. V. Vouika.


B, P e | o s k i


´ NAŠ NOVI DOKTOR NAUKA
Dana 7. IV. 1951. naš šumarski stručnjak Dušan K 1 ep a c promovirani
je na zagrebačkom sveučilištu na naučni stepen doktora nauka, obranivši
prethodno 24. III. 1951. svoju disertaciju »Uređivanj e šum a
u z oplodn u sje č u.« Disertacija bit će objavljena u Glasniku za šumske
pokuse Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu.


Novom doktoru nauka i našem odličnom saradniku srdačno čestitamo,


te želimo da u daljnjem svom naučnom i nastavničkom radu razvije još


veću aktivnost!


Uredništvo