DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Prirodno izlučivanje stabala treba da bude zamijenjene šumsko-uzgojnim, a na mjesto prirodnog šumskog j spleta treba da stupi gospodarska šuma. Promjenom stupnjeva smjese i oblika, te obogaćivanjem u sastavu vrsta drveća mi smo prema iskustvima u stanju, da ostvarimo gospodarski poželjne vrste_ i forme sastojina, koje po čvrstoći biocenetskog spleta i po svojoj sposobnosti u potrajnosti prihoda ne zaostaju iza prirodne šume. * Vrste drveća treba da odgovaraju staništu; kod njihovog izbora moramo razlikovati one vrste koje dolaze u mjesnim prirodnim zajednicama od onih koje su staništu strane. Često je lokalna odsutnost neke vrste drveta posljedica historije njene seobe ili njene nesposobnosti u konkurenciji; tamo gdje postoji takav slučaj ne stoji ništa na putu, da se te vrste uvedu te da dobro uspijevaju. Kultiviranj u egzota treba ^pristupiti tek iznimno, kada nas na to prisile jaki razlozi a i onda vrlo oprezno, jer iz iskustva znademo, da se uspjesi u desetak prvih godina često pretvaraju kasnije u potpuni neuspjeh. Pomlađujući sastojine treba da uvažimo, da pomladn e sječ e ne predstavljaju izolirane mjere, već proizlaze neprimjetno j.z uzgojnih sječa ; one treba da posluže njezi drvnih zaliha u cilju, da se što bolje iskoriste snage prirašćivanja, te da se vrše na malim površinama. U brdskim šumama i sastojina ma sa jakim udjelom jele ima prednost uredno prebiranje. Naprotiv mješovite šume listača i one sa drvećem koje zahtijevaju mnogo svijetla ima prednost uredno pomlađivanje na krugove pod zastorom krošanja starih stabala (Femelschlag). Taj način pomlađivanja pruža .veliku gipkost i mogućnost prilagođivanja za posebne mjesne prilike. U zaključku predavač napominje, da će uzgajanje šuma dalje napredovati tek primjenom novih spoznaja dobivenih upornim istraživanjem i nastojanjem da što dublje prodremo u prirodna zbivanja. Z. Vajda Internacionalni botanički kongres u Stockholmu. U vremenu od 11 do 20 jula ove godi»e održan je VII internacionalni botanički kongres u Stookholmu, pod pretsedništvom prof. C. Stottsberg-a. Na ovom kongresu prisustvovalo je oko 1.4Ö0 delegata od 40 nacija. Rad kongresa je bio podeljen u li5 sekcija, među kojirrjö je bila i sekcija za šumarsku botaniku pod rukovodstvom prof. Baxter-a sa šumarskog fakulteta univerziteta u Michigan-u (U.S.´A.). Ne samo što je gore navedena sekcija imala za zadatak da pretresa izvesna pitanja sa područja šumarske botanike no i u drugim sekcijama bilo je šumarstvu poklonjena zavidna pažnja kao na pr. u sekciji za Eksperimentalnu Ekologiju, za Ge netiku, za Biljnu Geografiju, za Bi´ljnu Patologiju i dr. Veći broj ekskurzija za vreme i posle kongresa bio je osobito dobro organiziran. Mnoge od njih bile su ograničene na posetu švedskih šuma. Naša država bila je pred stavljena od strane akademika prof. dr. V. Vouika. B, P e | o s k i ´ NAŠ NOVI DOKTOR NAUKA Dana 7. IV. 1951. naš šumarski stručnjak Dušan K 1 ep a c promovirani je na zagrebačkom sveučilištu na naučni stepen doktora nauka, obranivši prethodno 24. III. 1951. svoju disertaciju »Uređivanj e šum a u z oplodn u sje č u.« Disertacija bit će objavljena u Glasniku za šumske pokuse Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Novom doktoru nauka i našem odličnom saradniku srdačno čestitamo, te želimo da u daljnjem svom naučnom i nastavničkom radu razvije još veću aktivnost! Uredništvo |