DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Zbog ovako velike potrošnje drveta postavlja se pitanje: hoće li šume moći izdržati ovoliku potrošnju? Dalje autor-analizira potencijalnu mogućnost proizvodnje šuma, uzevši u obzir tropske šume, koje učestvuju sa 50%, šume listača umjerenog pojasa sa 15% te šume četinjara sa 30% učešća. Zatim autor izvodi: zaključak, da nem a povod a zabri nutosti , budući da glavni šumski bazeni četinjara (SSSR i Kanada) mogu osigurati kontinuitet opskrbe svjetskog tržišta drvetom, uz uslov uklanjanja pojma »nepristupačnih šuma« i uz, perspektivu sve snažnijeg iskorištavanja mekih lišćara tropskih šuma, gdje se u posljednje vrijeme podiže znatan broj drvno-industrijskih poduzeća. Na kraju iznosi autor misli o privredno štetnom ustrajanju na principu što ren-* tabilnije proizvodnje drveta, Koji princip još uvijek vlada u kapitalističkim državama, dok je u socijalističkim državama pojam o »nepristupačnim šumama« nepoznat. Koncepcija članka je ipak suviše umirujuća. Odviše su naglašene rezerve na krajnjem sjeveru i u tropima» a premalo je dano prostora vlastitim mogućnostima, koje prvenstveno treba da svaka država do maksimuma koristi. Potočić < Leibundgut H.: Biološka i gospodarska gledišta u švicarskom uzgajanju šuma. (Biologische u. wirtschaftliche Gesichtspunkte im schweizerischen Waldbau). Allg. Forstzeitung, Wien, 1950´. Nr. 19/20 i 21/22, U Allgemeine Forstzeitung objavljeno je zanimljivo predavanje, što ga je održao u Beču prof, uzgajanja šuma na politehnici u Ziiricbu Dr. H. Leibundgut . I ako je predavač u tom predavanju iznio mnoga svoja lična mišljenja, te prikazao osnove i smjernice švajcarslkog uzgajanja šuma, ipak se veći dio njegovih izlaganja odnosi i na opće probleme savremenog uzgajanja šuma, koji su zanimljivi j za krugove šumarskih biologa izvan područja Švicarske i Austrije .Stoga smatramo da će biti od koristi, ako i čitaoce Šumarskog Lista u kratko upoznamo sa najvažniji m razmatranjima i postavkama iznesenim u tom predavanju. Predavač je tokom čitavog predavanja ukazivao na razlike između uzgajanja šuma na prirodnim biološkim temeljima i uzgoja poljoprivrednih biljaka. Unatoč kratkotrajnosti svog rasta poljoprivredne čiste (kulture stalno su izložene opasnostima od masovnih šteta tako, da je poljoprivredno gospodarstvo prisiljeno, da redovn o primjenjuje kemičke zaštitne mjere protiv biljnih i životinjskih štetnika. Uzgajanje čistih šumskih sastojina, na oranicama, po svojoj osnovi i postupku, malo se razlikuje od poljoprivrednog uzgajanja bilja. Takve čiste, umjetno podignute šumske kulture uzrokuju vremenom opadanje boniteta tla — u njima se stalno povećava opasnost štetnika sviju vrsta. Pojavljuju se kalamiteti od insekata, štete od gljiva, opadanje prirasta i teškoće kod pomlađivanja. Dok u prirodnoj gospodarskoj šumi zaštita šuma ima tek podređenu ulogu, ona kod uzgajanja drveća na orariicama (Holzackerbau) »Ivano´ polje—Gospodski gaj«, gdje su na garištu borovih šuma zasijane žitarice i postaje najvažnija zadaća šumara. Monokultura nalazi se pretežno u labilnom bio ceno iskoni stanju, pa ju trajno možemo održati samo stalnim mjerama suzbijanja štetnika. Tako je i opadanje boniteta tla u´umjetno podignutim sastojinama većinom posljedica poremećenja (uništenja) njegovog biološkog aktiviteta. Dok je u poljoprivrednom gospodarenju za masovno uzgajanje odlučno opće poboljšanje ekoloških prilika, uzgajanje šuma može da se posveti njegovanju poje dinog individua tokom dugog niza godina što znači, da uzgajivač šuifta može da utječe na svoju biljku mnogo intenzivnije nego poljoprivrednik. Predavač pridaje veliku važnost biljnoj socijologiji, ali tek u vezi sa istraživa njem tla, jer se određivanje staništa bez otvaranja tla ne može ni zamisliti. »Sama sociološka pripadnost nekog staništa nije odlučna za teh niku uzgajan/ja šuma, jer je ta pripadnost samo izraz za jedničkog ekološkog djelovanja.« Tehnika uzgajanja šuma proizlazi iz slobodne sinteze bioloških, gospodarskih i tehničkih rasuđivanja te nalazi svoj izraz u uzgojnom pla niranju, t. j. u izboru v ris ta drveća i tehnici pomlađivanja. Što se tiče gospodarske strane postavlja se švicarskom uzgajanju šuma zadaća, da racionalno i potrajno proizvodi što veću količinu drveta relativno visoke vrijednosti. 176 |