DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Borba protiv šumskih požara U svrhu uspješne borbe protiv požara (vidi Š. L. br. 11 iz 1950. ing, Šafar) potrebno je navesti koju riječ i o uzrocima požara. Došlo je naime vrijeme da se i kad nas ozbiljnije udubimo u ovaj problem, kako bi se što efikasnije i što bolje očuvalo naše zeleno zlato od propasti. Uzroka ima više i raznovrsnih i nije lako donijeti praktično rješenje mnogovrsnim problemima i (kad plane požar) pronaći pogodna sredstva, da se daljnja pogibelj brzo i posve spriječi ili bar svede na najmanju mjeru. O tome se mogao uvjeriti mnogi šumar, kad se našao pred ovim strašnim prirodnim elementom, koji velikom brzinom uništava neizmjerno šumsko bogatstvo nagomilano kroz dugi period vremena, da rukovodi obranbeniim radovima i rješava mnoga složena i neočekivana pitanja. Koliko je to težak posao najbolji je dokaz, što i pored ulaganja svega znanja i svih napora propadnu ogromne količine drvnih masa, nestaju industrijska postrojenja, stradaju naselja, a ponekad padnu i ljudske žrtve. Šumski požari pojavljuju se redovno kao posljedica poremećenja ravnoteže između šumarstva i poljoprivrede. Oskudica stočne" hrane nastoji se namiriti šumskom pašom. Mnoge šumske sastojine padaju žrtvom požara da bi se povećala ispašišta u planinskim krajevima odnosno da bi se proširilo poljoprivredno zemljište u nizini. Takovih slučajeva u našim krajevima ima nažalost vrlo mnogo; dosta je spomenuti velike šumske požare, nastale radi sricanja poljoprivrednog zemljišta ili ispaše: na otoku Mljetu buhač, na području šumarije Vrhovine »Samar—Komarnica—Dugi dol«, gdje su postradale naše ponajbolje borove sastojine radi paše. Mnogi šumar se sjeća ogromnih požara, koji su uništili velike komplekse četinjastih šuma na području NR B. i H. (u Krivajskom basenu, u gornjem dijelu Drinjače, na prelivodi Vrbanje i Ugrić potoka, gdje je iznad vrela Koritovac pri gašenju poginuo šumar Hartman. Mnoge zakonske odredbe, razne agrarne reforme, kolonizacije, komasacije, podjele šumskog zemljišta beskućnicima, dobrovoljcima, ratom oštećenim licima u svrhu pretvorbe u poljoprivredno zemljište, ni mnoge komisije za razgraničenje poljoprivrednog od šumskog zemljišta nisu uspjele, da uspostave navedenu ravnotežu i da time eliminiišu jedan od glavnih uzroka velikih šumskih požara. Daljnji uzroci šumskih požara, pripisuju se neopreznosti, nemarnosti i nerazboritosti izletnika, planinara, ugljenara, sabirača šumskih plodova, čobana, šumskih radL nika, želj. saobraćajnog osoblja i samog šum. čuvarskog osoblja. Često i igrom zapali šumu, kad udari na suhare.´ Neki pretpostavljaju da bi uzrokom ogromnih požara borovih šuma u Francuskoj (okolina Bordeaux-a 1948. godine i To-ulona 1949. g.) mogla biti »emisija ili emana,cija« zapaljivih plinova dz krošanja borovih šuma isparavanjem pinena iz borovih iglica, naročito kad se one počnu sušiti. Maksimalni sadržaj eteričnih ulja u borovim iglicama registrira se naime u mjesecu julu i augustu, kada borove šume isparavaju i po nekoliko kg terpena po ha dnevno. (Otuda navodno i dezinfekciono djelovanje vazduha četinjastih šuma na gTudobolne: Upotreba derivata smole za dezinfekciju bolničkih soba, kinodvorana, izgradnja bolnica i sanatorija za grudobom-e u četinjastim šumama.) iPojava učestalih šumskih požara posljednih godina potvrđuju konstataciju, da se oni pojavljuju u serijama čas jače čas slabije frekvancije u uskoj vezi sa općom sušom i niskom atmosferskom vlagom. Najveća frekvencija požara pojavljuje se kad atmosferska vlaga padne ispod 35". Požar postaje naročito opasan kada pored visoke zračne temperature j jakog vjetra vlažnost pokrova padne ispod 10%. Tome u prilog govore makar i nepotpuni statistični podaci o šumskim površinama, postradalim od požara zk vrijeme od 1947—1950. Potrebno je stoga i mimo> svih postojećih propisa o požarima stalno raspravljati o mogućim mjerama predostrožnosti, kako bi se ova enormna pogibelj svela na minimum. U prvom redu treba uzgajati po ´mogućnosti mješovite sastojine, U četinjastim šumama treba podržavati vatrobrane prosjeke, zaštitne plašteve ili pojase od listača; u Italiji u tu svrhu uzgajaju akacije (Acacia saligna i A. pycnantha) kao vrste brzog rasta i praktički skoro nesagorive »fiscie controfuoco«. Na graničnim linijama šumske podjele održavati čiste i neobraštene prosjeke. Podržavati strogi šumski red, uklanjati suhare i sulhi korov na rubovima šuma, pored puteva, cesta i željezničkih pruga; sabirati koru i iverje oko smolarenih stabala. Za vrijeme ljetnih suša u kritičnim prazničkim danima pojačati čuvarsku i osmatračku službu. Obavještavati javnost o imanentnoj pogibelji šumskih požara putem dnevnih novina, radioemisija, kinopredstava, 174 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 69 <-- 69 --> PDF |
plakata. Putem predavanja u osnovnim ; srednjim školama te na šumskim radilištima davati potrebna uputstva omladini i šumskim radnicima o načinu suzbijanja požara, o svim potrebnim mjerama predostrožnosti (zabrana zadržavanja po šumi svim nepozvanim licima, zabrana vatre i pušenja, zabrana paše i sabiranja šum. plodova za kritične sušne sezone itd.). U sjedištima šum. manipulacija ili pri lugarnicama podržavati dovoljne količine alata i sprava za suzbijanje požara (budaka, lopata, sjekira, srpova, kosa, Minimax ili Total-aparata, prenosnih motornih sisalj´ka-štrcaljka) itd. Spomenute ´ mjere predostrožnosti treba provađati u povećanom obimu u četinjastim a naročito u čistim borovim »molarskim šumama, jer su tamo i šumski požari češći i borba protiv njih mnogo teža. Već na internacionalnom šumarskom kongresu u Parizu 1931. godine referisali su Pall u i van Lonhuyze n o korisnoj primjeni avionske obavještajne službe u borbi protiv požara i o postignutim rezultatima naročito u nizinskim krajevima. Danas se u SAD (gdje šumski požari ugrožavaju oko 12,5 miliona ha šuma i gdje troškovi čuvanja i gašenja šuma iznose oko 40 miliona dolara godišnje) upotrebljavaju — radi velikog prostranstva, ispresijecanog i neprohodnog kupiranog terena — sve tekovine moderne tehnike kao avioni, tenkovi, buldožeri itd. Upotrebom avionskih bombi od 2 tone vode sa malom količinom eksplozivnog punjenja, koje eksplodiraju na maloj visini iznad mjesta požara, postignuti su povoljni rezultati. w Literatura: > Šumarski priručnik: Zaštita šuma, Dr Vajda, Zagreb 1949. — Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Dr Ugrenović, Zgb 1948. — Resines et terebenthines, Vezes et Dupont, Paris, 1924, — La Lutte contre l´Incendje des Forets au Pays-Bas, V. Lonkhuyzen, Paris. — II congresso doternaziomale di selvieoltura di Parigi, Ä. Merendi, L´Alpe 1931:. — Šume u obrani i usčuvanju zemljišta, Pavari, Monti e boschi, No. 10/1950. — Biološki osnovi iskorišćavanja četinjara SSSR za prozivodnju smole, Ivanov, Moskva 1934, — Über die Harmonie des Naturgerechten Forstwesens, S. Z. F. No 1—2 1948. — Löschbomben gegen Waldbrände, International. Holzmarkt. Okt. 1948. J, Müller. — La protection des avions contre l´incendie, Rossignol, Tech, et Science Aeronautique, No 1—1949, — Fighting fire at seanEngineering Vol. 168 Okt. 1949 — Burke, J. Harold. (Borba sa požarom na moru). — Publicazioni della sezione sperimentale di selvicoltura Firenze A. Pavari, No 7/1950. — Šumarski list br. H/1960. Rr. Stručna štampa Prof, dr, ing. Milan Marinović: Problem svjetske proizvodnje drveta, članak u Ekonomskom Pregledu br. 2 iz 1950. Autor tretira aktuelnu temu kojom se ne bave samo pojedini šumari ekonomisti, već i međunarodni šumarski kongresi pa čak i ustanova FAO kao organ Ujedinjenih Naroda. Nažalost, kod nas veoma malo šumara razrađuje razna, ekonomska pitanja šumarske privrede, iako se upravo na ovom polju mogu naći odgovori na pojave koje uzrokuju stalno smanjivanje nesamo šumskih površina nego i drvne mase na preostalim šumskim površinama. — Ponajprije daje autor historijski pregled uloge drveta u privredi i odnos ljudskog društva prema šumi i šumarstvu. Statistički materijal je ´veoma zanimljiv te ćemo ovdje reproducirati najinteresantnije podatke. Prema podacima iz 1937. g. proizvedeno je na cijelom svijetu, u milionima tona: 1.557 kamenog i mrkog ugljena, oko 1.000 drveta, 279 nafte, 135 čelika itd., te drvo zauzima drugo mjesto. Od ukupno proizvedenih 1.500 do 1.600 mil. m3 u 1937, g. otpada na tehničko drvo 700 mil. m´, dok je ostatak ogrjevno drvo. Potrošnja tehničkog drveta po granama bila je slijedeća: / Građevne svrhe ( u mil. m3) oblovina Papirna industrija Rudarstvo Željeznički pragovi Ind. umjetne svile i vune Ostalo 450 . . . 64,3% 1.00 . . . 14.3% 30 . . . 4.3% 30 . . . 4.3% 5 . . . 0.7% 85 . . . 12.1% Svega 700 100,0% 175 |