DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ovisi o uništavanju fuzarijskih gljivica u tlima. Danas poznate mjere suzbijanja ovog oboljenja smanjuju u znatnoj mjeri zarazu, i potrebno je da se primjene u praksi. Suzbijanj e sastoji se u ovom. U´rasadnicima gdje se pojavilo ovo oboljenje ponika crnogorice kao i starijih biljaka, suzbijanje bolesti se sastoji u uklanjanju oboljelih biljaka iz rasadnika i njihovom uništavanju. Time se otklanja organska supstanca povoljna za daljnje širenje micelija gljive i daljnje propadanje rasada. U nekim tlima ima osobito mnogo Fusarium gljivica i tu dolazi češće do ovog oboljenja. Pojedine gredice ovakovih tala, nakon što su odstranjene bolesne biljke, treba desinficirati prije ponove sjetve bilo koje vrste crnogorice. Raskuživanje tla vrši se 1% formaldehvdom. Na 4 m2 uzima se 10 lit. priređenog sredstva. Najprije se polije tlo sa 5 lit. sredstava i prekrije se sa vrećama, impregniranim platnom ili sličnim i ostavi se tako 24 sata,a nakon toga tlo se polije sa preostalih 5 litara sredstva (razumije se na 1 m2), i prekrije se na isti način i u jednakom vremenu. Iza toga tlo se prekopa i priredi za sjetvu, koja se može izvršiti nakon 14 dana. Tlo se može desinficirati 3 % rastopinom bakrenog sulfata u količini 5—6 lit. na 1 m2. Nakon mjesec dana može se sijati. Kao dopunska mjera raskuživanja tla naprašuje se sjeme prije sjetve živinim preparatima za desinfekciju sjemena (na pr. Ceretan) u količini 150—20Q g na 100 kg sjemena- Sjeme se može desinficirati močenjem u 0,1% formalinu 15 minuta, ili u 0,05%» bakrenom sulfatu u trajanju od 10 minuta. Ako se sjeme moči u bakrenom sulfatu, nakon močenja se ispere u vapnenom mlijeku. Samo raskuživanje sjemena ne će imati uspjeh iz razloga što zaraza najviše ^nastaje iz tla. U praksi upotrebljava se u suzbijanju »Fuzarioze« polijevanje gredicaprije sjetve 2% bordoškom juhom ili se polijevaju gredice između biljaka hipermanganom (1 kg na 100 lit. vode) u količini od 6 lit. na 1 m2 i nakon 4 dana poliju se ponovo istom količinom sredstva. Iako ovi načini suzbijanja mogu imati povoljan uspjeh, ipak nije sigurno da potpuno zaštićuju mladi usjev od bolesti. Kao što je već istaknuto, trebalo bi pokusima utvrditi koje su mjere suzbijanja najbolje u našim prilikama. Također i ispitivanje vrsta Fusarium gljivica, koje dolaze kao uzročnici sušenja crnogorice kod nas, predstavlja također jedno važno područje naših fitopatologa. Peridermium pini Nešto rjeđa bolest koja se pojavljuje na Pinus vrstama u rasadnicima uzrokovana je rđom Peridermium pini ili Coleosporium sp. Za razliku od »Fuzarioze« ova se bolest javlja samo na iglicama. Peridermiu m pin i je heterecijska rđa, ikoja spermogonije i ecidije razvija na Pinus vrstama i to Pinus si 1 v e s t r i s, P. montana, P. munghus i P. austriaca. Po ecidijskom stadiju rđa se naziva Peridermium pini a c i- col a sa Pinu s vrsta prelazi gljiva ma razne korove i stvara uredo i-teleintostadij, koji se naziva Coleosporiu m sp, Prema tome na kojem1 korovu dolazi uredo i teleutostadij određuje se vrsta rđe Coleosporium. Sve Coleosporium* vrste ii* korovima kao Senecio sp., Pentasite s sp., Tussila.go sp„, Sonchus sp., Campanula sp., Eupharasia sp., Bulsatilla sp., Solidago srp., Cacali a sp., Inul a sp. razvijaju ecidijskj stadij na Pinu s vrstama. Tako 166 |