DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 58 <-- 58 --> PDF |
/ fcke plants which»suoeeded 29% and their shoots wore 27% higher than thoss of control- plants. — It was achieved to connect cuttings of different poplar varieties too. Populus nigra and Popu´us Wislizenii). Owing to that it is possible to use this method in experimenting with vegetative hybrids. The principle of the planting with curved sets was as follows: sets of one year old, 50—´1O0 cm long, were planted in horizontal state 20—30 cm deep. During the planting the upper part of the set ´was curved, and by this way only the terminal buds have remained over the ground level. After this planting the underground part of th© set has developped into the roots, and the terminal bud into an unusual stout and opulent stem — for in a set there is much more reserve stuff than in a usually short cutting. Therefore is the success with sets planted according to that method much more certain. The experimente of the planting according to this method were made during the heavy dryness with following rezults: the sets 30 cm long succeeded 100%. and ones of 100 cm long 85%. The avarage height o fthe shoots 50 cm long was 130 cm and those of 100 cm long — 160 cm. At the same time the usual sets planted for the control purposes succeeded 67%, and the average height of the shoots was 10O cm. Inj-. Ivanka Milatović (Zagreb): NEKE BOLESTI NAŠIH ČETINJAČA U ŠUMSKIM RASADNICIMA Fusarium U šumskim rasadnicima često vrlo rano propadaju mlade biljke crnogorice. Osobito se masovno suše jednogodišnje i dvogodišnje biljčice vrsta Pinus i Picea, a suše i ostale crnogorice kao vrste Larix, Pseudotsuga i t. d. Ovoj su pojavi u najviše slučajeva uzrok gljivice roda Fusarium, pa se ova bolest obično naziva »Fuzarioza«. Sušenje biljčica crnogorica u velikom procentu pa čak i do 90% vrlo je česta pojava. Navest ćemo samo nekoliko primjera bolesti »Fuzarioze« prikupljene s terena posljednjih godina. U 1949 g. nastalo je sušenje smrekovih biljčica (Picea excetsa) u rasadniku u Našicama, a u Kninu ista se bolest pojavila na Pinus silvestris. U rasadniku »Slavin« u Omišu napao >e Fusarium sp, crni bor (Pinus nigra), alepski bor (P. halepensis) i čempres (Cupressus sempervirens). U šumskom Rasadniku Benkovac ista se bolest javila na crnom boru (Pinus nigra) 1950 g. te u rasadniku »Kras« u Sinju i rasadniku Muć i dr. Ovo je samo nekoliko primjera ove bolesti s terena determiranih u Zavodu za fitopatologiju, Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu, a koji jasno govore o proširenosti »Fuzarioze« u našim rasadnicima. »Fuzarioza« je prilično poznata bolest. No mjere suzbijanja koje se sprovode na terenu prilično su nepotpune, pa otuda i dolazi do oboljenja usprkos preduzetom suzbijanju. Tako na primjer sjeme crnog bora se desinficiralo prije sjetve u 0,lfl!o formalinu prema izvještajima povjereništva šumarstva iz Benkovca i zaraza se ipak pojavila. Obzirom na biologiju gljivica Fusarium ovo je posve razumljivo, budući da je zaraza nastala iz tla, a ne putem sjemena. Gljivice Fusarium roda sačinjavaju normalnu mikološku floru tla. Otuda i dolazi do neefikasnosti upotrebe samo raskuženog sjemena za sjetvu i do sušenja mladih biljčica zbog zaraze gljivicama Fu 164 |