DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 58     <-- 58 -->        PDF

/


fcke plants which»suoeeded 29% and their shoots wore 27% higher than thoss of control-
plants. — It was achieved to connect cuttings of different poplar varieties too.
Populus nigra and Popu´us Wislizenii). Owing to that it is possible to use this method
in experimenting with vegetative hybrids.


The principle of the planting with curved sets was as follows: sets of one year
old, 50—´1O0 cm long, were planted in horizontal state 20—30 cm deep. During the
planting the upper part of the set ´was curved, and by this way only the terminal buds
have remained over the ground level. After this planting the underground part of th©
set has developped into the roots, and the terminal bud into an unusual stout and
opulent stem — for in a set there is much more reserve stuff than in a usually short
cutting. Therefore is the success with sets planted according to that method much
more certain. The experimente of the planting according to this method were made
during the heavy dryness with following rezults: the sets 30 cm long succeeded 100%.
and ones of 100 cm long 85%. The avarage height o fthe shoots 50 cm long was 130
cm and those of 100 cm long — 160 cm. At the same time the usual sets planted for
the control purposes succeeded 67%, and the average height of the shoots was 10O cm.


Inj-. Ivanka Milatović (Zagreb):


NEKE BOLESTI NAŠIH ČETINJAČA U ŠUMSKIM
RASADNICIMA


Fusarium


U šumskim rasadnicima često vrlo rano propadaju mlade biljke crnogorice.
Osobito se masovno suše jednogodišnje i dvogodišnje biljčice vrsta
Pinus i Picea, a suše i ostale crnogorice kao vrste Larix, Pseudotsuga i t. d.
Ovoj su pojavi u najviše slučajeva uzrok gljivice roda Fusarium, pa se ova
bolest obično naziva »Fuzarioza«. Sušenje biljčica crnogorica u velikom procentu
pa čak i do 90% vrlo je česta pojava. Navest ćemo samo nekoliko
primjera bolesti »Fuzarioze« prikupljene s terena posljednjih godina. U
1949 g. nastalo je sušenje smrekovih biljčica (Picea excetsa) u rasadniku u
Našicama, a u Kninu ista se bolest pojavila na Pinus silvestris. U rasadniku
»Slavin« u Omišu napao >e Fusarium sp, crni bor (Pinus nigra), alepski bor


(P. halepensis) i čempres (Cupressus sempervirens). U šumskom Rasadniku
Benkovac ista se bolest javila na crnom boru (Pinus nigra) 1950 g. te u rasadniku
»Kras« u Sinju i rasadniku Muć i dr. Ovo je samo nekoliko primjera
ove bolesti s terena determiranih u Zavodu za fitopatologiju, Poljopr.-šum.
fakulteta u Zagrebu, a koji jasno govore o proširenosti »Fuzarioze« u našim
rasadnicima.
»Fuzarioza« je prilično poznata bolest. No mjere suzbijanja koje se
sprovode na terenu prilično su nepotpune, pa otuda i dolazi do oboljenja
usprkos preduzetom suzbijanju. Tako na primjer sjeme crnog bora se desinficiralo
prije sjetve u 0,lfl!o formalinu prema izvještajima povjereništva
šumarstva iz Benkovca i zaraza se ipak pojavila. Obzirom na biologiju gljivica
Fusarium ovo je posve razumljivo, budući da je zaraza nastala iz tla,
a ne putem sjemena. Gljivice Fusarium roda sačinjavaju normalnu mikološku
floru tla. Otuda i dolazi do neefikasnosti upotrebe samo raskuženog
sjemena za sjetvu i do sušenja mladih biljčica zbog zaraze gljivicama Fu


164