DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 53     <-- 53 -->        PDF

zemlja između krakova te sam smjer utora, u glavnoj reznici nisu dopustili
da se spoj razlabavi.


Tokom vegetacije nastalo je srašćivanje reznica. Istovremeno su reznice
na donjim krajevima stvarale kalus i razvijale korijenje. Iz najgornjeg
pupa glavne reznice izbijao je samo jedan zajednički izbojak i tako su se
iz spojenih reznica razvile sadnice sa dvostrukim korjenovim sistemom
(si. 4).


SI. 4. SI. 5.


Razvoj zajedničkog izbojka spojenih reznica bio je mnogo jači nego na
običnim jednostrukim reznicama i unatoč činjenice, da je cijeli sistem tokom
prve vegetacije bio opterećen i zarašćivanjem spoja.


Kod prvog pokusa sa spojenim reznicama god. 1949. u rasadniku u
Sesvetama, i pored vrlo nepovoljnih prilika, pokazale su spojene reznice
dobru otpornost spram suše i napada štetnika, a prosječna visina njihovih
glavnih izbojaka bila je znatno veća nego kod običnih kontrolnih reznica.
Dok su se kontrolne reznice primile samo sa 50% a njihovi izbojci postigli
prosječnu visinu od 21 ,cm, primile su se spojene reznice sa 75% a njihovi
izbojci postigli su srednu visinu od 30 cm. Zbog jakog napada grčica, pokus
sa spojenim reznicama jaije više u tom rasadniku nastavljen.


U proljeću god 1950. provedeni su pokusi sa spojenim reznicama u
rasadniku Repnjak u Baranji, i dali su slijedeće rezultate:


159