DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 5     <-- 5 -->        PDF

podesni ji kad se radi o šumsko-uzgojnim -radovima u svrhu neposredne šumske proizvodnje;
(izraz je iz aimer, i itail. literature). — Izraz »šumska melioracija« (iz ruske
literature) uipotrelbljen je u ovom članku fcao »šumska melioracija degradiranih područja
za razliku od »šumske melioracije poljoprivrednih zemljišta«. Njegovo preciziranje
je potrebno iz razloga što se izraz »melioracija« vrlo mnogo upotrebljava u poljoprivredi,
vodoprivredi i šumarstvu.


Primarni problem jednog degradiranog područja jeste svakako poboljšavanje
t. j. melioracija tla i njegova zaštita od erozije i ispiranja. Melioracije
tla mogu da budu tehničke i biološke prema tome kakva se sretstva
upotrebljavaju u tom cilju. Melioracija tla degradiranih područja pomoću
šumskih kultura jeste biološka melioracija i treba je nazivati »šumska melioracija
degradiranih područja«. U šumsku melioraciju degradiranih područja
spadaju: a) pošumljavanje ogolelih degradiranih terena, b) regeneracija
šikara i makija nastalih u procesu regresije vegetacije i degradacije
tla i c) prosta zabrana degradiranih terena — golih i obraslih regresivnim
vegetacijskim oblicima — od seče i paše, U šumsku melioraciju degradiranih
područja treba također uključiti još i kulture grmlja, nižeg rašća i
trava, ukoliko služe kao prethodne kulture u cilju stvaranja povoljnih ekoloških
uslova za šumske kulture, ili se pak izvode kao podstojne etaže u
šumskim kulturama. Smatramo stoga da upotreba izraza »melioracija
šuma« za pojmove: »regeneracija šikara, makija i devastiranih šuma degradiranog
područja« i »obnova zapuštenih šuma i šikara nedegradiranog po*
dručja« (a to su dva odvojena pojma) nije podesna, jer je kako smo videli
regeneracija šikara i makija samo jedna vrsta šumske melioracije degradiranih
područja.


Pod degradiranim područjem treba uvek podrazumevati područje koje
prestavlja jednu celinu karakterisanu: 1. — hidrogafijom, 2. — klimatskim
faktorima i> tlom, 3. ,J— stepenom regresije vegetacije, 4, — vrstom i intenzitetom
erozionih procesa i 5. — ekonomskim značenjem. .


Iz. definicije sledi da sasvim male površine od nekoliko desetaka ili
stotina hektara ne mogu prestavljati degradirano područje, već da se njegova
veličina prema prilikama izražava u km2. Degradirano područje za
koje je izrađen plan opšte melioracije i na osnovu tog plana razrađeni operativni
planovi naziva se i »melioraciono« područje, koje se deli na melioracione
objekte. Principijelno granice političke podele zemlje ne mogu
da služe kao granice melioracionih područja.


IL


U svrhu što konkretnijeg izlaganja iznećemo jednu kratku reportažu o
načinu planiranja pošumljavanja i resurekcije šikara u jednom sreskom
narodnom odboru:


»Nadležni referent S. N. O-a dobio je zadatak od više instance da sastavi predlog
plana pošumljavanja i resurekcije šikara za područje sreza u određenom vrlo
kratkom roku; u tu svrhu dobio* je izvesan broj formulara i kratka uputstva za popunjavanje
istih. Referent se najpre posavetovao sa organima za planiranje u sreskom
odboru i poslao dopis nekim mesnim odborima sa kratkim uputsitvoim o izboru površina
za pošumljavanje i resurekciju, a zatim se uputio sa jednim članom odbora u


111