DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 49     <-- 49 -->        PDF

visinske krivulje. Eksponencijalne funkcije su u takovim slučajevima nepodesne. Čak
i kod krivulja rastenja kao funkcije starost: eksponencijalne funkcije su neprikladne
donekle baš radi toga, što su im sve derivacije u ishodištu jednaike muli Krivulja se na
tom mjestu naročito usko priljubljuje uz apscisnu os, a to se osjeća i u bl´z nj ishodišta.
Ako je takova funkcija još osim toga jednostavna t. j . sa malo parametara, pa
prema tome i neelastična, nepodatljiva onda će se takova krivulja moći prilagoditi
podacima samo na kraćem potezu. Autori takovih funkcija dijele onda krivulju raste-´
nja na pojedine segmente (cikluse života) Terezaki 8 , Bro d y10.


Kod grafičke primjene Levakovićeva pojednostavljena funkcija sa dva
parametra (formula 2), nepodesna je za upotrebu, jer se krivulje dovoljno
ne približuju obliku pravca, već ostaju krivulje i nakon anamorfoze. Ta
zakrivljenost naročito je osjetljiva kod večih prsnih promjera, što naročito
nepovoljno utječe na mogućnost ekstrapolacije i značaj parametra a kao
indikatora boniteta.


Potpuna 4-parametarska funkcija sasvim zadovoljava, samo bi izrada
papira bila dosta teška i komplicirana. Potrebno bi bilo snimiti dovoljan
broj sastojinskih visinskih krivulja u danom arealu i na različitim bonitetima,
te za svaku krivulju izračunati parametre. Uz pretpostavku da je
parametar a najprikladniji kao indikator boniteta — ostala tri parametra
trebalo bi staviti u funkcionalnu ovisnost sa parametrom a, te izjednačiti
grafički pomoću pravca ili pravilne krivulje. Uz pomoć tako dobivenih podataka
mogao bi se konstruirati logaritamski papir, te uzeti u obzir, uz
dosad rečeno, da je parametar đ koeficijent smjera jednadžbe pravca dobivene
logaritmiranjem formule 1, t, j . đ = tangens kuta što ga čini pravac
sa apscisnom osi. Kod toga treba paziti na eventualna različita mjerila na
apscisnoj i ordinatnoj osi (različite log. jedinice). Možda bi se čitav postupak
mogao provesti i statističkim računom kao multiple korelacija.


Srednji put t. j . način upotrebijen kod grafikona 2 biti će po svoj prilici
najpogodniji za praksu. Na nešto većem broju sastojina, koje se približno
nalaze na prosječno srednjem bonitetu, trebalo bi izmjeriti dovoljan
broj prsnih promjera i pripadnih visina. Iz svih tih podataka trebalo bi
izraditi jednu krivulju i iz nje odrediti parametre b i c, koji su mjerodavni
za oblik kriyfilje. Moglo bi se mjeriti visine na svim bonitetma, no kod toga
bi trebalo paziti, da se mjeri i na najlošijim i na najboljim bonitetima podjednaki
broj i tankih i debelih stabala. Budući da se radi samo o jednoj
krivulji, računanje parametara moglo bi se provesti po metodi najmanjih
kvadrata na način prikazan po L e v a k o v i ć u1 (uzevši u obzir dakako
samo sredine za svaki debljinski stepen). Sa tako dobivenim srednjim vrij
ednostima parametara b i c konstruirao bi se logaritamski papir sličan grafikonu
2, Takav papir pokazivao bi neka odstupanja za najbolji i najlošiji
bonitet, ali bi to bilo u podnošljivim granicama i možda za praksu dovoljno
točno, .


8


Terezaki , W,: No-tes on the Analytical Interpretation of Growth Curves
for Single Tree and Stands and on Application for the Construction of Yield Table
for Sugi (Cryptomeria Japonica), Extracts from the Bullet´n of the Forest Exper´ment
Station, Meguro, Tokyo, 1915.


10 Brody , S.: Growth and Development III, University of Missouri. Agricultu-v
ral Experiment Station, Research Bulletin 97 Columbia, Missouri 1927.


r


´ 155