DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 49 <-- 49 --> PDF |
visinske krivulje. Eksponencijalne funkcije su u takovim slučajevima nepodesne. Čak i kod krivulja rastenja kao funkcije starost: eksponencijalne funkcije su neprikladne donekle baš radi toga, što su im sve derivacije u ishodištu jednaike muli Krivulja se na tom mjestu naročito usko priljubljuje uz apscisnu os, a to se osjeća i u bl´z nj ishodišta. Ako je takova funkcija još osim toga jednostavna t. j . sa malo parametara, pa prema tome i neelastična, nepodatljiva onda će se takova krivulja moći prilagoditi podacima samo na kraćem potezu. Autori takovih funkcija dijele onda krivulju raste-´ nja na pojedine segmente (cikluse života) Terezaki 8 , Bro d y10. Kod grafičke primjene Levakovićeva pojednostavljena funkcija sa dva parametra (formula 2), nepodesna je za upotrebu, jer se krivulje dovoljno ne približuju obliku pravca, već ostaju krivulje i nakon anamorfoze. Ta zakrivljenost naročito je osjetljiva kod večih prsnih promjera, što naročito nepovoljno utječe na mogućnost ekstrapolacije i značaj parametra a kao indikatora boniteta. Potpuna 4-parametarska funkcija sasvim zadovoljava, samo bi izrada papira bila dosta teška i komplicirana. Potrebno bi bilo snimiti dovoljan broj sastojinskih visinskih krivulja u danom arealu i na različitim bonitetima, te za svaku krivulju izračunati parametre. Uz pretpostavku da je parametar a najprikladniji kao indikator boniteta — ostala tri parametra trebalo bi staviti u funkcionalnu ovisnost sa parametrom a, te izjednačiti grafički pomoću pravca ili pravilne krivulje. Uz pomoć tako dobivenih podataka mogao bi se konstruirati logaritamski papir, te uzeti u obzir, uz dosad rečeno, da je parametar đ koeficijent smjera jednadžbe pravca dobivene logaritmiranjem formule 1, t, j . đ = tangens kuta što ga čini pravac sa apscisnom osi. Kod toga treba paziti na eventualna različita mjerila na apscisnoj i ordinatnoj osi (različite log. jedinice). Možda bi se čitav postupak mogao provesti i statističkim računom kao multiple korelacija. Srednji put t. j . način upotrebijen kod grafikona 2 biti će po svoj prilici najpogodniji za praksu. Na nešto većem broju sastojina, koje se približno nalaze na prosječno srednjem bonitetu, trebalo bi izmjeriti dovoljan broj prsnih promjera i pripadnih visina. Iz svih tih podataka trebalo bi izraditi jednu krivulju i iz nje odrediti parametre b i c, koji su mjerodavni za oblik kriyfilje. Moglo bi se mjeriti visine na svim bonitetma, no kod toga bi trebalo paziti, da se mjeri i na najlošijim i na najboljim bonitetima podjednaki broj i tankih i debelih stabala. Budući da se radi samo o jednoj krivulji, računanje parametara moglo bi se provesti po metodi najmanjih kvadrata na način prikazan po L e v a k o v i ć u1 (uzevši u obzir dakako samo sredine za svaki debljinski stepen). Sa tako dobivenim srednjim vrij ednostima parametara b i c konstruirao bi se logaritamski papir sličan grafikonu 2, Takav papir pokazivao bi neka odstupanja za najbolji i najlošiji bonitet, ali bi to bilo u podnošljivim granicama i možda za praksu dovoljno točno, . 8 Terezaki , W,: No-tes on the Analytical Interpretation of Growth Curves for Single Tree and Stands and on Application for the Construction of Yield Table for Sugi (Cryptomeria Japonica), Extracts from the Bullet´n of the Forest Exper´ment Station, Meguro, Tokyo, 1915. 10 Brody , S.: Growth and Development III, University of Missouri. Agricultu-v ral Experiment Station, Research Bulletin 97 Columbia, Missouri 1927. r ´ 155 |