DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 48 <-- 48 --> PDF |
« tiranje kod jednoulaznih drvnogromadnih tabela, te kod prihodnih tabela konstruiraju se tako, da se pojas visina podijeli na toliko ekvidistantnih razmaka, koliko se želi boniteta. Ta se ekvidistantnost može zamisliti i do u beskonačnost. Prema tome parametar a mogao bi u praksi dobro poslužiti kao numerički indikator boniteta stojbine za sve tipove, a sa grafikona se dobiva jednostavnim očitavanjem bez ikakvog računanja, Sastojinska visinska krivulja ima u većini slučajeva t. zv, S oblik kao i krivulja rastenja (koja je funkcija starosti), pa se za prednju svrhu mogu upotrebiti i neke ostale funkcije rastenja5. Neke su funkcije i neprikladne kao na pr. Levakovićeva x 1 \d 3-parametarska funkcija y = a ~7~ " . koja nije pogodna za izradu grafikona radi \ b + xl toga, jer se pravci koji nastaju anamorfozom krivulja za pojedine bonitete, međusobno sijeku, a da se to izbjegne bilo bi potrebno za svaki bonitet posebno mjerilo na apsc^snoj osi. Grafički s e primjenjuju u novije vrijeme funkcije izrađene na bazi Gauss-ov e zvonolike krivulje6.7, koje su pogodne za primjenu radi toga, šo se može upotrebljavati već gotovi papir (Wahrscheinl´chkeitspapier, probability paper), koji ima skalu na ordinatnoj osi obilježenu sa postotcima prema Gaussovo m zakonu. Ako se na takovom papiru na apscisnoj osi uzme obična logaritamska skala za starost (odnosno u našem slučaju za prsni promjer), onda se krivulja pretvara u pravac. Poteškoća i slaba strana tog načina je u tome, što se ordinate nanašaju u postotcima konačne vrijednosti (asimptotičke vrijednosti) koja je nepoznata i koju prema tome treba unaprijed procijeniti, Levakovićev a 4-parametarska funkcija najjednostavnija je mnogoparametarska funkcija i najbolji do sada poznat´1 analitički izraz zakona rastenja, elastična je, dobro se prilagođuje podacima i zadovoljava sve nužne formalne uvjete funkcija rastenja, a ipak je relativno jednostavna. Weck 7 joj priznaje sva ta svojstva, ali tvrd: da ima formalan karakter te da je »Probierfunktion«, pa da je prema tome nesposobna za ekstrapolaciju, već samo za sigurnu interpolaciju između opažanih podataka. Istodobno Wec k propagira Bac k ma no v zakon6 kod čijeg je praktičnog primjenjivanja potrebno procijeniti vel´činu konačne vrijednosti — a to znači maksimum samovoljne ekstrapolacijei. Mi haj´lov 8 navodi, da je Levakovićeva funkcija nesavršena sa teorijskog gledišta, jer joj krivulja prirasta (krivulja prve derivacije y po x) izlazi iz sihodišta tangencijalno na apsc´snu os samo onda, kada je umnožak parametara c d > 3, a za istinske krivulje rastenja takvi slučajevi nasu česti (vidi cit. Zbornik str. 13). Međutim taj prigovor nije opravdan, jer je sasvim dovoljno da bude c d > 2, pa da je udovoljeno gornjim uslov´ina, a to je u praks-´ gotovo uvijek slučaj. Kod primjene funkcije rastenja na sastojinsku visinsku krivulju ,može se dogoditi, da krivulja prirasta ne ide tangencijalno iz apscisne os´, već ´"z ordinatne osi, ili pod kutem (na pr. kod šuma panjača). Levakovićeva će se formula odmah tomu prilagoditi iznosom c-d<2, što je čini naročito prikladnom i univerzalnom za analtički prikaz sastojinske 5 Detaljan pregled za šumarstvo važn´h funkcija rastenja donosi: P e s c h e 1, W,: Die mathematischen Methoden zur Herleitung der Wachstumsigesetze von Baum und Bestand und die Ergebnisse ihrer Anwendung. Tharandter Forstl. Jahrbuch str. 169, 1938. Također: Mi haj lov, vidi pod 8, a (iscrpan pregled literature po tom pitanju u Levakovićevim radovima *. 6 Backman , G.: Wachstum und Organische Zeit. Bios, Band 15, Leipzig 1943. 7 Weck , J,: Über die Brauchbarkeit von Wachstumsgesetzen als diagnostisches Hilfsmittel der Waldwachstumskunde, Forstwissenschaftlitches Centralblatt, Heft 10, 1950, Berlin. 8 Mih a j lov,´I. S.: Matemat´čko formiranje na zakonot za rastenjeto na šumskite drva i nasadi, Godišen zbornik na zemjodelsko-šumarskiot fakultet na univerzitetot — Skopje, 1949. 154 |