DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Ako Se sada na apscisnu os nanesu boniteti u povoljnim ekvidistantnim
razmacima, a kao ordinate pojedini iznosi parametara b i c, te tako dobiveni
diagrami točaka izjednače pomoću pravca ili pravilne krivulje, mogu se
očitati ispravljene veličine parametara za pojedini bonitet. Sa tim ispravljenim
i izjednačenim parametrima konstruiraju se sada skale na apcisnoj osi
za svaki bonitet. Nanesu li se pripadne ordinate, dobiva se pet grupa točaka,
koje leže na pet pravaca. Točke koje pripadaju istim prsnim promjerima
treba spojiti krivuljarom, te eventualno ispraviti neka mala odstupanja.
Tako nastala mreža harmoniziranih krivulja ima istu svrhu, kao vertikalna
mreža na grafikonima / i 2. Na taj način konstruiran je grafikon 3 t. j. logaritamski
papir sa krivocrtnom koordinatnom mrežom, na kojem svih pet
boniteta zadovoljava uvjet pravca sasvim dobro.


*


Koje bi bile koristi za praksu od ovako konstruiranih papira:
1, Visinska krivulja postaje visinski pravac, a pravac se lakše uklapa
u sistem točaka. Potreban je manji broj mjerenja za istu sigurnost te je
dovoljno izmjeriti nešto više visina tanjih stabala i nešto više visina debljih
stabala, dok nekoliko izmjera visina srednje debelih stabala može služiti
kao kontrola, da li postoji neko naročito odstupanje od pravca. Dakako
svaka visinska krivulja ne će biti točan pravac, jer je papir konstruiran za
srednje vrijednosti (srednji — karakteristični oblik) nekog areala, pa su
varijacije razumljive i vjerojatne.


2. Kao indikator stojbine uzima se u praksi obično srednja sastojinska
visina. Mnogi autori predlažu međutim visinu dominantne grupe stabala
(na pr. srednju visinu 10% najjačih stabala ili kako drugačije definiranu
gornju granicu visine u sastojini). Kod prebome šume, prašume i prelaznih
tipova ni taj način ne zadovoljava potpuno. U Americi preporuča se kao
indeks boniteta za preborne šume t. zv. asimptotička vrijednost visinske krivulje
(Bruce-Schumacher) 4. Ta asimptotička vrijednost je visina
koju bi imala vrlo debela stabla (matematski: stabla sa beskonačno1 velikim
prsnim promjerom). Kod formule / i 2, to je vrijednost parametra a, jer je
I xc \d


lim y = Hm a = a 1 = a
x->oo x-+ °° \ b + xcI


Na grafikonu je to odsječak, što ga čini pravac na osi ordinati. Za x = °°,


c


...
= /, a log 1 = 0, t. j . ishodište koordinata, U toj točki y = a


xc


b +


odnosno log y = log a- Na skali se taj iznos može odmah očitati u antilogaritmu,
no budući da je skala obilježena sa visinama od tla, a ne od prsnog
promjera, to je očitanje zapravo: (a + 1,3) m. Parametar a dobar je indikator
i za jednodobne sastojine, jer ima karakter visine. Krivulje za boni


4 Bruce-Schumacher: Forest Mensuration, 1942 New York.


153


I