DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ako Se sada na apscisnu os nanesu boniteti u povoljnim ekvidistantnim razmacima, a kao ordinate pojedini iznosi parametara b i c, te tako dobiveni diagrami točaka izjednače pomoću pravca ili pravilne krivulje, mogu se očitati ispravljene veličine parametara za pojedini bonitet. Sa tim ispravljenim i izjednačenim parametrima konstruiraju se sada skale na apcisnoj osi za svaki bonitet. Nanesu li se pripadne ordinate, dobiva se pet grupa točaka, koje leže na pet pravaca. Točke koje pripadaju istim prsnim promjerima treba spojiti krivuljarom, te eventualno ispraviti neka mala odstupanja. Tako nastala mreža harmoniziranih krivulja ima istu svrhu, kao vertikalna mreža na grafikonima / i 2. Na taj način konstruiran je grafikon 3 t. j. logaritamski papir sa krivocrtnom koordinatnom mrežom, na kojem svih pet boniteta zadovoljava uvjet pravca sasvim dobro. * Koje bi bile koristi za praksu od ovako konstruiranih papira: 1, Visinska krivulja postaje visinski pravac, a pravac se lakše uklapa u sistem točaka. Potreban je manji broj mjerenja za istu sigurnost te je dovoljno izmjeriti nešto više visina tanjih stabala i nešto više visina debljih stabala, dok nekoliko izmjera visina srednje debelih stabala može služiti kao kontrola, da li postoji neko naročito odstupanje od pravca. Dakako svaka visinska krivulja ne će biti točan pravac, jer je papir konstruiran za srednje vrijednosti (srednji — karakteristični oblik) nekog areala, pa su varijacije razumljive i vjerojatne. 2. Kao indikator stojbine uzima se u praksi obično srednja sastojinska visina. Mnogi autori predlažu međutim visinu dominantne grupe stabala (na pr. srednju visinu 10% najjačih stabala ili kako drugačije definiranu gornju granicu visine u sastojini). Kod prebome šume, prašume i prelaznih tipova ni taj način ne zadovoljava potpuno. U Americi preporuča se kao indeks boniteta za preborne šume t. zv. asimptotička vrijednost visinske krivulje (Bruce-Schumacher) 4. Ta asimptotička vrijednost je visina koju bi imala vrlo debela stabla (matematski: stabla sa beskonačno1 velikim prsnim promjerom). Kod formule / i 2, to je vrijednost parametra a, jer je I xc \d lim y = Hm a = a 1 = a x->oo x-+ °° \ b + xcI Na grafikonu je to odsječak, što ga čini pravac na osi ordinati. Za x = °°, c ... = /, a log 1 = 0, t. j . ishodište koordinata, U toj točki y = a xc b + odnosno log y = log a- Na skali se taj iznos može odmah očitati u antilogaritmu, no budući da je skala obilježena sa visinama od tla, a ne od prsnog promjera, to je očitanje zapravo: (a + 1,3) m. Parametar a dobar je indikator i za jednodobne sastojine, jer ima karakter visine. Krivulje za boni 4 Bruce-Schumacher: Forest Mensuration, 1942 New York. 153 I |