DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 44 <-- 44 --> PDF |
krivulje. Pojednostavljena formula 2 ne daje dobre rezultate, a razlog je tome premalen broj parametara, odnosno nedozvoljena pretpostavka b = 1, c = /. Prema tome potrebno je raditi sa formulom 1. logy = loga + d log ( ´C L´ .) Sada je mnogo teže konstruirati skalu na apscisnoj osi, jer su nepo5: nati parametri b i c, koji su još osim toga različiti za pojedine bonitete i za različite tipove sastojina. Formula 2 vrijedi općenito — za sve vrste drveća, za sve tipove i sve bonitete, ali ne daje zadovoljavajući rezultat. Formula 1 upotrebljiva je na užem području — tj. za stanovitu vrstu drveća, za određeni tip, i određeni areal (na pr. preborne šume četinjača Gorskog Kotara). Za demonstraciju neka opet posluže podaci Šurićevih tabela. Za taj određeni materijal treba sada računati parametre b i c za. svaki bonitet. Račun bi se mogao provesti po metodi najmanjih kvadrata, no to je dugotrajan posao, a tolika točnost nije ovdje ni potrebna. Parametre treba računati na elementarni način (Levakov i ć)2 tako, da še podaci za pojedini bonitet nanesu na milimetar papir i grafički krivuljom izjednače. Sa krivulje se očita četiri para koordinata, jer jednadžba ima četiri parametra. Te se vrijednosti uvrste u jednadžbu 1, te se na taj način dobiju četiri jednadžbe koje treba riješiti, kao da su parametri nepoznanice. Kod grafičkog izjednačavanja korisno je najprije nacrtati prirasnu krivulju (krivulja diferencija = krivulja prve derivacije) i najprije nju izjednačiti. U tom slučaju može se upotrijebiti i način računanja sa 3 para koordinata (vidi2 str. 305— 306). Elementarni način računanja također j-e mučan i dugotrajan, no moguća je konstrukcija naročitih grafikona pomoću kojih bi se računanje parametara moglo provesti na laganiji način, a ipak sa većom sigurnošću, nego što je daje elementarni način, te sa dovoljno točnosti za ovakove svrhe.3 Na takav približan način treba izračunati parametre b i c za svaki bonitet, i nakon toga odrediti prosječnu vrijednost. Tako je konstruiran grafikon 2, gdje je uzeto b = 500 000, c == 3,0 — što se osjetno razlikuje od pretpostavke za formulu 2 (b = 1, c = 1). Na grafikonu 2 vidi se, da se je visinska krivulja za I bonitet gotovo sasvim približila pravcu, dok je za ostale bonitete, a naročito za V. bonitet još uvijek krivulja konkavna prema dolje. Anamorfoza je međutim ipak mnogo uspješnija nego na grafikonu 1. Još se bolji rezultati mogu postići, ako se za svaki bonitet uzmu posebni parametri. Iznos parametra, kako je već spomenuto, ne ovisi samo o bonitetu, već i o tome kakova je sastojina (jednodobna, preborna, čista, mješovita i t. d.). Imade mnogo faktora, koji uzrokuju varijacije — no radi se o srednjim vrijednostima za dani areal. Šurićeve jednoulazne tabele daju takove srednje vrijednosti za vrlo veliko područje. Krivulje su kod tih tabela konstruirane grafički, prostoručno, na već uobičajeni način, te sMjkod 2 Levakovi ć A.: Metode ubrzanog izračunavanja parametara za neke novije funkcije rastenja, Šumarski List, Zagreb 1939, str. 299—309. t 3 Taj način opisat ću u slijedećem članku. 150 |