DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 32 <-- 32 --> PDF |
od 9 do 12°/o (po širini ljuštenog furnira). Prosječno se uzima 10°lo, što u odnosu na drvnu masu trupca iznosi oko 6% (vidi obračun otpadaka). Utezanje furnira kod sušenja po debljini i dužini nema praktičnog značenja. Obrezivanje suhog furnira. Furnir se može obvezivati: kružnom pilom, glodalom, kombinacijom kružne pile i glodala, paketnim škarama ili škarama sa zrcalom (koje izrađuje firma Georg Fischer). Veličina otpadaka ovisi i o stroju kojim se radi. Jedan dio furnira po izlasku iz sušionice obrezuje se suhim škarama i jednim od gore spomenutih strojeva i to polovični listovi samo s jedne, a komadni furniri s obe strane. Obrezivanjem otpada prosječno oko 4% što se može i računom utvrditi, kao što je učinjeno naprijed u obračunu otpadaka. Prešanje ploča. Na prešama se gubi izvjestan postotak drvne mase zbog velikog pritiska kojemu su izvrgnute ploče za vrijeme lijepljenja. Debljina gotovih ploča podrazumijeva se cea t. j. tolerira se izvjestan manjak ili višak debljine, koji je određen u prijedlogu Jugoslavenskog standarda za vezano drvo sa * 0,5 mm. Radi toga gubitak drvne mase na prešama ne uzimamo u obzir, jer je on kompenziran ovom tolerancijom koja je gotovo u svim zemljama uobičajena. Obrezivanje ploča. Otpaci koji nastaju obrezivanjem ploča na kružnim pilama mogu se računom utvrditi uspoređivanjem drvne mase neobrezanih i obrezanih ploča, a prosječno iznosi oko 4%. Brušenje ploča. Brušenjem ili, struganjem s obe strane smanjuje se debljina ploča oko 0,5 mm što predstavlja otpadak od 5%. Rekapitulacija Otpaci bukovih trupaca za Ijuštenje po fazama rada (radnim strojevima) iznose prosječno: j,, na ljuštilici od 8 do 50°/o fvidi tablicu br. i) . ´. . . i 29% ,, mokrim škarama 10% „ sušionici furnira , . . . ,, 6% . ,, strojevima za obrezivanje furnira 4% „ kružnim pilama 4% ,, brusilicama ili strojevima za struganje 5% Prosječno otpada . . 58% Iskorišćava se . . . . . 42% Postotak iskorišćenja kreće se u praksi od 38 do 42%, prosječno se uzima 40%. Prema podacima bivše tvornice Ukod15 postotak iskorišćenja bukovih trupaca za Ijuštenje iznosio je (u odnosu na drvnu masu trupaca bez kore): 1936 g.-41,300/o, 1937 g. 39,75°/o, 1938 g. 41,19%, 1939 g. 40,00%, 1940 g. 41,74%. U tih 5 godina najveća drvna masa bukovine prerađena je 1940 god., kada je prerađeno 8.382,15, ms 11 Ukod, Stat´stike i kalkulacije za fabrlkacionu periodu od 1. I. do 31. XII. 1940, 138 |