DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 14     <-- 14 -->        PDF

potpuno slični Županjačkom elaboratu sa razlikom što ekonomska analiza kaopredviđene ekonomske mere polaze sa sasvim drugih -gledišta s obzirom na izmenjene
društveno-privredne odnose u našoj zemlji, tako da je bilo moguće planiranje vrk>
radikalnih mera kao što je n. pr. preselenje dela stanovništva sa terena ugroženih
erozijom -u druge plodnije krajeve. Kod sastava »planova za obnovu šuma prioritetnih
područja« primenjena su u izvesnoj meri i vegetacijska istraživanja.


»Planovi za obnovu šuma prioritetnih područja«: kako se izrađuju u


N. R. Srbiji (i pored nekih ozbiljnih nedostataka, koji se uostalom dadu
Iako ukloniti) prestavljaju ekonomski, tehnički i metodološki jedino pravilan
put melioracije degradiranih područja, kao i jedinu pravilnu osnovu
za sva planiranja (perspektivna i godišnja) agro-melierativnih i šumskomeliorativnih
radova na degradiranim područjima.
?


- Međutim naziv tih planova nije pravilan. Iz uputstva za njihov sastav vidi se
da se sem obnove šuma koja se prema uputstvima vrši u cilju zaštite zemljišta, siwrivanja
vodotoka i agromelioracije, predviđaju i druige meliorativne i hidrotehničke mere
u cilju unapređenja poljoprivrede i njene preorijentacije. Prema tome obnova šuma je
samo jedna od predviđenih meliorativniih mera, koja .istina može da bude po obimu
vrlo znatn,a već prema strukturi površine područja, ali nije jedina; radi toga ti planovi
nepravilno nose naziv »planovi obnove šuma«. Iz naslova također sledi, da metodika
izrade planova kako je propisana Upuitstvima Mom, Šum. N. R. Srbije, treba da
se upotrebljava samo za prioritetna područja što je također nepravilno.
Planovi melioracije treba da se izrađuju za sva degradirana područja u
zemlji, sa kvalitetom izrade koji ovisi o težini prirodnih uslova, težini radova
i ekonomskoj važnosti područja, A prioritet u izvršenju se daje samo
izvesnim planovima zbog ovih ili onih privredno-tehničkih razloga. To pak
ne znači da se i drugi planovi ne mogu izvršavati, Predložili smo u ovome
članku naziv »plan opšte melioracije degradiranih područja« bez pretenzija
da je on i najbolji. Pod tim nazivom podrazumevamo plan tehničke i biološke
melioracije celokupne degradirane površine jednog degradiranog područja
izrađen sa određenog ekonomskog gledišta, U taj pojam uključujemo
i sve hidrotehničke mere i komunikacije koje su potrebne da se problem
melioracije pravjlno resi. Pojam opšte melioracije degradiranih područja
moževjoš .da se proširi — a to je i pravilno — planskom izgradnjom
naselja, asanacijom, razvitkom lokalne industrije itd.,


Razmotrili smo principijelno potrebu izrade planova opšte melioracije
svih degradiranih područja. Rekli smo da ti planovi mogu biti raznog kvaliteta.
U stvari neće biti potrebno izrađivati planove za sva degradirana
područja istim kvalitetom. Postoje prostrana područja n. pr. šikara za koje
je izrada plana vrlo prosta. A ni na drugim područjima, gde bi to bilo
možda i potrebno, neće biti uvek moguće izraditi kvalitetni plan opšte
melioracije, n. pr. usled pomanjkanja kadra, ali jedan idejni orijentacioni
plan za početak nekih radova biti Će moguće uvek izraditi. Isto tako ne
mislimo da svako pošumljavanje treba da bude izvršeno u sklopu i kao
deo jednog plana opšte melioracije. Postoji niz slučajeva gde pošumljavanja
i resurekcije ne moraju biti deo nekog opšteg plana, n. pr. izvesna pošumljavanja
degradiranih površina pored naselja i objekata u cilju ozelenjavanja,
mogu da se izvode po svojim specijalnim planovima.


120