DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 14 <-- 14 --> PDF |
potpuno slični Županjačkom elaboratu sa razlikom što ekonomska analiza kaopredviđene ekonomske mere polaze sa sasvim drugih -gledišta s obzirom na izmenjene društveno-privredne odnose u našoj zemlji, tako da je bilo moguće planiranje vrk> radikalnih mera kao što je n. pr. preselenje dela stanovništva sa terena ugroženih erozijom -u druge plodnije krajeve. Kod sastava »planova za obnovu šuma prioritetnih područja« primenjena su u izvesnoj meri i vegetacijska istraživanja. »Planovi za obnovu šuma prioritetnih područja«: kako se izrađuju u N. R. Srbiji (i pored nekih ozbiljnih nedostataka, koji se uostalom dadu Iako ukloniti) prestavljaju ekonomski, tehnički i metodološki jedino pravilan put melioracije degradiranih područja, kao i jedinu pravilnu osnovu za sva planiranja (perspektivna i godišnja) agro-melierativnih i šumskomeliorativnih radova na degradiranim područjima. ? - Međutim naziv tih planova nije pravilan. Iz uputstva za njihov sastav vidi se da se sem obnove šuma koja se prema uputstvima vrši u cilju zaštite zemljišta, siwrivanja vodotoka i agromelioracije, predviđaju i druige meliorativne i hidrotehničke mere u cilju unapređenja poljoprivrede i njene preorijentacije. Prema tome obnova šuma je samo jedna od predviđenih meliorativniih mera, koja .istina može da bude po obimu vrlo znatn,a već prema strukturi površine područja, ali nije jedina; radi toga ti planovi nepravilno nose naziv »planovi obnove šuma«. Iz naslova također sledi, da metodika izrade planova kako je propisana Upuitstvima Mom, Šum. N. R. Srbije, treba da se upotrebljava samo za prioritetna područja što je također nepravilno. Planovi melioracije treba da se izrađuju za sva degradirana područja u zemlji, sa kvalitetom izrade koji ovisi o težini prirodnih uslova, težini radova i ekonomskoj važnosti područja, A prioritet u izvršenju se daje samo izvesnim planovima zbog ovih ili onih privredno-tehničkih razloga. To pak ne znači da se i drugi planovi ne mogu izvršavati, Predložili smo u ovome članku naziv »plan opšte melioracije degradiranih područja« bez pretenzija da je on i najbolji. Pod tim nazivom podrazumevamo plan tehničke i biološke melioracije celokupne degradirane površine jednog degradiranog područja izrađen sa određenog ekonomskog gledišta, U taj pojam uključujemo i sve hidrotehničke mere i komunikacije koje su potrebne da se problem melioracije pravjlno resi. Pojam opšte melioracije degradiranih područja moževjoš .da se proširi — a to je i pravilno — planskom izgradnjom naselja, asanacijom, razvitkom lokalne industrije itd., Razmotrili smo principijelno potrebu izrade planova opšte melioracije svih degradiranih područja. Rekli smo da ti planovi mogu biti raznog kvaliteta. U stvari neće biti potrebno izrađivati planove za sva degradirana područja istim kvalitetom. Postoje prostrana područja n. pr. šikara za koje je izrada plana vrlo prosta. A ni na drugim područjima, gde bi to bilo možda i potrebno, neće biti uvek moguće izraditi kvalitetni plan opšte melioracije, n. pr. usled pomanjkanja kadra, ali jedan idejni orijentacioni plan za početak nekih radova biti Će moguće uvek izraditi. Isto tako ne mislimo da svako pošumljavanje treba da bude izvršeno u sklopu i kao deo jednog plana opšte melioracije. Postoji niz slučajeva gde pošumljavanja i resurekcije ne moraju biti deo nekog opšteg plana, n. pr. izvesna pošumljavanja degradiranih površina pored naselja i objekata u cilju ozelenjavanja, mogu da se izvode po svojim specijalnim planovima. 120 |