DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1951 str. 11     <-- 11 -->        PDF

petogodišnji plan šumske melioracije tog područja (pravilno izvedene kulture
stare pet godina mogu već da vrše zaštitnu funkciju), Metodom pošumljavanja
na pruge, sa malom pošumljenom površinom »osvajamo« velika
degradirana područja Dve su prednosti toga načina pošumljavanja: prvo,
kod pravilno izabrane vrsti drveća i strukture pruge možemo postići da
nam se kultura u prugi prirodno pomlađuje t. j. da se širi na račun goleti
i drugo, što dozvoljava da se prostor između pruga koristi za pašu uz potreban
obzir u vezi sa prethodnom koristi. Pošumljavanje na pruge treba
da postane princip šumske melioracije velikih degradiranih područja. Taj
metod je u našoj literaturi predložio ing, V. Beltram ,


Pored pošumljavanja dela »A« u našem primeru trebalo je pristupiti
pošuimljavanju i vezivanju terena u samom toku obiju bujica gdegod to


Br. 3


živa sila vode dozvoljava, pod pretpostavkom naravno da su izvršeni najnužniji
građevinski radovi. U ovom stadiju šumske melioracije dolazi također
i pošumljavanje padine uz železničku prugu sa četinarima i tvrdim
lišćarima. *


Šumska melioracija ovog područja bi dalje tekla u pravcu potpunog
pošumljavanja dela »A« sa mešovitom kulturom koja se sastoji od glavne
nadstojne sastojine četinara sa mestimičnim grupama lišćara i podstojne


etaže grmlja lišćara. U toku treba da bude također potpuno obrašćivanje
bujičnih korita lišćarskom vegetacijom, a bujičnih konusa sa mekim
lišćarima. Karta br. 3 nam pokazuje završni stadij prve etape šumske melioracije
našeg područja t. j. stanje pre početka eventualne potpune zamene
četinara sa tvrdim lišćarima. Neke pruge, koje su bile prve izvedene,
u ovom stadiju su posečene i služe kao prošeke za obranu od požara. Terasa
»B« je pretvorena u vinograde i voćnjake koji su zaštićeni sa neko


-


117