DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 99 <-- 99 --> PDF |
p ćena su dva članka,; oba zaslužuju da ´ih spomenemo. Prvil je iz pera Ing. A. Postnikova »Problem pilanskog otpatka« u brojevima 1 i 4, a drugi je Dr, Ing. Franjo Podbrežnika. u broju 7-8/50. Treba istaknuti dosljednost i istrajnost s kojom drug Ing. Alkalaj propagira »visoku produktivnost rada u drvnoj industriji«. Ovo- j,e naslov njegovog prvog članka, iz serije članaka posvećenih toj problematici, ali i njegovi ostali članci koji direktno ne tretiraju taj problem odišu istim duhom, diktirani su nastojanjem da drvna industrija u tom pogledu ne zaostaje iza drugih naših industrija kad zato ima uslova, i mogućnosti. Od tri´; članka Ing. S. Lazan-eva treba naročito spomenuti njegov posljednji: »O zidanim kanalima —^.kinetama«. Od članaka riz uzgojne grane morali bi spomenuti monografiju o orahu ia pera H. Vujičića, kao i dva članka Ing. N. B. o normama za sakupljanje borovih šišarica (u broju 4—5) i bagremovog (u broju 7—>8). Vrijednost je članaka uvećana time što se temelje dobrim dijelom na vlastitom iskustvu autora. Ing. F. Fukarek preveo je članak Gešvinda o resurekcijama. Zaslužuje posebno priznanje i hvalu nastojanju druga Fukareka da upozna jugoslavenske šumarske krugove sa odličnim radovima starih njemačkih šumara, koji1 su dobar dio svoje prakse proveli ovdje na Balkanu ali su rezultate svojih opažanja i rada objavljivali u njenjačkoj štampi, pa su nam ti rezultati manje pristupačni. Njegov članak ing. N. Beltrama IPošumljavanje goleti sjetvom« originalan je, interesantan ii dobar; fotografije su (instruktivne. Ing. Fitze štampao je članak »o potkornjacima i o uzrocima njihove pojave u kalamitenoj formi«. Autor niije zaboravio spomenuti propis zakona o Petogodišnjem planu koji veli slijedeće po ovom pitanju: ....»zavesti potpuni šumski´ red u svim sječinama u cilju sprečavanja zaraze... osigurati čišćenje šume od ležećeg materijala ... uzgojnim i drugim mjerama stvarati otporne sastojine protiv zaraze insekata ...« Mi šumari ponekad se up-toatmo: zašto su propisi Petogodišnjeg plana sto postotno obavezni za ostale grane narodne privrede, dok u izvjesnim područjima naše šumarske djelatnosti na te se propise skoro zaboravlja. Članak ing. Fitze mogao bi nam poslužiti kao jedan kratki memento na tu činjenicu. Drugi članak iz entomološkog sektora pripada peru ing. J. Sučića i niostii naslov »Av´onsko uništavanje gubara u šumi Motajitca«; taj članak spada u red ornih s kojima bi se morao upoznat´ svaki šumar bez obzira na užu specijalnost. Članak ing. Fukareka »Potkornjaci na šumskom drveću« tretira ptanje raspoznavanja šteto&.maca po hodničkim sistemima. Članak je opsežan, temeljit i dobar. Mećtui člancima koje smo uvrstili u grupu »uopšte šumarskih, šumarsko političkih i si.« treba istaknuti nekoliko uvodnika. U oči proljetne kampanje pošumljavanja štampan je na uvodnom mjestu članak Ministra šumarstva NRBiH druga A. Herce govca. Ing. M. Dučiću, pomoćniku Ministra, pripadaju dva uvodnika: jedan o šu marskoj izložbi, drugi o izboiriina.i i Morao hih se osvrnuti i nia dva sastavka ing, Bujukalića o ferijal´oji praksi; obje te bilješka su dobre ii uspjele su u svome cilju: otsad će se školska praksa vršiti na školskom dobru u Trapistima kod Banja Luke, Kao dodatak »N. Š.« za 1950 izaći će u okviru broja 12-tog llćstai kao poseban prilog brošura »Sakupljanje i manipulacija sa šumskim sjemenom«. Izdanje brošure sugerirao je N. F. NRBiH. Izlazi u redakciji Instituta za naučna šumarska istraživanja i »Narodnog šumara«. Knjižica će dobro doći brigadama sakupljača sjemena, nastavnicima škola, rukovodiocima omladinskih organizacija, borcima J. A. a u prvom redu šumarskom osoblju. A. P. Dr, Ing. Žarko Miletić: Osnovi uređivanja prebirne Sume, knjiga prva; izdanje Poljo privrednog izdavačkog preduzeća, Beograd 1950,, str, 357 sa 23 slike u tekstu. Pitanje prebornih šuma i njihova uređivanja od goleme je važnosti za naše šumsko gospodarstvo. To najbolje ilustriraju službeni statistički podaci- iz 1938. prema kojima je otpadalo o^J ukupne površine šuma Jugoslavije na preborne šume 3,077.967 ha iilä 42%, a od cjelokupne površina visokih šuma 72°/o. N/a temelju! tih podataka može se zaključiti, da su preborna šuma i prebomo gospodarenje faktori, koji daju ka rakteristično ob Iježje našoj šumskoj privredi, te da je prema torn© problem njebova najboljeg i najekonomiičnijeig . uređivianja od velike važnosti, n |