DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 98 <-- 98 --> PDF |
7tit stvuciie ktirjikemtvsli ^ßreyJtt/ dö-ntah sfaulnz fonmpje »NARODNI ŠUMAR« — STRUČNI LIST ZA ŠUMARSTVO I DRVNU - INDUSTRIJU. IZDAVAČ DIT — SEKCIJA ŠUMARA SARAJEVO. GOD. IV. Ovaj se prikaz odnosit na »ađamjj »Narodni šumjar« u novoim omotu, sa novim ozdavačem (»DIT«), ii sa novum podnaslovom: »stručni, list za; šumarstvo i drvnu indu. sctriju«. Posljednje .nag!!|ašavaimo jedino fe razloga, što se svdi sjećamo st|arog pojnafslova »Narodnog šumara«: — »list za stiuč.no\ uzdizanje p o moćno g šumar skog ösobvlja«, koji je ove godine brilsan, nestao odn, zamijenjen gore cfttirtunf´ni novim podnaslovom, Mnogima kaoi da se nije svidjelo što je »Nairodinii šum|ar« prerastao »samog sebe« ali mišljenja smo da je predsjednik šumarske seikciije DIT-& profesor F. Alii.kail f Jć vjerno protumačilo stav većine šumara; u NRBiH kad je ovim riječima okarakteirisao ´ novu ulogu njašeg stručnog glas:i!a: »Ne gubelći i´k vid» postanje »Narodnog šumaira« moramo smjelije ^kretati naprijed, tim više što nivo naših pomoćnih šumskih kadrova neosporno raste i naše je ubjeđenje da list zbog ovog nivoa neće ostati neshvaćen «. Imamo sad i konkretnih dokaza tačnostii gornje prognoze: proširuje se, a ine sužava, krug ičitiailaea »Narodnog šumaira« i: njegove se pozicije učvršćuje baš u redor viima tog našeg pomoćnog šumarskog osoblja. Ali to sam sipoTnaniuo tek uzgred bez ikakve tendencije da ponovno ograničimo «logu »Narodnog šumara« na njegov prijašnji okviir, tim prije što mu nije bilo ni ranijih godina mogućei da.se dosljedno i u svemu pridržava toga. nominalnog okvira. Ja lično, smatrani´ da je od presudnijeg značaja, njačetlma, odluka izdavača i uredništva »Narodnog šumara« da list postlane zajedničko glaslilo, drvne industrije i šumiarstva U užem i pravom sm´ilsliu te riječi. Zaista prelastiavajući jedan za drugim brojeve »N. Š.« iz 1950 godinici, ni*>žem>:> konstatovati da sad postoji mnogo povoljniji omjer između članaka iz oblasti drvne industrije i šumarstva nego što je to bio slučaj ranije. U nelkim brojevima (broj I, 6, 9 donekle broj 7-8) članci´ iz područja mehaniičke i hemijske prerade drveta, eksploataracije šuimia, gradnje šumskih objekata 0 si, zauzimaju veći broj strana nego članci općenitog šumarskog značaja i članci šumsko-uzgojonog i šumsko.-zaštitnog karaktera. Da bi se osvjedočio, da to nije možda subjoktiivnii 0 letilmičn|j dojam» prebrojao- sam članke i stranice i utvrdio,sam procenat´ s kojim participiraju članci jedne, druge i treće vrlstie. Zaista je »N. Š.« u ovoj godini postao, ono čemu. je težilo: glasilo šumarske: Struke u šilrlem značenju, te riječi. Ako uzmemo u obziir slamo originalne članke, kritičke osvrtel i prevode, v,:dirao da 350/« članaka otpada, na čllanke eksplioatacionog šumsfco-građevlnog i prerađivačkog smjera i oko 37u/o na članke uzgojnog i: (zaštitnog smjera. Oko 23*/c otpada, na članke društvenog, opće-šuimiarskog ii šumarsko-političkog karaikteha: a 5*/« na bibliografiju r; njoj slične osvrte među koje ubrajamo i našu staru rubriku »Novo u sovjetskom šumarstvu«. Mi bi1 se osvrnuli nia: nekoliko članaka koja .sui štampana! u (1950 godini i kojflj nisu ostali nezapaženi od stručnjaka dotične uže grane, arii se O tim. člancima malo zima izvan NRBiH \\ iizvan okvira tih užih t. j . usko. speeiiljailiz´Jranih struka. Spomenu!; bi članak Ingj V. Matićla »Racionalni načini proizvodnje borovog katrana«, koji! j C t u svojoji suštiini´ jedna od najuspjelijEh ekonomskih analiza, izvršene raciomalizaciij.ei. S te strane, a također i po svojoj preglednosti i komcuoiosti, članak se može smatrati uaorrem, Pitanju iskorištavanja otpadaka prerade drveta u šumarstvu i industriji posvei ) ,96 |