DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 97 <-- 97 --> PDF |
V parius elementi, koji najbolje osvajaju teren, i koji posljednji uzmiču prilikom de gradacije, pa su vrlo prikladni za sastav šumskih pretkultura. Vraćajući se u Skopje pravcem Ohrid—Kičevo—Gostivar, posjetili smo fakul tetske šume na Kara Ormamu. U najvišim predjelima je to bukova šuma (Fagus moesiacü) prašumskog tipa (visina IloOf)—´1800 mi). Fitocenološki je vrlo »lična; našim bukovim šumama, U višim predjelima joj je primiješam gorski javor, na otvorenijim mjestima i trepetljika, a u nižim predjelima dosta obilno i gluhač. Slično kao i kod nas dolazi u bukovim šumama´na svježijem području asocijacija" Acereto-Fraxinetum. Ta će se bukova prašuma postepeno pretvoriti u prebornu gospodarsku šumu, a ručno će se u nju unositi jela i zelena duglazija. Iznad područja bukve nalaze se planinski pašnjaci vlažnijeg i sušeg tipa. Vlaž niji tip su livade Nardetum, u sušem tipu prevladavaju Asphodellus, a na izvorima planinskih potoka dolaze cretovi sa vrstama Eryophorum, Pinguicula i različitim ´šašešima. Ispod ppdručja bukve dolazi kutnjak, a u neposrednoj bllizinii tog objekta (okolica Ohridskog Novog sela) dolazi na silikatnoj podlozi i sjevernim ekspozicijama cer ä sladun, a na karbonatmoj podlozi i južnfm .ekspozicijama dolazi medumac i bjelo grabić. To je dodirno područje topl´h i hladnih elemenata. Izmiješamo´ se nade Fraxi nus excelsior i ormus, pa Carpimus i Ostrya, Coryius aveiana i C. colunna i t. d. Miješa se dakle planinska i subnicditeranska vegetacija. Područje Srbije i Makedonije općenito je dosta ariidno, klimatske prtllllike tek lokalno zadovoljavaju uslovima razvoja šumske vegetacije. Tako počevši već od Beo grada bukva iščezava, a zamjenjuju je kserofitnjljii hrastova, kao cer ´] slladun. Vliši predjeli zapadne Makedonije ´maju svežiju klimu, pa se opet pojavljuje bukva (ali tek iznad 1000 m visine). Goleti zbog suše predstavljaju prilično težak problem pošumlja vamjaj Za njihovo pošunTljavamj.e dolaze u obzir domaći hrastovi ;. tčj cer, makedonski hrast i sladun, a od stranih Qucreus rubra. U obz´.ir dolazi i Flnus´nigra, a eksperi mentira se i sa Cei Ms atlantica. Područje (Urne Gore može se podijeliti ovako: istočni: Ili bolje sjeveroistočni dio Crno Gore ima i lijepih šmima, koje su (koliko simo prelazilo mogli vidjeti) sa stavljene od bukve, jele, smreke, mumj´ike, a uit.rese.no dolazi i moflka. Područje tih šuma iseže n»i jug do VratnKi, ai tada postepeno prelazi u krš, koji se proteže sve do Hoke Kotorske. Područje Boke je djelomično pošumljeno i to" uglavnom sa crnim borom. U preostalom diij«lu ekskurzije pregledali1 smio park Trsteno kod Dubrovnika i šumski rasadnik u Splitu) te Mar jam. Trsteno je naš najveći! mediteranski arboretum, koji obliluje brojm´lmi legsotaima kao ma primjer: kamfoir, ciimctovac, banane i crini bambus. Ovaj posljednji postiže dnevni prirast u visinu od "oko 40 cm. Kraj toga parka su i 2 kolos-platane, kojih je prism1´ promjer skoro 2 m. ´ Naročito bogat stramiim vrstama jd rasadm´lk u Splitu. U njemu se uzgajaju vrste, koje dolaze u obzir za pošumljavamje krša i za parkiranje. Kao ukrasne biljke uzga jaju se Mimosa beiyleana, Poinciana gilesii Streeulia platamifolia, Jalapa mirabilis, Lippia cintriadora, Laurus trinervia i mnoge druge vrste. Uzgajaju se i neki Eucalyptus!, koji brzo rastu i vjeruje se da bi u od bure zaštićenijim predjelima najtoplijih oblastil krša, mogli doći u obzir i za pošuim´ljavanje. Prti obilasku Marjaina nias.jc vodio img. Plesa, koji nafm je prikazao stručni: historijat toga parka. To je šuma alepskog bora ne odviše l´jepa izgleda. Treba je podsadiiiti podstojnom zimzelenom sastojimom (ugla\%om crnikom), kako bi debila izgled prave mediteranske šume. Sloj prozemmog rašća je dosta bogat vrstama, koje u različito doba godine cvjetaju, tako da se slikat prizemnog rašća, a time i cijelog parka mijenja gotovo svaka tri tjedna. U prizemnom rašću od značajnijih vrsta do laziš Ephedra ma´ior. a na strmim stijenama uz more dolaze Centaurea. ragusina, Vesi caria graeca i Asphodellus phistulosa. Interesantna je´ pojava da u tom malom po dručju Marjana na sjevernim ekspozicijama kasni vegetacija prema, južnoj ekspozi ciji po tni tj.ednaj Marjan, dakle, lijepo pokazuje koliki utjecaj imade ekspozicija na rlaizvoj vegetacije. Ob´laskom Marjana bio je završen stručni dio ovc uspjele ekskurzije, koja je svakom učesniku ostavila duboke utiske i na kojoj smo svuda naišli na lijep prijem, pa se za svlaku susretljivost svima zahvaljujemo., Sabolić Juraj, apsolvent šumarstva » * 95 |