DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 97     <-- 97 -->        PDF

V


parius elementi, koji najbolje osvajaju teren, i koji posljednji uzmiču prilikom de


gradacije, pa su vrlo prikladni za sastav šumskih pretkultura.


Vraćajući se u Skopje pravcem Ohrid—Kičevo—Gostivar, posjetili smo fakul


tetske šume na Kara Ormamu. U najvišim predjelima je to bukova šuma (Fagus


moesiacü) prašumskog tipa (visina IloOf)—´1800 mi). Fitocenološki je vrlo »lična; našim


bukovim šumama, U višim predjelima joj je primiješam gorski javor, na otvorenijim


mjestima i trepetljika, a u nižim predjelima dosta obilno i gluhač. Slično kao i kod


nas dolazi u bukovim šumama´na svježijem području asocijacija" Acereto-Fraxinetum.


Ta će se bukova prašuma postepeno pretvoriti u prebornu gospodarsku šumu, a ručno


će se u nju unositi jela i zelena duglazija.


Iznad područja bukve nalaze se planinski pašnjaci vlažnijeg i sušeg tipa. Vlaž


niji tip su livade Nardetum, u sušem tipu prevladavaju Asphodellus, a na izvorima


planinskih potoka dolaze cretovi sa vrstama Eryophorum, Pinguicula i različitim
´šašešima.


Ispod ppdručja bukve dolazi kutnjak, a u neposrednoj bllizinii tog objekta (okolica


Ohridskog Novog sela) dolazi na silikatnoj podlozi i sjevernim ekspozicijama cer


ä sladun, a na karbonatmoj podlozi i južnfm .ekspozicijama dolazi medumac i bjelo


grabić. To je dodirno područje topl´h i hladnih elemenata. Izmiješamo´ se nade Fraxi


nus excelsior i ormus, pa Carpimus i Ostrya, Coryius aveiana i C. colunna i t. d.


Miješa se dakle planinska i subnicditeranska vegetacija.


Područje Srbije i Makedonije općenito je dosta ariidno, klimatske prtllllike tek


lokalno zadovoljavaju uslovima razvoja šumske vegetacije. Tako počevši već od Beo


grada bukva iščezava, a zamjenjuju je kserofitnjljii hrastova, kao cer ´] slladun. Vliši


predjeli zapadne Makedonije ´maju svežiju klimu, pa se opet pojavljuje bukva (ali


tek iznad 1000 m visine). Goleti zbog suše predstavljaju prilično težak problem pošumlja


vamjaj Za njihovo pošunTljavamj.e dolaze u obzir domaći hrastovi ;. tčj cer, makedonski


hrast i sladun, a od stranih Qucreus rubra. U obz´.ir dolazi i Flnus´nigra, a eksperi


mentira se i sa Cei Ms atlantica.


Područje (Urne Gore može se podijeliti ovako: istočni: Ili bolje sjeveroistočni


dio Crno Gore ima i lijepih šmima, koje su (koliko simo prelazilo mogli vidjeti) sa


stavljene od bukve, jele, smreke, mumj´ike, a uit.rese.no dolazi i moflka. Područje tih


šuma iseže n»i jug do VratnKi, ai tada postepeno prelazi u krš, koji se proteže sve


do Hoke Kotorske. Područje Boke je djelomično pošumljeno i to" uglavnom sa crnim


borom.


U preostalom diij«lu ekskurzije pregledali1 smio park Trsteno kod Dubrovnika
i šumski rasadnik u Splitu) te Mar jam. Trsteno je naš najveći! mediteranski arboretum,
koji obliluje brojm´lmi legsotaima kao ma primjer: kamfoir, ciimctovac, banane i crini
bambus. Ovaj posljednji postiže dnevni prirast u visinu od "oko 40 cm. Kraj toga
parka su i 2 kolos-platane, kojih je prism1´ promjer skoro 2 m. ´


Naročito bogat stramiim vrstama jd rasadm´lk u Splitu. U njemu se uzgajaju vrste,


koje dolaze u obzir za pošumljavamje krša i za parkiranje. Kao ukrasne biljke uzga


jaju se Mimosa beiyleana, Poinciana gilesii Streeulia platamifolia, Jalapa mirabilis,


Lippia cintriadora, Laurus trinervia i mnoge druge vrste. Uzgajaju se i neki Eucalyptus!,


koji brzo rastu i vjeruje se da bi u od bure zaštićenijim predjelima najtoplijih


oblastil krša, mogli doći u obzir i za pošuim´ljavanje.


Prti obilasku Marjaina nias.jc vodio img. Plesa, koji nafm je prikazao stručni:


historijat toga parka. To je šuma alepskog bora ne odviše l´jepa izgleda. Treba je


podsadiiiti podstojnom zimzelenom sastojimom (ugla\%om crnikom), kako bi debila


izgled prave mediteranske šume. Sloj prozemmog rašća je dosta bogat vrstama, koje


u različito doba godine cvjetaju, tako da se slikat prizemnog rašća, a time i cijelog


parka mijenja gotovo svaka tri tjedna. U prizemnom rašću od značajnijih vrsta do


laziš Ephedra ma´ior. a na strmim stijenama uz more dolaze Centaurea. ragusina, Vesi


caria graeca i Asphodellus phistulosa. Interesantna je´ pojava da u tom malom po


dručju Marjana na sjevernim ekspozicijama kasni vegetacija prema, južnoj ekspozi


ciji po tni tj.ednaj Marjan, dakle, lijepo pokazuje koliki utjecaj imade ekspozicija na


rlaizvoj vegetacije.


Ob´laskom Marjana bio je završen stručni dio ovc uspjele ekskurzije, koja je
svakom učesniku ostavila duboke utiske i na kojoj smo svuda naišli na lijep prijem,
pa se za svlaku susretljivost svima zahvaljujemo.,


Sabolić Juraj, apsolvent šumarstva


» *
95