DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1951 str. 96 <-- 96 --> PDF |
pisara na mikrolklimu veoma je važno odabrati pravo mjesto gdje ćemo postaviti lovni trupac. Sa lovnim stablima obzirom na njihovu ogromnu težinu i dužinu ne bi to bilo nikako moguće provesti. No trupci se mogu u šumi premještati poi volji, pa je to kod pokusa u Samoboru i vršeno. Bez velikih teškoća trupci su se mogli postaviti na ono mjesto koje je ocijenjeno kao najbolje. Time se još izbjegloiđa jedan dio »tafela, pa čak i cijelo stablo zbog svog lošeg položaja ne služi kao lovno stablo. Možemo ići i još dalje. Često u našim parkovima stradavaju od po´tkomjalka pojedina stabla ili grupe stabala. Kod napadaja potkornjaka ne će biti potrebno narušavati sklad koji postoji u parku položajem pojedinih stabala i između njih birati lovna stabla. Moći ćemo jednostavno iz susjednih šuma, u kojima pojedino stablo ne igra takovu ulogu kao u parku,´ dovesti lovne trupce postaviti ih tamo gdje je to potrebno. MilanAndroić Ekskurzija apsolvenata šumarstva zagrebačkog poljoprivredno-šumarskog fakulteta Pod stručnim vodstvom sveučilišnog doc. Đr. Ing.. Vajde i asistenta Ing. Vernera izvela je jedna grupa .apsolvenata ovog fakulteta, ekskurziju kroz Srbiju, Makedoniju, Crnu Go-ru i Dalmaciju]. Ekskurzija je bila puna stručnih iinteresantnosti, i imala je jVi´šestruko značenje. Upoiznali smo se dobrim dijelom sa stručnim problemima na području šumarstva u različitim krajevima naše države, to je ujedno bio korak zbli>ženju i produbljenju širih prijateljskih odnosa, te: upoznavanju životnih prilika diljem gotovo cijele države. Ekskurzija je išla pravcem: Zagreb—Beograd—iSkoplje—Ohrid—Skoplje—Peć— Titograd—Cetinje—Kotor!—Dubrovnik—Split—Zagreb. Ona je višestruko koristila svakom učesniku; obogatila je njegovo stručno znanje i učinila zornlijoim sliku o životu, radu i stvaranju ljudi koji žive izvan kruga njegovog svakodnevnog kretanja. U Beogradu posjetili smo šumski rasadnik na Košutnjaku, šumarski: muzej u Toplčideru. Institut za naučna šumarska istraživanja i šumarski fakultet u Zeinuinu, i u razgovoru sa profesorima, asistentima i studentima beogradskog fakulteta izmijenili simo misli o rješavanju aktuelnih problema ü stručnog radu, i time smo obostrano obogatili dosadašnja iskustva. Studenti beogradskog fakulteta dobivaju praktične zadatke, koje na terenu samostajno rješavaju i podnose referate na stručnu ocjenu. Smatramo da je to vrlo dobra metoda rada, jer se tako svaki student već m vrijeme studija privikava ma samostalan rad. Vrlo bogata u stručnom pogledu bila je ekskurzija kroz Makedoniju. U Skoplju smo obišli vrlo lijepi park, koji je smješten uz Vardar u dolini aluvijalnog porijekla sa siliikatnom .podlogom. Pred 20 godina bila je tu podignuta topolova i bagremova šumica, koja je u toku rasta bila obogaćivana novim vrstama drveća. Interesantno je da se je mijenjanjem florističkog sastava mijenjao i svijet faune, a naročito ptičji svijet. Promjene sastava ptičjeg svijeta toga parka opisao je naš ornitolog Dr. Stanko Karamain pod naslovom »Ornitoifauna vardarskog parka«, a štampano je u engleskom :>rniitolloškoiml časopisu Larus br. 2. od 1948. g. Ovo je još jedna, potvrda da je šuma biocenoza, te da pojedinim biljnim asocijacijama odgovara i određena fauna. U obilasku zapadnog dijela Makedonije prolazili smo od Skoplja prema Ohridu pravcem Tetovo—Gostivar-^Mavrovo—Debar—Ohrid. Od Skoplja prema Tetovu prostire se u nižim područjima šumne cera li sladuna koje su niskog uzrasta i grmastog izgleda, dok na višim i svježijim, terenima imade i bukve. Kiseli´ i blaže nagnuti tereni na silikatnoj podlozi imaju i nešto kestenovih sastojina. Od Gostivara do Mavrova prolazili smo kroz slično područje, a u samom području Mavrova na visini od oko 1300 im bukvi je obilno primiješana jela. U Ohridu smo pregledali1 šumski rasadnik u kome se uzgajaju Prunus communis, Castanea vesca, Fraxinus americana, Fraxinus ornus a više vrsta topola, čija se mogućnost uzgoja u tome području sada ispituje. To je suhi rasadnik, u kome se mlade foiljčice ne zalijevaju već se od rane mladosti privikavaju na sušu, da budu što prikladnije za ppšuimljavanje tih aridnih terena. Praši se prema potrebi po nekoliko puta godišnje, a time se prekida kapilaritet tla i tako smanjuje evaporacija i čuva vlaga u tlu. Prof. Ing. Em nam je tom prilikom prikazivao sociološki karakter ohridskog kraja. On je naglasio da su Prunus communis. Amygdalus Webi i Sarothamnus sco 94 |